Zamolili smo stalnog kolumnistu Bošnjaci.Net da napiše kolumnu u kojem bi objasnio kako se bira rimski pontifeks, čiji izbor će uslijediti 7. maja nakon 9-dnevne žalosti za papom Franjom, koji je ostavio pečat po svom milosrđu i neskrivenom ekumenizmu, posebo sa muslimanima.

Franciscus, piše skromno na nadgrobnom spomeniku pape Franje u bazilici Santa Maria Maggiore. Sada je to već prošlost Vatikana i cijele zemljske kugle, ali i predložak za bolju budućnosti tog i takvog svijeta u kojem caruje grupa sila a na pojedinim mjestima, kao u Gazi odvija se armagedon čovječanstva. Sve misli žitelja Zemlje danas su već usmjerene prema budućnosti, ka nasljedniku pape Franje koji će predvoditi 1,4 milijarde katolika u svijetu. On će biti papa za vrijeme koje je pred nama, s nadom da će pontifeks biti izdanak milosrđa kakav je bio sam Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini na kraju 1936. godine.

Kardinali - izbornici moraju biti mlađi od 80 godina. Do izbora novog pape preostalo je tek nekoliko dana, a kardinali koji moraju biti mlađi od 80 godina izabrat će novog papu. Na dan konklave, tajanstvenog obreda biranja pape, kardinali se okupljaju u bazilici svetog Petra na Jutarnjoj misi koju služi dekan kardinalskog zbora. Kardinali-izbornici se okupljaju na dan konklave u bazilici svetog Petra na jutarnjoj misi koju služi dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re, koji nema nikakve vlasti upravljanja nad ostalim kardinalima, nego je samo prvi među jednakima (primus inter pares). Riječ je o 91-godišnjem italijanskom kardinalu koji je uzdignut od 2001. godine. Prije toga bio je prefekt Kongregacije za biskupe od 2000. do 2010. godine, a od 2020. godine je dekan Kardinalskog zbora. On je kao dekan Kardinalskog zbora zajedno sa pokojnim papom Franjom predvodio državni sprovod pape Benedikta XVI. 5. 01. 2023. godine. Odjeveni u svoje kardinalsko ruho, koje se sastoji od grimizne halje, bijele rokete s uskim rukavima i mocete, kratke pelerine koja je zakopčane sprijeda, kardinali se okupljaju u kapeli sv. Pavla u Apostolskoj palati i traže pomoć Duha Svetoga. Potom kreću u procesiju prema Sikstinskoj kapeli koja je već pripremljena za obred s postavljenim drvenim klupama i peći koja služi za spaljivanje svih bilješki i glasačkih listića. Dotadašnja procedura izbora pape izmijenjena je apostolskom konstitucijom „Universi Dominici Gregis pape“ Ivana Pavla II godine 1996. Iako je maksimalan broj kardinala izbornika 120, njih trenutno ima 133 s pravom glasa i nije isključeno, jer se već događalo u prošlosti, da se dopuste iznimke od ovog pravila. Nakon papine smrti kardinali konklavom biraju novoga papu. Oni čine Kardinalski zbor, tijelo koje je neprestano raslo od trenutka osnivanja. Počelo se sa petnaestak članova... Apostolskom konstitucijom papa Siksto V odlučio je „Post quam verus ille“ od 3. 12. 1586. ograničiti broj kardinala koji biraju papu na najviše 70. Ove odredbe su potvrđene kanonom 231. Kanonskog zakonika i ostat će nepromijenjene sve do pontifikata pape Ivana XXIII koji je povećao broj kardinala de facto ali ne i de iure na 90 zbog razvoja crkve na drugim kontinentima izvan Evrope, posebno u Latinskoj Americi i Africi. Ali, to je učinio njegov nasljednik Pavle VI konstitucijom „Romano Pontifici eligendo“ od 1. oktobra 1975. kojom je podijelio kardinale na kardinale izbornike (elektore) i neizbornike. Ovi zadnji prestaju biti izbornici kada navrše 80 godina, što znači da ne mogu birati i biti izabrani za papu.

