Komentari
AŠURA – IZMEĐU HISTORIJE, VJERE I IDENTITETA
|
|
Autor: Ibrahim Falja
Objavljeno: 30. June 2025. 14:06:45
Uvod
Ašura, deseti dan mjeseca muharrema, jedan je od najsnažnijih datuma u islamskom kalendaru, noseći duboku simboliku vjerske, duhovne i historijske prirode. U sunijskom i šiitskom nasljeđu, ovaj dan ima različita, ali izrazito snažna značenja – od zahvale Allahu na spasenju Musa’a a.s., do sjećanja na tragediju u Kerbeli. U savremenom svijetu, obilježavanje Ašure biva dodatno naglašeno u kontekstu reafirmacije islamskog identiteta i kolektivnog pamćenja. Ova studija nastoji ponuditi sistematski pregled značenja Ašure kroz povijest, teološko tumačenje i praksu, kako bi čitatelj dobio cjelovit uvid u ovaj značajni dan.
Etimologija i značenje riječi „Ašura“
Riječ „Ašura“ dolazi iz arapskog jezika, izvedena od broja „‘ashara“ (عشرة), što znači „deset“. Ašura označava deseti dan mjeseca muharrema, prvog mjeseca u islamskom kalendaru. Premda je arapska riječ, korištenje izraza Ašura počelo je u kasnijem periodu islamske historije. U sunijskom kontekstu, ona se prvenstveno odnosi na dan posta i zahvale Allahu. U šiitskoj terminologiji, Ašura označava centralni dan žalosti i komemoracije šehidske smrti imama Husejna ibn Alija, unuka Muhammeda, s.a.v.s., koji je ubijen u Kerbeli 680. godine.
Ašura u islamskoj tradiciji
Sunijska tradicija
U sunijskom nasljeđu, Ašura se obilježava prvenstveno kroz post. Prema autentičnim hadisima, kada je Poslanik, s.a.v.s., stigao u Medinu, zatekao je Jevreje kako poste na dan Ašure u znak zahvalnosti Allahu što je spasio Musa’a a.s. i njegov narod od faraona. Poslanik je tada rekao:
“Mi imamo veće pravo na Musaa nego vi.” (Buharija, Muslim)
Potom je postio taj dan i preporučio muslimanima da to čine.
Šiitska tradicija
Kod šiita, Ašura ima centralno značenje u godišnjoj liturgiji i kolektivnoj svijesti. Tog dana, 10. muharrema 61. hidžretske godine, ubijen je imam Husejn ibn Ali, zajedno s članovima svoje porodice i sljedbenicima, u borbi protiv vojske Jezida ibn Muavije. Ovaj događaj je postao paradigma borbe protiv nepravde, tiranije i licemjerstva u vlasti. Šiitska obilježavanja Ašure uključuju javna okupljanja, dramatizaciju događaja iz Kerbele, recitovanje tužbalica i rituale tuge.
Historijski događaji vezani za 10. muharrem
Deseti muharrem se u islamskoj predaji veže za više važnih događaja, koji variraju u kvalitetu prenosa, ali se tradicionalno navode:
• Spas Musa’a a.s. i njegovog naroda od faraona.
• Pokajanje Adema a.s. koje je Allah primio.
• Spuštanje Nuhove a.s. lađe na brdo Džudi.
• Rođenje ili prijem Ibrahimove a.s. poslanice.
• Oproštaj Allahov Nuhu, Ademu, Ibrahimu i Isau na ovaj dan.
Najznačajniji događaj u historijskom pamćenju islamske zajednice ostaje tragedija u Kerbeli, gdje je Husejn ibn Ali ubijen s porodicom i pristalicama. Ovo se smatra velikim moralnim ispitom ummeta i često se navodi kao simbol otpora zlu, i žrtve u ime istine.
Fikh postanja na dan Ašure
Prema sunijskoj pravnoj tradiciji, post na dan Ašure je sunnet mu’ekkede – pohvalna praksa, koju je Poslanik s.a.v.s. dosljedno sprovodio. Većina mezheba preporučuje da se pored desetog, posti i deveti (ili jedanaesti) dan muharrema, kako bi se razlikovalo od jevrejskog posta.
• Hanefijski mezheb: preporučuje post 9. i 10. muharrema.
• Šafijski i Malikijski: slično mišljenje, smatraju da je najpotpunije postiti tri dana (9., 10., i 11.).
• Hanbelijski: preporuka da se kombinuje 10. sa 9. ili 11., u cilju razlikovanja od drugih naroda.
Šiitski fikh ne naglašava post Ašure, ali se često praktikuje kao dan tuge i posta iz bola, a ne iz zahvale.
Ašura danas: savremeni izazovi i poruke
Danas, Ašura nije samo dan posta ili sjećanja – ona postaje simbol borbe protiv zla i poruka otpora prema svim oblicima društvene, političke i moralne korupcije. U svijetu podijeljenih mišljenja, Ašura može poslužiti kao zajednički most između muslimana, fokusirajući se na univerzalne vrijednosti:
• Otpor nepravdi.
• Žrtva za istinu.
• Očuvanje časti, slobode i vjere.
U kontekstu islamofobije i gubljenja identiteta, Ašura može postati duhovni podsjetnik muslimanima širom svijeta na vrijednosti koje ne smiju izgubiti.
Zaključak
Ašura je više od historijskog datuma – ona je duhovni poziv. Kroz prizmu vjere, pravde, žrtve i sjećanja, muslimani su pozvani da u svakom vremenu oživljavaju poruke Ašure. Bez obzira da li pristupamo Ašuri iz sunijskog ili šiitskog ugla, poruke koje ona nosi nadilaze razlike i uče nas ljudskosti. Neka nas dan Ašure podstakne da budemo bolji ljudi, muslimani koji znaju prepoznati vrijednosti i braniti ih, čak i po cijenu svega.
