Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari

Dr. Mustafa CERIĆ, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH i nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
DODIK I VUČIĆ TREBA DA ZNAJU DA BOŠNJACIMA NE TREBA 100 MILIONA TURAKA DA SE ODBRANE
Objavljeno: 19. July 2014. 01:07:25


Mustafa Cerić, jedini bivši vjerski lider koji se u BiH kandidovao na izborima, za SB govori na koji način namjera realizovati "Maršalov plan", ko će mu finansijski pomoći u predizbornoj kampanji, koje su njegove prednosti u odnosu na protukandidate, komentariše posljednje političke istupe Milorada Dodika i Aleksandra Vučića...

Interview u PDF-u kliknite OVDJE



Razgovarala: Mirha DEDIĆ
Foto: Milutin STOJČEVIĆ


Bosanskohercegovačka javnost je šokirana najavom Mustafe Cerića, koji je skoro dvadeset godina bio reisu-l-ulema IZ u BiH, da će se na predstojećim izborima kandidovati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Cerić, međutim, u svom političkom angažmanu, kako kaže, kao dokazani patriota, demokrata i domoljub ne vidi ništa sporno.
“Napravit ću Maršalov plan za izlazak BiH iz krize. Siguran sam da imamo dovoljno kapaciteta da regeneriramo ovu zemlju, da u naredne dvije godine strateški osmislimo, a potom aktivno počnemo provoditi novi ekonomski ambijent – New Deal za BiH, kaže u razgovoru za “SB” Mustafa Cerić.


Gospodine Ceriću, najavili ste da je Vaš strateški cilj Maršalov plan za izlazak BiH iz ekonomske krize, a u okviru kojeg će se okupiti naši ljudi iz zemlje i inostranstva koji rade u velikim i respektabilnim korporacijama. Na koji način namjeravate okupiti bosanskohercegovačku pamet na jednom mjestu koja bi zemlju izvela iz duboke ekonomske krize?
Maršalov plan sam spomenuo kao projekat strateške i dugoročne makro kvalitete, odnosno vizije, koji je Njemačku nakon 2. svjetskog rata podigao iz pepela u svjetsku ekonomsku silu. Sličan projekat svakako je potreban i našoj zemlji, duboko zaglibljenoj u krize. Pitam se šta to našim ljudima ne valja u zemlji površine nešto veće od 51.000 kvadratnih kilometara, zemlji takvih prirodnih, kulturnih, historijskih, tradicijskih bogatstava? Pitam se kako četiri miliona stanovnika, što čini jedan prosječni evropski grad, ne može naći sreću u ovoj zemlji, a vrlo brzo je nađu negdje u inostranstvu. Zašto nam se to dešava? Zašto ovdje, u ovoj zemlji ne možemo biti uspješni, odgovorni i marljivi kao u tuđini?

U protekle dvije godine, proučavajući ovaj problem došli smo do spoznaje da je fragmentacija bh. tržišta i neodlučnost da se makroekonomski pristupi razvoju strateških industrija, podređenih isključivo parohijalnim interesima stranačkih tajkuna, bit kratkosežne razvojne strategije naše ekonomije. Bolje rečeno, nedostatak razvojne strategije posljedica je pohlepe moćnika nauštrb dugoročnog razvoja i rasta privrede.

Godinama sam aktivno učestvovao u radu jednog od najutjecajnijih i najznačajnijih svjetskih foruma, onom u Davosu. Iskustva iz Davosa su za mene od neprocjenjivog značaja, a posebno kontakti sa najutjecajnijim ljudima koji kroje svjetsku ekonomsku politiku i to čine na precizno planiran, dugoročno orjentiran i tržišno konkurentan način. Upravo ta iskustva i kontakte namjeravam maksimalno iskoristiti, te pokušati povezati bosanskohercegovačku poslovnu elitu u zemlji i inostranstvu i našu privredu sa vodećim svjetskim ekonomskim silama, kako iz privatnog tako i iz državnog sektora.

Želim da u Bosni i Hercegovini iskoristimo najpozitivnije efekte ekonomske i svake druge globalizacije, a za takve poduhvate prije svega moramo imati svjetske partnere i njihovu podršku. Siguran sam da imamo dovoljno kapaciteta da regeneriramo ovu zemlju, da u naredne dvije godine strateški osmislimo, a potom aktivno počnemo provoditi novi ekonomski ambijent - New Deal.

