„To je kosmička nepravda“, kaže dr. Silajdžić, ističući da im tadašnji svjetski lideri nisu dozvoljavali niti ukidanje embarga niti su bili voljni da brane BiH, model pluralizma koji je bio i ostao jedan od rijetkih u Evropi. Silajdžić kaže da su u tim teškim vremenima međunarodnu pomoć najviše primali od strane međunarodnih (američkih) medija koji su bili voljni prenositi istinu o dešavanjima koja su zadesila našu državu. „Lobirao sam u Americi jer Evropa nije bila zaintersirana za nas“, kaže Silajdžić oslikavajući odnos tadašnje Evrope spram BiH u ratnom periodu.

U okviru predavanja koje organizuje odsjek za Međunarodne odnose na BURCH univerzitetu u novootvorenoj konferencijskoj sali održano je predavanje istaknutog bosansko-hereceovačkog političara i diplomate dr Harisa Silajdžića.

Nakon srdačnog dočeka od strane rektora dr. Teomana Dumana i predstavnika ureda za karijeru Nijaza Hlivnjaka mnogobrojni posjetioci su imali priliku pogledati video historijskog obraćanja dr. Silajdžića u zgradi UN-a koje je održano 1992. godine prilikom prihvaćanja naše države kao jedne od članica. Ovaj govor je najavio temu koja je bila povod predavanja: Zašto je tranzicija BiH bila toliko kompleksna?

Ističući da će analizu odgovora ovog pitanja potražiti u odnosima vanjskih sila prema BiH a ne unutrašnjih, Silajdžić je govor poćeo sa historijskom retrospekcijom situacije u evropi i njihove percepcije o Balkanu i ljudima koji tu žive.

„Države Balkana imaju imidž“ i taj imidž koji je građen kroz historiju, tvrdi Silajdžić, 'natjerao je' međunarodne službenike da na poseban naćin grade stavove prema ljudima ovih prostora. On kaže da je Evropa krvavi kontinent i da su za vrijeme 90-ih oni imali najmanje prava držati civilizacijske lekcije ljudima ovih prostora.

Kao jedan bitan detalj mnogobrojnih pregovora koje je vodio za vrijeme rata istakao je pregovore u kojima su tadašnji predstavnici vlasti BiH od međunarodne zajednice tražili da ukinu politički embargo našoj državi kako bi se uvozom oružja i drugih potrebnih stvari mogla odbraniti od neprijatelja.

„To je kosmička nepravda“, kaže dr. Silajdžić, ističući da im tadašnji svjetski lideri nisu dozvoljavali niti ukidanje embarga niti su bili voljni da brane BiH, model pluralizma koji je bio i ostao jedan od rijetkih u Evropi. Silajdžić kaže da su u tim teškim vremenima međunarodnu pomoć najviše primali od strane međunarodnih (američkih) medija koji su bili voljni prenositi istinu o dešavanjima koja su zadesila našu državu. „Lobirao sam u Americi jer Evropa nije bila zaintersirana za nas“, kaže Silajdžić oslikavajući odnos tadašnje Evrope spram BiH u ratnom periodu.



Osvrćući se na novinara Taylora Brancha i njegovu knjigu koja govori o razgovorima predsjednika Klintona, ističe zanimljvu izajvu nekog od britanskih službenika koji je rat u BiH tada ovako opisao: „To je bolan ali realan povratak kršćanske Evrope.“

Dr Silajdžić je iskazao čeženje zbog ovakvog stava evropskih država koje nisu željele da sačuvaju ovaj 'model pluralizma', koji je rijedak primjer u Evropi i ostao je do dan danas, bez obzira na ovako tešku političko-ekonomsku situaciju.

„Ja sam musliman i ne mrzim katedrale i crkve. To zaista vidim kao plus za ovu državu. Znate kako je fizici, plus i minus daju energiju. Tu potrebnu energiju nam daje i pluralizam ove države.“

Silajdžić se naravno osvrnuo na moguća riješenja koja on najviše vidi u reformama koje doduše nikada nisu niti će biti brze i lagane. Spominjući situaciju oko aprilskog paketa ustavnih promjena on tvrdi da su to bili teški pregovori i sprovođenje nekih odluka u to doba nije bilo nimalo demokratski. On kaže da je tada održao 40 konferencija kako bi ljudima objasnio da te promjene nisu ni u kom slučaju bile državotvorne nego sasvim suprotno od toga.

Ističući bitnost naše državne imovine kazao je da je ta imovina podjednako prisutna u oba entiteta ali da država nema podjednake koristi. Prema pouzdanim podacima, tvrdi Silajdžić, imovina RS-a i distrikta iznosi oko 50 milijardi međutim država ima jako malo koristi od toga. „Ne trebaju nam banke“, nastavlja, ono što moramo da sačuvamo je naše zemljište i imovina koja je u ratu krvlju plaćena.“

Na samom kraju, dr. Silajdžiću je uručeno pismo zahvale i zajedno sa osobljem je obišao prostorije BURCH univerziteta.

„Drago mi je da sam danas obišao BURCH. Ljude koji rade tu i sam Kampus izdvojio bih kao nešto dobro i korisno. Mislim da je ovo pozitivan primjer visokog obrazovanja koje je potrebno Bosni i Hercegovini“, kazao je Dr. Haris Silajdžić.