Ašura, deseti dan mjeseca muharrema, jedan je od najsnažnijih datuma u islamskom kalendaru, noseći duboku simboliku vjerske, duhovne i historijske prirode. U sunijskom i šiitskom nasljeđu, ovaj dan ima različita, ali izrazito snažna značenja – od zahvale Allahu na spasenju Musa’a a.s., do sjećanja na tragediju u Kerbeli. U savremenom svijetu, obilježavanje Ašure biva dodatno naglašeno u kontekstu reafirmacije islamskog identiteta i kolektivnog pamćenja. Ova studija nastoji ponuditi sistematski pregled značenja Ašure kroz povijest, teološko tumačenje i praksu, kako bi čitatelj dobio cjelovit uvid u ovaj značajni dan.
Etimologija i značenje riječi „Ašura“
Riječ „Ašura“ dolazi iz arapskog jezika, izvedena od broja „‘ashara“ (عشرة), što znači „deset“. Ašura označava deseti dan mjeseca muharrema, prvog mjeseca u islamskom kalendaru. Premda je arapska riječ, korištenje izraza Ašura počelo je u kasnijem periodu islamske historije. U sunijskom kontekstu, ona se prvenstveno odnosi na dan posta i zahvale Allahu. U šiitskoj terminologiji, Ašura označava centralni dan žalosti i komemoracije šehidske smrti imama Husejna ibn Alija, unuka Muhammeda, s.a.v.s., koji je ubijen u Kerbeli 680. godine.
Sunijska tradicija
U sunijskom nasljeđu, Ašura se obilježava prvenstveno kroz post. Prema autentičnim hadisima, kada je Poslanik, s.a.v.s., stigao u Medinu, zatekao je Jevreje kako poste na dan Ašure u znak zahvalnosti Allahu što je spasio Musa’a a.s. i njegov narod od faraona. Poslanik je tada rekao:
“Mi imamo veće pravo na Musaa nego vi.” (Buharija, Muslim)
Potom je postio taj dan i preporučio muslimanima da to čine.
Šiitska tradicija
Kod šiita, Ašura ima centralno značenje u godišnjoj liturgiji i kolektivnoj svijesti. Tog dana, 10. muharrema 61. hidžretske godine, ubijen je imam Husejn ibn Ali, zajedno s članovima svoje porodice i sljedbenicima, u borbi protiv vojske Jezida ibn Muavije. Ovaj događaj je postao paradigma borbe protiv nepravde, tiranije i licemjerstva u vlasti. Šiitska obilježavanja Ašure uključuju javna okupljanja, dramatizaciju događaja iz Kerbele, recitovanje tužbalica i rituale tuge.
Deseti muharrem se u islamskoj predaji veže za više važnih događaja, koji variraju u kvalitetu prenosa, ali se tradicionalno navode:
• Spas Musa’a a.s. i njegovog naroda od faraona.
• Pokajanje Adema a.s. koje je Allah primio.
• Spuštanje Nuhove a.s. lađe na brdo Džudi.
• Rođenje ili prijem Ibrahimove a.s. poslanice.
• Oproštaj Allahov Nuhu, Ademu, Ibrahimu i Isau na ovaj dan.
Najznačajniji događaj u historijskom pamćenju islamske zajednice ostaje tragedija u Kerbeli, gdje je Husejn ibn Ali ubijen s porodicom i pristalicama. Ovo se smatra velikim moralnim ispitom ummeta i često se navodi kao simbol otpora zlu, i žrtve u ime istine.
Fikh postanja na dan Ašure
Prema sunijskoj pravnoj tradiciji, post na dan Ašure je sunnet mu’ekkede – pohvalna praksa, koju je Poslanik s.a.v.s. dosljedno sprovodio. Većina mezheba preporučuje da se pored desetog, posti i deveti (ili jedanaesti) dan muharrema, kako bi se razlikovalo od jevrejskog posta.
• Hanefijski mezheb: preporučuje post 9. i 10. muharrema.
• Šafijski i Malikijski: slično mišljenje, smatraju da je najpotpunije postiti tri dana (9., 10., i 11.).
• Hanbelijski: preporuka da se kombinuje 10. sa 9. ili 11., u cilju razlikovanja od drugih naroda.
Šiitski fikh ne naglašava post Ašure, ali se često praktikuje kao dan tuge i posta iz bola, a ne iz zahvale.
Ašura danas: savremeni izazovi i poruke
Danas, Ašura nije samo dan posta ili sjećanja – ona postaje simbol borbe protiv zla i poruka otpora prema svim oblicima društvene, političke i moralne korupcije. U svijetu podijeljenih mišljenja, Ašura može poslužiti kao zajednički most između muslimana, fokusirajući se na univerzalne vrijednosti:
• Otpor nepravdi.
• Žrtva za istinu.
• Očuvanje časti, slobode i vjere.
U kontekstu islamofobije i gubljenja identiteta, Ašura može postati duhovni podsjetnik muslimanima širom svijeta na vrijednosti koje ne smiju izgubiti.
Zaključak
Ašura je više od historijskog datuma – ona je duhovni poziv. Kroz prizmu vjere, pravde, žrtve i sjećanja, muslimani su pozvani da u svakom vremenu oživljavaju poruke Ašure. Bez obzira da li pristupamo Ašuri iz sunijskog ili šiitskog ugla, poruke koje ona nosi nadilaze razlike i uče nas ljudskosti. Neka nas dan Ašure podstakne da budemo bolji ljudi, muslimani koji znaju prepoznati vrijednosti i braniti ih, čak i po cijenu svega.