Na koncu, cijena novca na globalnom tržištu kapitala nikada nije bila jeftinija. Interesne stope su na historijski najnižem nivou dok je investiciona zajednica spremnija nego ikada da investira u periferna tržišta sa potencijalom za visoku stopu rasta i visoku stopu povrata na kapitalne investicije. Ovo će od nas zahtijevati formiranje stabilnih partnerskih konzorcija gdje je to neophodno, a da stimuliramo privatnu inicijativu i angažman investicionog kapitala gdje postoje preduvjeti za pošteno poslovanje i dugoročni interes investitora i društva. Kao i u porodici, tako i u poslovanju, dobar savjet je uvijek moguće naći, ali preduvjet za to je da ga želite. Očigledno je da je politika intelektualne samodovoljnosti i sitnih interesa proteklih 20 godina ostavila gorke posljedice po naše društvo i ekonomiju. Valja ih ispravljati.

BH. DIJASPORA GODIŠNJE UPUMPA U ZEMLJU DVIJE MILIJARDE DOLARA

Vi ste i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) i sa te pozicije ste animirali naše ljude u inostranstvu da pomognu BiH. Kakav je bio njihov odaziv da ekonomski pomognu državi BiH?
Već je poznato da sam svoju poziciju predsjednika SBK zamrznuo kada sam se odlučio kandidirati za člana državnog Predsjedništva. Kada govorimo o spremnosti naših ljudi u inostranstvu da pomognu svojoj zemlji, treba shvatiti da svaka ekonomija nastoji ostvariti višak prihoda i da svaki investitor traži sigurnost uloženog, ali i profit, a ne nesigurno ulaganje „u prazno“. Ne možemo očekivati od naše dijaspore da se ponaša mimo ekonomske logike. Moramo shvatiti da patriotizam i ljubav prema domovini nisu dovoljni za poslovne projekte i ulaganja, jer ako se strani investitori boje ulagati u našu zemlju zbog niza ekonomskih i pravnih razloga, uključujući i političku nesigurnost države, zašto bi očekivali da se naši građani u inostranstvu izlažu takvom riziku? Činjenica je da postoje ljudi i njihova dobra volja, postoji htijenje i spremnost, ali njihovi konkretni potezi, ulaganja doći će tek sa korjenitim promjenama, odnosno kada i strani investitori osjete sigurnost da ulažu u našu zemlju.

Nemojte zaboraviti da prema procjenama Svjetske banke naša dijaspora godišnje upumpava u bh. ekonomiju dvije milijarde dolara. Nasuprot te cifre, budžet Vijeća ministara za institucije Bosne i Hercegovine i servisiranje vanjskog duga iznosi nešto više od jedne milijarde dolara, što znači da je doprinos dijaspore ovoj zemlji približno dva puta veći od državnog budžeta iz kojeg se godišnje izdvoji oko 600 miliona dolara za potrebe otplaćivanja vanjskog duga. Znači, dijaspora doprinosi tri puta više nego što država plaća za servisiranje vanjskog duga. Zar dijaspora ne čini dovoljo i u nemogućim uvjetima!? Međutim, za taj doprinos ne dobija poresku olakšicu, niti poticaje za dodatne investicije. Trebamo biti ponosni na našu dijasporu koja je svakim danom ekonomski i društveno snažnija. S tim u vezi, pozicija Predsjedništva i direktan utjecaj te institucije na diplomatski aparat Bosne i Hercegovine mora biti operativan po pitanju bolje komunikacije sa dijasporom.

Moramo kreirati atmosferu povjerenja, a što je još važnije, poštovanja prema investitorima i njihovom kapitalu i omogućiti učešće naših ljudi u New Deal-u za Bosnu i Hercegovinu. Stoga, moram naglasiti da bi ulazak Bosne i Hercegovine u NATO umnogome doprinio ovom planu, jer bi obezbijedio stabilnost tržišta i unaprijedio političku poziciju društva u regionu.

