Na lokalitetu bivšeg logora "Trnopolje" kod Prijedora danas, s početkom u 10.00 sati, bit će obilježena 33. godišnjica formiranja logora i zločina počinjenih nad logorašima u tom logoru.

Obilježavanje organizuju Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša "Prijedor ‘92" i Udruženje logoraša Kozarac.

Manifestacija će uključivati prigodan program i posjetu mjestu bivšeg logora, u znak sjećanja na hiljade nevino zatočenih i ubijenih tokom 1992. godine, saopćili su iz Saveza logoraša.

Logor "Trnopolje" je formiran 26. maja 1992. godine, odlukom tadašnjeg Kriznog štaba opštine Prijedor.

Prvi njegovi zatočenici bili su s područja Kozarca nakon zauzimanja ovog mjesta.

Kroz ovaj logor koji je bio pod kontrolom tadašnjih srpskih vlasti prošlo je otprilike 23.000 civila, od čega najviše staraca, žena i djece. Ni kroz jedan logor u bivšoj Jugoslaviji nije prošlo toliko zatočenika.

Logor Trnopolje su 5. augusta 1992. godine otkrili britanski novinari koji su tada napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice, što će kasnije biti korišteno kao dokaz na suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH.

Logor su čuvali naoružani stražari, a upravnik je bio Slobodan Kuruzović.

Među tim snimcima posebno se izdvaja fotografija Fikreta Alića, koja je postala jedan od simbola ratnih stradanja u BiH.

Poslije srpskog napada na selo Hambarine 23. maja i u toku napada na Kozarac, koji je počeo 24. maja, na području općine Prijedor formirano je nekoliko koncentracionih logora i drugih mjesta nezakonitih zatočenja civila, od čega su Omarska, Keraterm i Trnopolje po počinjenim zločinima u njima najpoznatiji.

U genocidnom projektu stvaranja jednonacionalne srpske države, u čiji je sastav trebala ući i općina Prijedor, kroz ove logore prošlo je više od 31.000 bošnjačkih i hrvatskih civila.

U jednom od izvještaja Ujedinjenih nacija, o logoru Trnopolje stoji: "U logoru Trnopolje nisu rijetka ubistva i mučenja. Uznemiravanja i maltretiranje su bila pravila, a ne izuzetak. Od teških zločina izvršenih nad zatočenicima, najčešća su silovanja. Ova zlodjela su se najčešće vršila noću. Noćni terori zbog eventualnog odvođenja na silovanje ili drugih vrsta zlostavljanja su nanijeli ozbiljne duševne patnje, čak i na one zatvorenike koji su nakratko boravili u logoru. Mnogi zatočenici se nikada više nisu vratili nakon što su udaljeni iz logora. Ostali bivši logoraši tvrde da je bilo trenutaka kada im je naređeno da vrše zakopavanje nesrba, koji su ubijeni, u poljima i livadama oko logora."

Organizatori najavljuju da će tokom komemoracije ukazati na nedovoljnu institucionalnu podršku logorašima, kao i na nastavak borbe za priznavanje njihovih prava.

Posebna pažnja bit će posvećena slučaju Fikreta Alića, čija je pravna borba za priznavanje statusa žrtve ratne torture u posljednje vrijeme dobila pozitivan obrat, nakon što je Vrhovni sud RS ukinuo raniju odbijajuću presudu i naložio novo razmatranje njegovog zahtjeva.

Također, bit će istaknuta i nedavna presuda Suda BiH kojom je prvi put osuđena osoba zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, kao važan korak ka odgovornom odnosu prema prošlosti.

Iz Saveza logoraša BiH poručuju da će i dalje dosljedno djelovati na širenju istine i očuvanju sjećanja, uz jasnu poruku:

Nema pomirenja bez istine, niti budućnosti bez pravde. Da se ne zaboravi - da se ne ponovi - poručili su iz Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženja logoraša "Prijedor ‘92" i Udruženja logoraša Kozarac.