Komentari
Foto: Samir Jordamović/AA
BAERBOCK: AKO PRIMIMO BIH I OSTALE ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA U EU, U EVROPI VIŠE NEĆE BITI SIVIH ZONA
|
|
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 05. March 2024. 20:03:42
Ukoliko Evropska unija (EU) primi šest zemalja Zapadnog Balkana u Evropi više neće biti sivih zona, izjavila je u utorak u Sarajevu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koja boravi u zvaničnoj posjeti BiH, javlja Anadolu.
Baerbock je nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem i delegacija dviju zemalja izjavila da je u Sarajevu, prije 30 godina odbranjena evropska ideja.
"Jednako kako srce Evrope danas kuca u Kijevu, u 90-im godinama je kucalo ovdje, u evropskom Sarajevu“, rekla je Baerbock.
Istakla je da je Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner BiH, jedan od najvećih investitora u zemlji, te smatra da je potencijal investiranja još veći.
"Ovaj susret nije slučajan, dešava se u odlučujućem vremenu - na putu BiH u EU. Zemlja se nalazi na odlučujućem raskršću. Postoje trenuci u istoriji u kojika se mora iskoristiti prilika. Zajednički želimo učiniti sve kako bismo koračali u EU. Očekujemo izjveštaj Evropske komisije, koji će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora“, rekla je Baerbock.
Dodala je da napredak na putu proširenja može biti moguć samo ako se brzo obavljaju reforme. Dodala je da je usvajanje zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma predstavljalo važan dio ove "slagalice“.
Istakavši da Njemačka želi da BiH "kao cjelovita zemlja uđe u EU" , Baerbock je rekla da je "najveći otrov za čovječanstvo nasilno mijenjanje granica“.
"To je donijelo toliko patnje na našem kontinentu i cijelom svijetu, zbog toga vrijedi ono što vrijedi za sve. Jedna zemlja samo zajednički može postati članom EU. Vlada ne može djelovati bez opozicije. Politika ne može djelovati bez civilnog društva, jedna regija ne može djelovati bez druge. Sve snage iz jedne zemlje su za ovo potrebne, zato nam je potrebno da naglašavamo da ćemo secesionističke fantazije koje na ovom putu žele stavljati kamenje, jasno imenovati, jer samo zajednička BiH može ići na put u EU“, rekla je Baerbock, uputivši apel političarima u Banjaluci da na evropskom putu koračaju zajednički.
Istakla je da raznolikost BiH može biti bogatstvo Evropske unije, čiji je motiv "jedinstvo u raznolikosti".
"Zbog toga je BiH predodređena za ovo i nadam se da ćemo krajem marta odlučiti tako na evropskom nivou“, dodala je njemačka ministrica.
Baerbock je rekla da se pristupni proces ne dešava proforme, već je to važan doprinos jačanju zemalja na polju demokratije, vladavine prava i aktivnog civilnog društva.
"Ne smiju postojati sive zone u Evropi. Vidjeli smo u proteklim godinama, za šta EU isto nosi odgovornost, da je proširenje bilo u zadnjoj ladici i vidjeli smo šta to znači. Nismo zajednički jačali evropski kontinent. Zbog toga želim da svih šest zemalja Zapadnog Balkana mogu pristupiti EU-u, ali moraju se stvoriti preduslovi za to“, rekla je Baerbock.
Na pitanje da li Njemačka i Francuska imaju iste stavove po pitanju Zapadnog Balkana, Baerbock je rekla da se dvije zemlje intenzivno zalažu za iste stavove.
"Proširenje je geopolitička nužnost. Ubjeđeni smo da će to osnažiti Evropu, ako primimo šest zemalja Zapadnog Balkana, jer u Evropi više neće biti sivih zona. Time ćemo pokazati da stojimo zajedno u svojoj raznolikosti, a to je snaga Evrope“, rekla je Baerbock.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da je posjeta njemačke ministrice važna poruka građanima BiH i da označava nastavak dobre saradnje dviju zemalja.
Kazao je i da je njemačka dugi niz godina jedan od najvažnijih ekonomskih saradnika BiH i da je podrška Njemačke evropskom putu BiH veoma važna.
"Mnogo drugačiji pristup evropske unije po pitanju samog proširenja jeste pružio priliku vlastima BiH da uhvate taj evropski voz. Konkretne ponude koje imamo na stolu EU po pitanju integracija našeg tržišta u veliko evropsko tržište, veliki paket podrške ili pomoći Zapadnom Balkanu su primjeri da EU u ovom trenutku zaista širom otvara vrata i nadam se da će moje kolege, prije svega mi koji činimo vlast na nivou BiH, nastaviti s ovim ne tako lakim reformama, dogovorima i kompromisima, ali ipak zbog interesa svih ljudi u BiH završiti do kraja svoje obaveze. Bez obzira na trenutni momentum, pred nama stoje obaveze da iz ovih 14 prioriteta, ili ovih osam nakon dobijanja kandidatskog statusa moramo usvojiti još nekoliko veoma važnih zakona“, rekao je Konaković.
Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o uticaju Rusije u BiH, Konaković je rekao da ta zemlja, osim gasa koji BiH uvozi, "ne radi ništa posebno u BiH, već čekaju i skupljaju frustracije ljudi na ovim prostorima i pretvaraju ih u svoj interes.“
"Ja se nadam da neće biti frustracija, da će biti pozitivne evropske energije koja će ovu zemlju iznijeti na viši nivo evropskog puta i olakšati sve dalje dijaloge i kompromise“, poručio je Konaković.