Kako namjeravate u praksi realizovati Maršalov plan obzirom da funkcija člana Predsjedništva BiH nije izvršna, već protokolarna? Koje mehanizme planirate upotrijebiti u njegovoj realizaciji?
Svako u ovoj državi želi dostojanstveno i ekonomski sigurno živjeti, bez obzira o kome se radilo. Pokušat ću inicirati i politiku ponude za sve, bez obzira na predznake u Bosni i Hercegovini - nacionalne ili teritorijalne. Sistem ponude za sve ljude i sve društveno - ekonomski progresivne politike u našoj zemlji. Nema te politike ili grupacije koja ne želi biti uspješna i koja bi odbila plan makroinvesticija za cijelu državu, osim onih kojima bi poslovna pozicija monopolizma i korupcije time bila narušena. Naše društvo to više nije u stanju da podnese. Moja vizija je isključivo generalni oporavak cijele Bosne i Hercegovine, svakog njenog dijela, bez izuzetka. Projekti koje ću pokušati inicirati i pokrenuti će biti opći projekti u kojima će svi imati šansu da učestvuju i da od toga svi imamo koristi. S tim u vezi, pozicija Predsjedništva u zakonodavnoj proceduri predlaganja zakona o budžetu ima značajnu ulogu, a izbor, odnosno nominacija mandatara Vijeća ministara definira ton javnog diskursa koji započinje sa Predsjedništvom i završava revizorskim ovlastima te najviše državne institucije. To je, zasigurno, više od puke protokolarnosti!

“KADA JE MOGAO STJEPAN MESIĆ, MOGU I JA”

Kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz SDA, SDP-a i SBB-a BiH, na predstojećim izborima iza sebe imaju organizovanu stranačku "mašineriju", nasuprot njima Vi na izbore izlazite kao nestranačka ličnost, ko će Vama sa istoka ali i sa zapada (gdje imate dobre veze) pomoći u predizbornoj kampanji?
Pročitao sam u medijima da je moju nezavisnu kandidaturu poželjnom i svrsishodnom ocijenio Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, čovjek kojeg izuzetno cijenim i koji je i sam kao nezavisni kandidat svojevremeno pobijedio na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Ni on tada nije imao stranačku mašineriju. Izabrali su ga građani Hrvatske i to bez ikakve pomoći ili utjecaja, kako ste rekli, sa Istoka ili Zapada. Imamo i najsvježiji primjer predsjedničkih izbora u Sloveniji i pobjedu Mire Cerara kao još jedan dokaz da se može pobijediti bez stranačke mašinerije, pošteno i čista obraza.

Moja „mašinerija“ je moj pošten odnos prema mojoj domovini, moje iskrene ideje, snaga moje želje da svako u ovoj zemlji bude zadovoljan, ali i moje iskustvo i znanje, što mi osigurava da u izbornu utakmicu ulazim neopterećeno, vjerujući i nadajući se da na najbolji način mogu pomoći svojoj domovini i svakom njenom stanovniku. Na svu sreću, ljudi nisu mašine, ma kako danas sve bilo interesno povezano. Ipak, izbori su naše pravo i obaveza i ne treba se fokusirati na stranačke glasačke mašinerije, već na vlastite odluke i savjest prilikom glasanja. Davanje povjerenja kandidatu za javnu funkciju je duboko individualan čin, rijetko vođen interesom, a češće moralnim kodom. Stoga se zapitajmo, da li ćemo mi, naša djeca i buduća pokoljenja živjeti u boljoj i sretnijoj Bosni i Hercegovini ili ćemo i dalje životariti na način da nam stranačke oligarhije određuju mjeru u svemu, pa i u vlastitim životima, ubjeđujući nas da je ovakvo katastrofalno stanje u državi čak i dobro za nas, ostaje na narodu da odluči svojim glasom 12. oktobra. A da i ne napominjem činjenicu da su baš zbog takvog neodgovornog ponašanja, i naša nerođena djeca već prezadužena u ime države.

