Dana 21.06.2025. godine, u prestižnom kulturnom hramu, Cankarjevom domu u Ljubljani, održana je promocija knjige autora Šemsa Agovića. Knjigu je izdalo Bošnjačko kulturno društvo „Ruh“ Domžale, koje već deset godina uspješno radi na očuvanju identiteta, jezika i kulture bošnjačkog naroda.
Moderator programa bio je Sefadin Korać. Prvi se gostima obratio akademik prof. dr. Ferid Muhić putem video snimka. On je autor opširne recenzije pomenute knjige i rekao je:


„U šarolikom jatu pisaca, Šemso Agović je istinska rara avis – rijetka ptica. Pisac sa misijom. Ova knjiga predstavlja izvještaj o rezultatima njegove plemenite, dugogodišnje i nesumnjivo najznačajnije misije. Svaki od ukupno šezdeset i sedam tekstova doprinosi autentičnom tumačenju jedne iste knjige – Gorskog vijenca i Njegoševih zatočenika: Ivana Mažuranića, Ive Andrića, Skendera Kulenovića, Danila Kiša. Dakle, ova knjiga je svojevrsni doprinos kritici Gorskog vijenca.“

Nadalje, prof. dr. Ferid Muhić ističe: „Šemso Agović – pisac sa plemenitom misijom – ovim djelom obavio je veliki i ne-procjenjivo dragocjen posao. Razbudio je društvenu savjest, ukazao na jedan od najsnažnijih generatora dugotrajne hronične zategnutosti međunacionalnih odnosa u regionu i lo-cirao izvor inspiracije svih genocida počinjenih nad mus-limanskim Bošnjacima, od tada pa do danas. Ovom knjigom jasno je naznačen put izlaska iz tame religijske mržnje i agresivnog etno-nacionalizma.“


Sljedeći govornik i promotor bio je dr. Ahmed Pašić, čije ime je nemoguće zaobići prilikom istraživanja odnosa islama, muslimana i Bošnjaka u Sloveniji. Već dugi niz godina piše o odnosu većinskog stanovništva, medija i institucija prema manjinskom muslimanskom stanovništvu u Sloveniji. Aktivno je uključen u humanitarni rad, novinarstvo, politiku, historiografiju, kulturu i rad Islamske zajednice u Sloveniji.

Dr. Pašić je upozorio na štetnost udžbenika koji potiču mržnju u školskom sistemu jedne države. Predložio je formiranje grupe intelektualaca koji bi analizirali zastupljenost Gorskog vijenca u školskoj literaturi, s ciljem uklanjanja tog i sličnih djela koja šire nacionalnu i vjersku netrpeljivost te promovišu tezu o nemogućnosti suživota između različitih vjerskih i nacionalnih grupa. Podijelio je svoje viđenje uticaja Gorskog vijenca na genocidne zločine počinjene nad Bošnjacima tokom duge i bolne historije.


Sara Ćosić, mlada antropologinja, etnologinja i historičarka, te saradnica Gradskog muzeja Ljubljana, inspirisana Agovićevom knjigom, pripremila je veoma zanimljivo izlaganje o mizoginiji, koja je značajno zastupljena u Gorskom vijencu. Istakla je da veliki broj stihova i scena u ovom djelu na ružan način govori o ženama, veličajući nasilje nad njima (čak i ubistvo!) uz aluzije na njihov navodni nedostatak pameti. Sve to je decenijama pogoršavalo tešku sudbinu žene u strogo patrijarhalnom društvu.

Sarajevski književnik i profesor Zumber Muratović u svom je izlaganju dotakao bolna iskustva iz vremena kada je kao učenik morao učiti stihove iz Gorskog vijenca koji ponižavaju vjeru islam, poslanika Muhameda, a.s., i cijeli njegov narod. Povezao je poruke iz Gorskog vijenca sa inspiracijom mnogih zločina i etničkih čišćenja („trijebimo gubu iz torine!“) na prostoru Balkana, naročito tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Povukao je paralelu između stihova u kojima se učenje imama naziva „hodža riče“ i suvremenih izjava političara iz Laktaša koji koriste izraz „hodža arlauče“ – pokazavši da je retorika ostala ista. Čestitao je Šemsu Agoviću na velikom trudu i posvećenosti u razotkrivanju štetnih poruka koje proizlaze iz Gorskog vijenca.


Na kraju se obratio sam autor, Šemso Agović. Zahvalio je svima koji su pomogli u izdavanju knjige i naglasio važnost iznošenja istine o Gorskom vijencu i ostalim pamfletima koji zauzimaju udarna mjesta u školskoj lektiri. Govorio je o motivima koji su ga potakli da napiše ovo opširno djelo, o (ne)etici, islamofobiji, duhovnom kolonijalizmu. Dotakao se i odnosa drugih, rijetkih autora koji kritikuju poruke koje Gorski vijenac prenosi. Govorio je i o slovenskom kulturološkom odnosu prema ovom djelu. Na kraju je poručio da mu je želja da evropska javnost što bolje razumije prave poruke Gorskog vijenca i da se literatura koja veliča zločin, mržnju i nasilje ukloni iz školskih programa. Prvi korak u tome je prevođenje knjige na više svjetskih jezika i njena distribucija relevantnim institucijama i donosiocima odluka.

Agović je naglasio da pisanje pamfleta predstavlja krivično djelo, a njihovo svrstavanje u školske lektire zločin protiv čovječnosti. Rekao je da je jedini način da se ta bruka riješi podnošenje tužbe protiv inkriminiranih ministarstava obrazovanja pred evropskim sudovima, što će se uskoro i desiti.
Na kraju predstave brojni gosti su postavljali pitanja vezano za problematiku zagađene školske lektire i uključivali se u diskusiju o temama večeri.

Porodica najveći oslonac Šemsi Agoviću