Bijeli dim iz Sikstinske kapele. Za Kardinalski zbor se ponekad kaže da je senat Crkve. Ali, oni nemaju ni približno ovlasti kao senatori. Oni vrše zajednički suverenu vlast samo u vrijeme „Sede vacante“ („Upražnjene stolice”) tj. samo onda kada je papinska stolica upražnjena, kao sada odlaskom pape Franje. Ta vlast je također ograničena jer im je zabranjeno uvoditi novosti, Sede vacante nihil innovetur. Kardinalski zbor okuplja se za papina života samo povodom neke njegove godišnjice ili velikoga blagdana ili kad se održavaju skupovi akademskog karaktera, kao što su konzistoriji na kojima papa imenuje nove kardinale.

Ribarski prsten, simbol autoriteta i kontinuiteta papinske službe koji su nosile pape za vrijeme svog pontifikata, a među njima i Franjo, se uništavaju, prema višestoljetnoj tradiciji Vatikana. Prije konklave Franjin prsten je skinut s papinog prsta i razbijen čekićem, što simbolično označilo završetak njegovog pontifikata, a zašto je po pravilima je bio zadužen komornik Svete Stolice, irski kardinal Kevin Joseph Farrell, kojeg je 2023. imenovao sam papa Franjo.

Pojam konklava potiče iz latinskog izraza 'cum clave' što znači 'pod ključem'. U konklavi koja će početi zasjedanje 5. ili 7. maja nakon devetodnevne žalosti koja završava 4. maja kada treba da bude izabran 267 papa, svima je zabranjeno korištenje bilo kakvih uređaja i kontakt s vanjskim svijetom. Najprije kardinali polažu zakletvu tako što polože ruke na Evanđelje, a onda na uzvik "extra omnes", što znači „svi van“, službeno počinje konklava. Tada se zaključavaju vrata na Sikstinskoj kapeli koja je u freskama oslikana i unutar nje počinje glasanje za novog papu. Počne li konklava u popodnevnim satima održat će se samo jedno glasanje do kraja dana. Narednih dana svakodnevno će se 4 puta glasati - dva prijepodne i dva poslijepodne. Zabranjeno je glasati za sebe. Pošto kardinal-izbornik napiše ime potencijalnog kandidata za papu ispod sintagme 'Eligo in Summum Pontificem' (biram za Papu), odlazi prema oltaru s dva puta presavijenim listićem na kojem je jasno napisano ime. Pred oltarom sa urnom svaki kardinal je dužan izreći zakletvu na latinskom jeziku:
"Pozivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će mi suditi, da dajem svoj glas onome za kojeg smatram da bi po Božjoj procjeni trebao biti izabran".

Nakon toga kardinal će ubaciti listić u urnu i vratiti se na svoje mjesto. Žrijebom se određuju 3 kardinala koji broje, tri kardinala "infirmara" koji će skupljaju glasove bolesnih kardinala i umjesto njih ubaciti njihove listiće u urnu te 3 kardinala revizora koji provjeravaju brojitelje.
Kad završi glasanje, prva dva kardinala brojitelja otvaraju i tiho čitaju ime napisano na glasačkom listiću, a treći brojitelj glasno izgovara napisano ime. Papa se bira 2/3 većinom prisutnih kardinala izbornika. Ne izabere li se papa nakon tri dana, glasanje se zaustavlja za dan molitve i promišljanja. Po izboru pape dekan kardinalskog zbora pitat će izabranog kandidata da li prihvata tu poziciju i, ako se izabrani kardinal izjasni pozitivno, kazuje ime koje je odabrao. Slijedi bušenje listića koji će se povezati a nakon toga spaliti u peći. Kada pokulja bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele znak je da je izabran novi papa. Zasada niko pouzdano ne zna ko bi od kardinala mogao biti izabran, mada se izgledi daju Pietro Paroliniju, državnom sekretaru za vrijeme pontifikata Franje. Prsten koji će ponijeti novi sveti otac izrađuje se nakon izbora pape. Strogo se poštuju pravila oblačenja novog pape koji se odijeva u bjelo ruho u tzv. 'sobi suza' u sakristiji Sikstinske kapele. Na kraju kardinal protođakon, francuski kardinal Dominique Mamberti objavljue izbor sa centralne lože bazilike svetog Petra na kojoj se potom pojavljuje novi papa i obraća se blagoslovom 'Urbi et Orbi' (gradu i svijetu).