Da li ste novac za predizbornu kampanju obezbjedili preko Svjetskog bošnjačkog kongresa ili na neki drugi način?
Mnogo je onih koji se vežu za moju, bolje reći našu ideju o progresivnijoj Bosni i Hercegovini. Sredstva za kampanju su većinom plod akcije i samoinicijative dobronamjernih osoba koje podržavaju ovaj projekat. SBK nije uključen u ovu kampanju. Kongres nastavlja sa svojim regularnim aktivnostima. Nema financijske podrške ni domaćih ni inostranih organizacija. Sve prosto počiva na entuzijazmu ljudi koji imaju povjerenja u našu viziju i žele biti dio ovoga projekta.

Kako komentarišete odabir vaših protukandidata iz SDA, SDP-a,DF-a i SBB-a BiH i u čemu je Vaša prednost u odnosu na njih, odnosno šta Vi više možete ponuditi građanima u BiH?
Osnovna i ključna razlika je u tome što sam ja nezavisan, samostalan kandidat u punom smislu te riječi. Ne ovisim niti o jednom stranačkom lideru, glavnom odboru ili bilo kojem drugom tijelu neke stranke, niti me je neka stranka kandidirala za ove izbore. Kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine zasigurno bih bez predrasuda i sa iskrenim i transparentnim stavovima sarađivao sa političkim zastupnicima stranaka trenutnih protukandidata u trci za Predsjedništvo, na bilo kojem projektu oporavka naše zemlje. I moja kampanja će, u tom smislu, biti bazirana na fer i korektnoj utakmici, bez prljave igre i teških riječi, na šta sam javno pozvao i moje protukandidate. Međutim, nisam siguran da će moj apel biti uvažen, budući da je u proteklih 20 godine izgrađena politička kultura vrijeđanja i diskvalifikacija. Bit će potrebno dosta vremena da se to izliječi. Slobodan sam sâm sa svojim saradnicima kreirati svoju kampanju, a sutra ću, vjerujem, i u državnom Predsjedništvu biti slobodan djelovati bez ikakvih stranačkih i drugih unutrašnjo-političkih utjecaja uz potporu stručnog savjeta najeminetnijih stručnjaka iz zemlje i svijeta. Svoje projekte i ideje ću nuditi svima i u svom radu ću biti stranački neopterećen. Stoga sam već i predložio „de-partizaciju“ članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

O drugim kandidatima u utrci za državno Predsjedništvo ne želim ništa loše reći. Neka o tome kaže narod na izborima 12. oktobra. Evidentno je da ovo društvo stagnira, nazaduje u posljednje četiri godine i smatram da je naš zadatak zaustaviti pad ove zemlje i ovog društva i vratiti ih na put progresa. Želim naglasiti da nas samo moralna i politička obnova društva mogu izvući iz krize. Formula uspjeha je da svi pronađu interes da zadovoljno žive u Bosni i Hercegovini. Trudit ću se da promijenim percepciju politike i obnašanja državne vlasti. Namjeravam čuti i biti glas naroda. Želim dobro za sve u ovoj zemlji i založit ću se i kod Zapada i kod Istoka da ulažu u našu zemlju. Želim i da konačno zažive pravo i pravda. Smatram da je sve to moguće i pozivam sve da mi se pridruže u tom projektu za dobro svih.

Računate li na podršku Islamske zajednice BiH obzirom da reisu-l-ulemu Husein ef. Kavazović izjasnio da bi volio da se Vi ne kandidujete na ovim izborim?
Poštujem Islamsku zajednicu, njene nadležnosti, odgovornost reisu-l-uleme. Neka svako radi po svojoj savjesti. Također poštujem svačije mišljenje i slobodu govora. Islamska zajednica svakako može računati na moju podršku i saradnju, a i reisu-l-ulema može očekivati moju podršku u moralnoj obnovi ovog društva.

Vi ste jedan od osnivača SDA, da li očekujete podršku glasača ove stranke?
Očekujem glasove Bošnjaka, pa i onih koji su članovi nekih političkih partija, ali i svih ljudi kojima je Bosna i Hercegovina na srcu. Ponovno naglašavam da je davanje povjerenja javnim dužnosnicima duboko privatni i individualni čin svakog pojedinca.