Bosnu i Hercegovinu su u ponedjeljak posjetili ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani i ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Schallenberg koji su poslali snažne poruke podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.
Službene posjete evropskih zvaničnika prethode samitu Evropskog vijeća u martu na kojem će se odlučivati o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Baerbock je nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem i delegacija dviju zemalja izjavila da je u Sarajevu, prije 30 godina odbranjena evropska ideja.
"Jednako kako srce Evrope danas kuca u Kijevu, u 90-im godinama je kucalo ovdje, u evropskom Sarajevu“, rekla je Baerbock.
Istakla je da je Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner BiH, jedan od najvećih investitora u zemlji, te smatra da je potencijal investiranja još veći.
"Ovaj susret nije slučajan, dešava se u odlučujućem vremenu - na putu BiH u EU. Zemlja se nalazi na odlučujućem raskršću. Postoje trenuci u istoriji u kojika se mora iskoristiti prilika. Zajednički želimo učiniti sve kako bismo koračali u EU. Očekujemo izjveštaj Evropske komisije, koji će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora“, rekla je Baerbock.
Dodala je da napredak na putu proširenja može biti moguć samo ako se brzo obavljaju reforme. Dodala je da je usvajanje zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma predstavljalo važan dio ove "slagalice“.
Istakavši da Njemačka želi da BiH "kao cjelovita zemlja uđe u EU" , Baerbock je rekla da je "najveći otrov za čovječanstvo nasilno mijenjanje granica“.
"To je donijelo toliko patnje na našem kontinentu i cijelom svijetu, zbog toga vrijedi ono što vrijedi za sve. Jedna zemlja samo zajednički može postati članom EU. Vlada ne može djelovati bez opozicije. Politika ne može djelovati bez civilnog društva, jedna regija ne može djelovati bez druge. Sve snage iz jedne zemlje su za ovo potrebne, zato nam je potrebno da naglašavamo da ćemo secesionističke fantazije koje na ovom putu žele stavljati kamenje, jasno imenovati, jer samo zajednička BiH može ići na put u EU“, rekla je Baerbock, uputivši apel političarima u Banjaluci da na evropskom putu koračaju zajednički.
Istakla je da raznolikost BiH može biti bogatstvo Evropske unije, čiji je motiv "jedinstvo u raznolikosti".
"Zbog toga je BiH predodređena za ovo i nadam se da ćemo krajem marta odlučiti tako na evropskom nivou“, dodala je njemačka ministrica.
Baerbock je rekla da se pristupni proces ne dešava proforme, već je to važan doprinos jačanju zemalja na polju demokratije, vladavine prava i aktivnog civilnog društva.
"Ne smiju postojati sive zone u Evropi. Vidjeli smo u proteklim godinama, za šta EU isto nosi odgovornost, da je proširenje bilo u zadnjoj ladici i vidjeli smo šta to znači. Nismo zajednički jačali evropski kontinent. Zbog toga želim da svih šest zemalja Zapadnog Balkana mogu pristupiti EU-u, ali moraju se stvoriti preduslovi za to“, rekla je Baerbock.
Na pitanje da li Njemačka i Francuska imaju iste stavove po pitanju Zapadnog Balkana, Baerbock je rekla da se dvije zemlje intenzivno zalažu za iste stavove.
"Proširenje je geopolitička nužnost. Ubjeđeni smo da će to osnažiti Evropu, ako primimo šest zemalja Zapadnog Balkana, jer u Evropi više neće biti sivih zona. Time ćemo pokazati da stojimo zajedno u svojoj raznolikosti, a to je snaga Evrope“, rekla je Baerbock.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da je posjeta njemačke ministrice važna poruka građanima BiH i da označava nastavak dobre saradnje dviju zemalja.
Kazao je i da je njemačka dugi niz godina jedan od najvažnijih ekonomskih saradnika BiH i da je podrška Njemačke evropskom putu BiH veoma važna.
"Mnogo drugačiji pristup evropske unije po pitanju samog proširenja jeste pružio priliku vlastima BiH da uhvate taj evropski voz. Konkretne ponude koje imamo na stolu EU po pitanju integracija našeg tržišta u veliko evropsko tržište, veliki paket podrške ili pomoći Zapadnom Balkanu su primjeri da EU u ovom trenutku zaista širom otvara vrata i nadam se da će moje kolege, prije svega mi koji činimo vlast na nivou BiH, nastaviti s ovim ne tako lakim reformama, dogovorima i kompromisima, ali ipak zbog interesa svih ljudi u BiH završiti do kraja svoje obaveze. Bez obzira na trenutni momentum, pred nama stoje obaveze da iz ovih 14 prioriteta, ili ovih osam nakon dobijanja kandidatskog statusa moramo usvojiti još nekoliko veoma važnih zakona“, rekao je Konaković.
Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o uticaju Rusije u BiH, Konaković je rekao da ta zemlja, osim gasa koji BiH uvozi, "ne radi ništa posebno u BiH, već čekaju i skupljaju frustracije ljudi na ovim prostorima i pretvaraju ih u svoj interes.“
"Ja se nadam da neće biti frustracija, da će biti pozitivne evropske energije koja će ovu zemlju iznijeti na viši nivo evropskog puta i olakšati sve dalje dijaloge i kompromise“, poručio je Konaković.
Bosnu i Hercegovinu su u ponedjeljak posjetili ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani i ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Schallenberg koji su poslali snažne poruke podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.
Službene posjete evropskih zvaničnika prethode samitu Evropskog vijeća u martu na kojem će se odlučivati o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
