Teme
U SARAJEVU JE ODRŽAN OKRUGLI STO „ULOGA I ZNAŽAJ BOSANSKOG JEZIKA“
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 30. November 2024. 19:11:35
U organizaciji VKBI u Sarajevu okupili se eminentni stručnjaci iz oblasti bosanskog jezika i književnosti iz Bosne i Hercegovine i regiona
U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu je održan okrugli sto „Uloga i značaj bosanskog jezika“. Okruglom stolu prisustvovali su profesori bosanskog jezika i književnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije.
Skupom je predsjedavala profesorica Hasnija Muratagić-Tuna, a učesnici su bili Prof. dr. Sead Šemsović, Dr. sci. Jasmin Hodžić, Prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, Prof. dr. Amina Pehlić, Prof. dr. Lejla Nakaš, Dr. sci. Alen Kalajdžija, dr. sc. Haris Ćatović, Suljo Mustafić, prof, Mehmed Pargan, prof. dr. Elbisa Ustamujić a referate su dostavili prof. dr. Remzija Hadžiefendić, Dr. sc. Muljajim Kaćka, Izeta Babačić, prof., prof. Aida Zuković.
Učesnici su konstatovali da je u prethodnih 30 godina napravljen ogroman iskorak u oblikovanju i unapređenju bosanskog jezika u svim njegovim segmentima, međutim zbog neorganizovanosti i nedostatku institucija u samoj Bosni i Hercegovini, uočena je velika diskrepanca između fakulteta i katedri koje se bave jezikom i književnošću i upotrebe dostignutih naučnih rezultata kod primjene u udžbenicima bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama prilikom primjene u nastavnoj praksi.
Usaglašena je inicijativa da se saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine pozicionira bosanski jezik preko lektorata u inostranstvo, te da se izrade udžbenici za bosanski jezik za iseljenike, odnosno da se aktualizira već postojeći priručnik Pravopisni priručnik bosanskog jezika sa osnovama gramatike koji je objavljen.
Istaknuto je da je nužno uraditi priručnike najvažnijih nastavnih jedinica iz nastavnog plana i programa (NPiP) za nastavnike i profesore bosanskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama, kao i valorizirati NPiP za osnovne i srednje škole. Harmonizacija i pristup izdavanju udžbenika za bosanski jezik je nužnost gdje nadležna ministarstva obrazovanja konačno trebaju konsultirati najpozvanije domaće stručnjake iz ove oblasti.
Potrebno je uputiti zahtjev Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja da formira Vijeće za izradu i praćenje nastavnih planova i programa i odabir udžbenika. Usaglašen je prijedlog da Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa bosnističkim odsjecima u Bosni i Hercegovini, formira vijeća:
Vijeće za normiranje bosanskoga standardnog jezika, Vijeće za historiju bosanskoga jezika, Vijeće za onomastiku i etimologiju I Vijeće za dijalektologiju.
Primjena bosanskog jezika u medijima i javnosti, posebno javnim medijskim servisima, pod hitno se treba unaprijediti I na sistemski način urediti.
Na okruglom stolu istaknut je poseban značaj I važnost izrade višetomnog Rječnika bosanskog jezika autora rah. profesor Dževada Jahića, sa apelom prema institucijama vlasti da ovaj prjekat definiraju kao kapitalni nacionalni projekat i osiguraju njegovo finansiranje.
Od strane učesnika Okrugli sto je ocjenjen uspješnim sa konačnim zaključkom da se ovakve i slične aktivnosti trebaju nastaviti. Zahvalnost je na kraju upućena općini Centar Sarajevo i Ministarstvu kulture Kantona Sarajevo na podršci za održavanje.
U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu je održan okrugli sto „Uloga i značaj bosanskog jezika“. Okruglom stolu prisustvovali su profesori bosanskog jezika i književnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije.
Skupom je predsjedavala profesorica Hasnija Muratagić-Tuna, a učesnici su bili Prof. dr. Sead Šemsović, Dr. sci. Jasmin Hodžić, Prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, Prof. dr. Amina Pehlić, Prof. dr. Lejla Nakaš, Dr. sci. Alen Kalajdžija, dr. sc. Haris Ćatović, Suljo Mustafić, prof, Mehmed Pargan, prof. dr. Elbisa Ustamujić a referate su dostavili prof. dr. Remzija Hadžiefendić, Dr. sc. Muljajim Kaćka, Izeta Babačić, prof., prof. Aida Zuković.
Učesnici su konstatovali da je u prethodnih 30 godina napravljen ogroman iskorak u oblikovanju i unapređenju bosanskog jezika u svim njegovim segmentima, međutim zbog neorganizovanosti i nedostatku institucija u samoj Bosni i Hercegovini, uočena je velika diskrepanca između fakulteta i katedri koje se bave jezikom i književnošću i upotrebe dostignutih naučnih rezultata kod primjene u udžbenicima bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama prilikom primjene u nastavnoj praksi.
Usaglašena je inicijativa da se saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine pozicionira bosanski jezik preko lektorata u inostranstvo, te da se izrade udžbenici za bosanski jezik za iseljenike, odnosno da se aktualizira već postojeći priručnik Pravopisni priručnik bosanskog jezika sa osnovama gramatike koji je objavljen.
Istaknuto je da je nužno uraditi priručnike najvažnijih nastavnih jedinica iz nastavnog plana i programa (NPiP) za nastavnike i profesore bosanskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama, kao i valorizirati NPiP za osnovne i srednje škole. Harmonizacija i pristup izdavanju udžbenika za bosanski jezik je nužnost gdje nadležna ministarstva obrazovanja konačno trebaju konsultirati najpozvanije domaće stručnjake iz ove oblasti.
Potrebno je uputiti zahtjev Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja da formira Vijeće za izradu i praćenje nastavnih planova i programa i odabir udžbenika. Usaglašen je prijedlog da Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa bosnističkim odsjecima u Bosni i Hercegovini, formira vijeća:
Vijeće za normiranje bosanskoga standardnog jezika, Vijeće za historiju bosanskoga jezika, Vijeće za onomastiku i etimologiju I Vijeće za dijalektologiju.
Primjena bosanskog jezika u medijima i javnosti, posebno javnim medijskim servisima, pod hitno se treba unaprijediti I na sistemski način urediti.
Na okruglom stolu istaknut je poseban značaj I važnost izrade višetomnog Rječnika bosanskog jezika autora rah. profesor Dževada Jahića, sa apelom prema institucijama vlasti da ovaj prjekat definiraju kao kapitalni nacionalni projekat i osiguraju njegovo finansiranje.
Od strane učesnika Okrugli sto je ocjenjen uspješnim sa konačnim zaključkom da se ovakve i slične aktivnosti trebaju nastaviti. Zahvalnost je na kraju upućena općini Centar Sarajevo i Ministarstvu kulture Kantona Sarajevo na podršci za održavanje.