“NISAM BIO BLIZAK S RADONČIĆEM”




Vaša bliskost sa osnivačem SBB-a Fahrudinom Radončićem bila je evidentna tokom prošlih izbora, šta se desilo pa ste izgubili podršku njegove medijske imperije „Dnevnog avaza“?
Kao reisu-l-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine stalno sam bio u fokusu medija i to ne samo u našoj zemlji. O mom radu i djelovanju u mandatu reisa Islamske zajednice mediji su zauzimali stavove, kako pozitivne, tako i negativne i to je bilo i ostalo legitimno. Mislim da mi niti jedan medij u Bosni i Hercegovini nije davao bezrezervnu podršku, čak je bilo dosta medija koji su u kontinuitetu bili protiv svega što sam radio kao reisu-l-ulema, ali i to smatram legitimnim, ma kako se ja osobno ne slagao s tim. Često su me povezivali sa raznim osobama i utjecajima u različitim društvenim sferama. Ipak, moram reći da sam od svih političara u Bosni i Hercegovini jedino bio blizak prijatelj sa rahmetli Alijom Izetbegovićem. Gospodin Radončić je moj protukandidat na oktobarskim izborima i nerealno je očekivati podršku “Dnevnog avaza”. “Dnevni avaz” je samo jedna od mnogobrojnih medijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regionu i sa njima čini bogati spektar medijskog prostora. Oni građani koji kritički žele odmjeravati vrijednosti kandidata imaju dovoljno mogućnosti kroz javne medije doći do infomacija i formirati svoje mišljenje o pravom izboru za njihovu budućnost.

Kakva je Vaša procjena, koja je realna snaga SDP-a, SDA, SBB-a i Narodne fronte, odnosno koja od navedenih stranaka će na predstojećim izborima dobiti najveću podršku građana?
Kao svojevrsna kulminacija teške i neizvjesne političke situacije u zemlji, a za koju su, između ostalih, zaslužne stranke koje ste pobrojali, u prvoj polovini ove godine zadesile su nas dvije katastrofe, dvije poplave. Prvo poplava nezadovoljnog naroda koji traži promjene, a nedavno i nezapamćena vodena stihija, gdje se do kraja pokazala nemoć, smetenost i nesposobnost odgovornih da adekvatno reagiraju. Nezahvalno je, stoga, davati političke ocjene ili procjene. Sve navedene stranke su probosanske i bilo bi dobro da se nakon izbora napravi stabilna politička koalicija, voljna i sposobna, prije svega odlučna, da Bosnu i Hercegovinu izvuče iz krize. Također, veoma je bitno da Bosna i Hercegovina ima jaku opoziciju. Nažalost, opozicije trenutno nema, a zdrava opozicija je jedan od preduvjeta budućeg napretka. Bošnjački član Predsjedništva mora biti u stanju artikulirati opće prihvatljiv društveno-politički motiv postojanja i funkcionalnosti države iza kojeg mogu stati sve nabrojane partije. No, za to je potrebna nestrančka sloboda. Ja to uistinu nudim biračkom tijelu. Analitički gledano, politička ljevica je toliko prenapučena kandidatima da će borba za glasove proizvesti mnogo gubitnika. Centar i desni centar, kojem pripada moja politička filozofija, nema snažnog protukandidata. Sveukupno gledano, politička konkurencija će se pobrinuti sama za sebe. Mi računamo na racionalnost i svjesnost birača i njihovu želju za dosljednu i moralno ispravnu državnu politiku Bosne i Hercegovine. Mi tu tradiciju imamo i u tome ćemo istrajati.

“DODIK BI NAJRADIJE UKINUO MJESEC JULI U BiH”

Vi ste već duže vrijeme bili u zategnutim odnosima sa bivšim članovima Predsjedništva BiH, počev od Sulejmana Tihića, preko Harisa Silajdžića. Da li ste već duže vrijeme vidjeli sebe na tom mjestu, obzirom i da ste u vrijeme dok ste bili reisu-l-ulemu česte davali izjave koje su bile uglavnom politički obojene?
Rekao sam da sam bio blizak prijatelj jedino sa rahmetli Alijom Izetbegovićem. Kao reisu-l-ulema, možda sam od osoba koje ste naveli očekivao više, jer sam ih, možda neopravdano, uspoređivao sa rahmetli Izetbegovićem. Vjerujem da se u javnosti zbog toga formiralo mišljenje ili osjećaj da smo imali, kako kažete, „zategnute“ odnose, posebno u situacijama koje su bile bitne za državu Bosnu i Hercegovinu. Nikada nisam krio ili prigušivao svoje stavove ili stavove Islamske zajednice. To je bila moja dužnost, a počesto to nije korespondiralo sa stavovima pojedinih političkih lidera u Bošnjaka, što je, vjerujem, izazivalo njihove reakcije.

