Vijesti
Zastava koju pamtimo
SIMBOL OBNOVE DRŽAVNOSTI: SREDNJOVJEKOVNI LJILJANI PROTIV MODERNIH PODJELA
|
|
Autor: Hayat
Objavljeno: 04. May 2025. 12:05:26
Na današnji dan, 4. maja 1992. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine usvojilo je nova državna obilježja – zastavu s ljiljanima i grb inspirisan bosanskim srednjovjekovljem.
Bio je to simbol obnove državnosti, ali i pokušaj da se u teškom vremenu rastućih nacionalnih tenzija ponudi znak zajedništva.
Srednjovjekovni simboli kao rješenje za novo doba
Motivi i inspiracija crpljeni su iz slavne prošlosti bosanskog kraljevstva. Novi grb i zastava trebali su predstavljati kontinuitet državnosti, ali i "nacionalnu neutralnost", što je bilo ključno u vremenu kada su se etničke podjele sve više produbljivale.
U tom kontekstu, srednji vijek se činio kao najbolji oslonac – dovoljno udaljen od savremenih političkih sukoba, a ipak duboko ukorijenjen u zajedničku historiju.
Proces stvaranja novih simbola započeo je još u februaru 1991. godine, kada je Skupština tadašnje Socijalističke Republike BiH donijela odluku o promjeni ustava i uvođenju novih obilježja.
Formirana je stručna komisija koju su činili historičari, arheolog, dizajner i pravni savjetnik Kasim Trnka. Prvobitna ideja bila je da osnovna boja zastave bude svijetloplava, što je simboliziralo mir i blagostanje, a da se u njenom centru nalazi novi grb s ljiljanima.
Ljiljani iz kraljevskog pokrova
Za historijsko uporište novog grba poslužili su kraljevski novac i pečati iz srednjeg vijeka, a ključni trag bio je mrtvački pokrov kralja Tvrtka I Kotromanića, otkriven tokom arheoloških iskopavanja u Milima (Arnautovići) kod Visokog. Odatle je preuzet motiv zlatnog ljiljana na plavoj podlozi, simbol koji nije pripadao nijednoj etničkoj grupi, već cijelom srednjovjekovnom bosanskom naslijeđu.
Svi kulturni predstavnici, osim srpskog društva "Prosvjeta", prihvatili su prijedlog. "Prosvjeta" je tražila da nova zastava mora sadržavati i srpska nacionalna obilježja. U međuvremenu je počeo rat, a radna komisija se raspala.
Ipak, historičar Enver Imamović i dizajner Zvonimir Bebek nastavili su raditi na simbolima samoinicijativno. Za manje od mjesec i po dana izradili su finalnu verziju: boja štita promijenjena je iz srebrene u zlatnu, a podloga zastave iz svijetloplave u bijelu.
Zvanično usvajanje i naslijeđe /
Predsjedništvo RBiH je 4. maja 1992. usvojilo konačno rješenje. Zastava sa zlatnim ljiljanima na bijeloj podlozi postala je zvanični simbol nezavisne Bosne i Hercegovine. U upotrebi je bila sve do 1998. godine, kada je visoki predstavnik Carlos Westendorp, usljed nedostatka političkog konsenzusa, nametnuo današnje rješenje.
Iako je prvobitna zastava bila zamišljena kao neutralan, zajednički simbol, ona i danas izaziva različita tumačenja. Ipak, njen značaj u historiji Bosne i Hercegovine ostaje neizbrisiv.
O simbolima BiH opširnije je pisao historičar Emir O. Filipović u svom radu Grb i zastava BiH u 20. stoljeću, posebno se osvrćući na njihovu povezanost s heraldikom i srednjovjekovnim naslijeđem. (Piše: Emrah Fejzović, Hayat)
Bio je to simbol obnove državnosti, ali i pokušaj da se u teškom vremenu rastućih nacionalnih tenzija ponudi znak zajedništva.
Motivi i inspiracija crpljeni su iz slavne prošlosti bosanskog kraljevstva. Novi grb i zastava trebali su predstavljati kontinuitet državnosti, ali i "nacionalnu neutralnost", što je bilo ključno u vremenu kada su se etničke podjele sve više produbljivale.
U tom kontekstu, srednji vijek se činio kao najbolji oslonac – dovoljno udaljen od savremenih političkih sukoba, a ipak duboko ukorijenjen u zajedničku historiju.
Proces stvaranja novih simbola započeo je još u februaru 1991. godine, kada je Skupština tadašnje Socijalističke Republike BiH donijela odluku o promjeni ustava i uvođenju novih obilježja.
Formirana je stručna komisija koju su činili historičari, arheolog, dizajner i pravni savjetnik Kasim Trnka. Prvobitna ideja bila je da osnovna boja zastave bude svijetloplava, što je simboliziralo mir i blagostanje, a da se u njenom centru nalazi novi grb s ljiljanima.
Za historijsko uporište novog grba poslužili su kraljevski novac i pečati iz srednjeg vijeka, a ključni trag bio je mrtvački pokrov kralja Tvrtka I Kotromanića, otkriven tokom arheoloških iskopavanja u Milima (Arnautovići) kod Visokog. Odatle je preuzet motiv zlatnog ljiljana na plavoj podlozi, simbol koji nije pripadao nijednoj etničkoj grupi, već cijelom srednjovjekovnom bosanskom naslijeđu.
Svi kulturni predstavnici, osim srpskog društva "Prosvjeta", prihvatili su prijedlog. "Prosvjeta" je tražila da nova zastava mora sadržavati i srpska nacionalna obilježja. U međuvremenu je počeo rat, a radna komisija se raspala.
Ipak, historičar Enver Imamović i dizajner Zvonimir Bebek nastavili su raditi na simbolima samoinicijativno. Za manje od mjesec i po dana izradili su finalnu verziju: boja štita promijenjena je iz srebrene u zlatnu, a podloga zastave iz svijetloplave u bijelu.
Predsjedništvo RBiH je 4. maja 1992. usvojilo konačno rješenje. Zastava sa zlatnim ljiljanima na bijeloj podlozi postala je zvanični simbol nezavisne Bosne i Hercegovine. U upotrebi je bila sve do 1998. godine, kada je visoki predstavnik Carlos Westendorp, usljed nedostatka političkog konsenzusa, nametnuo današnje rješenje.
Iako je prvobitna zastava bila zamišljena kao neutralan, zajednički simbol, ona i danas izaziva različita tumačenja. Ipak, njen značaj u historiji Bosne i Hercegovine ostaje neizbrisiv.
O simbolima BiH opširnije je pisao historičar Emir O. Filipović u svom radu Grb i zastava BiH u 20. stoljeću, posebno se osvrćući na njihovu povezanost s heraldikom i srednjovjekovnim naslijeđem. (Piše: Emrah Fejzović, Hayat)
