U Univerzitetsko kliničkom centru RS u Banjaluci, od posljedica infekcije novim koronavirusom, jutros u šest časova preminuo je ratni zločinac Momčilo Krajišnik

Fazila Efendić, predsjednica udruženja "Majke Srebrenice", smatra da je ratni zločinac Momčilo Krajišnik, koji je jutros preminuo od posljedica infekcije novim koronavirusom, iza sebe ostavio podmladak koji i dalje truje narod, javlja Anadolu Agency (AA).

U Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci, od posljedica infekcije novim koronavirusom, jutros je preminuo Krajišnik.

"To što je umro, kao jedinka, nije ni radost ni žalost, a iza sebe je ostavio ono što nije dobro za ljudski rod - mržnju, netrpeljivost... Da to umre, pa da se radujemo. Krajišnik je među prvim koji su se vodili idejom Miloševića (Slobodana Miloševića, op.a.) da nestanu muslimani na ovim prostorima, da proširi Srbiju", kazala je Efendić.

Nažalost, istakla je, "Krajišnik je iza sebe ostavio podmladak koji i dalje truje narod".

"Žao mi je što je zločinac umro, što nije živio 100 godina sa svojim zločinom, što mu svaku noć pred oči nisu dolazila naša djeca, koja su ubijena", kazala je Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa", komentarišući smrt Momčila Krajišnika.

Krajišnik je pravosnažnom presudom Haškog tribunala u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije, prisilna premještanja i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima u BiH u periodu od aprila do decembra 1992. godine, u općinama Zvornik, Banjaluka, Prnjavor, Bijeljina, Bratunac, Bosanska Krupa, Sanski Most, Trnovo i Sokolac. Proglašen je krivim i jer je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj etničko čišćenje teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.

Uhapšen je na Palama u aprilu 2000. godine i prebačen u pritvor Haškog tribunala.

Nakon odsluženih 13 godina zatvorske kazne zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, Krajišnik se vratio kući, na Pale, u entitet Republika Srpska, u BiH.

Iako je osuđen na 20 godina zatvora, predsjednik Tribunala Theodor Meron, početkom jula 2013. donio je odluku o njegovom prijevremenom oslobađanju nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne.

Krajišnik je devet godina kazne proveo u pritvoru Haškog tribunala, ali je zadnje četiri i po godine proveo u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Tahirović: Momčilo Krajišnik je presuđeni ratni zločinac i to će ostati zapisano u historiji

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, povodom smrti Momčila Krajišnika, rekao je da je činjenica da je on presuđeni ratni zločinac i da će to ostati zapisano u historiji, javlja Anadolu Agency (AA).

"U suštini se ne bismo trebali radovati ničijoj smrti ali ono što ostaje kao činjenica jeste da je Momčilo Krajišnik presuđeni ratni zločinac i to će ostati zapisano u historiji", rekao je Tahirović.

U Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci, od posljedica infekcije novim koronavirusom, jutros u šest časova preminuo je Momčilo Krajišnik.

Krajišnik je pravosnažnom presudom Haškog tribunala u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije, prisilna premještanja i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini u periodu od aprila do decembra 1992. godine, u općinama Zvornik, Banjaluka, Prnjavor, Bijeljina, Bratunac, Bosanska Krupa, Sanski Most, Trnovo i Sokolac. Proglašen je krivim i jer je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj etničko čišćenje teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.

Momčilo Krajišnik je u julu 1990. bio među osnivačima Srpske demokratske stranke (SDS) čiji je lider bio Radovan Karadžić. Prvobitno je imenovan za predsjednika lokalnog odbora te stranke Novi Grad Sarajevo.

Od septembra 1990. bio je poslanik u Skupštini RBiH, a u decembru je imenovan za predsjednika ovog tijela. U julu 1991. godine je izabran u Glavni odbor SDS-a.

Krajišnik je bio učesnik mirovnih pregovora o BiH u američkom gradu Daytonu 1995. godine, a kasnije ga je Richard Holbrooke, specijalni američki izaslanik za Balkan, opisao kao "Gospodina Ne", jer je bio beskompromisan tokom pregovora.

Na prvim poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini, 1996. godine, Krajišnik je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Na toj funkciji ostao je do 1998. godine.

Uhapšen je na Palama u aprilu 2000. godine i prebačen u pritvor Haškog tribunala. Njegovo hapšenje je bivša glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte nazvala "iznimno bitnim događajem", a bivši američki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke "jednim od najbitnijih događaja koji su se zbili na Balkanu" nakon rata.

Nakon odsluženih 13 godina zatvorske kazne zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, Krajišnik se vratio kući, na Pale, u entitet Republika Srpska, u BiH. Iako je osuđen na 20 godina zatvora, predsjednik Tribunala Theodor Meron, početkom jula 2013. donio je odluku o njegovom prijevremenom oslobađanju nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne.

Krajišnik je devet godina kazne proveo u pritvoru Haškog tribunala, ali je zadnje četiri i po godine proveo u zatvoru u Velikoj Britaniji.