Kako komentarišete tenzije koje stvara Milorad Dodik vezane za navodne izjave turskih političara?
Dodik je, kao i uvijek, glasan onda kada treba skrenuti pažnju sa činjenica od kojih uporno pokušava pobjeći i koje bezuspješno niječe. Siguran sam da bi Dodik najradije ukinuo mjesec juli, mjesec obojen tugom, mjesec u kojem obilježavamo genocid u Srebrenici ali i u kojem pokopavamo i prve šehide iz Tomašice! Budući da ne može pobjeći od goleme istine Srebrenice i Tomašice, niti može ukinuti juli, preostaje mu baviti se političkim smicalicama i podlostima, a sve u cilju negacije genocida koji je počinila srpska vojska. Nažalost, predstavnici međunarodne zajednice u našoj zemlji već predugo toleriraju Dodikov politički i pravni cirkus. Domaći političari ponekad koaliraju s njim iz kratkoročnih interesa, dok on dugoročno razara njihov moralni i nacionalni integritet. Takvo ponašanje treba zaustaviti, ali i konačno se pozabaviti zakonom kojim bi bilo sankcionirano negiranje genocida u Srebrenici i masovnih zločina širom Bosne i Hercegovine, od Tomašice do Ahmića. Zaista, bilo bi sramotno dočekati 20. godišnjicu genocida bez takvog zakona i sa inim Dodicima koji koriste svaku priliku da nipodaštavaju zločin u Srebrenici, međunarodne presude o genocidu u Srebrenici i, što je najgore, vrijeđaju preživjele Srebreničane, majke koje su ostavili bez sinova i muževa. Na nama je odgovornost da promjenimo taj neprihvatljiv odnos prema Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.
Također se pokazalo da turski političari nisu dali nikakvu izjavu koja bi ugrozila Dodika i Vučića, ali očito da je ta navodna izjava otkrila njih. Otkriva, naime, njihove namjere, jer zašto bi se oni uznemiravali ako nemaju namjeru dirati Bošnjake. Njih niko nije imenom spomenuo. Možda nisu svjesni, ali njihova ishitrena i neodmjerena reakcija je politički nezrela i moralno upitna. Dodik i Vučić bi trebali već jednom znati da su Bošnjaci sposobni sami se braniti i odbraniti, ako ih bilo ko napadne.

JALOVA TURSKA INICIJATIVA

Od zemalja u region Turska je najmanje pomogla Bosni i Hercegovini



Koliko Turska realno ekonomski pomaže BiH u posljednjih nekoliko godina?
Bosna i Hercegovina ima veliki broj prijatelja, kako na Istoku tako i na Zapadu, koji su proteklih godina većim ili manjim intezitetom investirali u našu domovinu. Sve dobronamjerne, progresivne i pragmatične inicijative, pogotovo iz regiona, koje ne zadiru u unutarnju politiku Bosne i Hercegovine, te koje podržavaju i poštuju bh. pluralizam i multietičnost su dobrodošle. U ovom kontekstu, posebno bih istakao da strane investicije koje su namijenjene realnom sektoru i čiji je cilj zapošljavanje ljudi, pogotovo mladih što bi spriječilo daljnji „brain-drain“ iz Bosne i Hercegovine, su veoma poželjnje.
Republika Turska je u proteklih nekoliko godina investirala značajna sredstva u našu zemlju, ali činjenica je da je to neuporedivo manje u odnosu na turske investicije u zemljama u okruženju. Odgovornost za ovakvo stanje ne može se tražiti na samo jednoj adresi. Bosna i Hercegovina mora načiniti prvi korak u privlačenju stranih investitora kroz smanjenje biroktratskih procedura, uspostavljanje političke stabilnosti, kao i kreiranje stabilnog poslovnog ambijenta koji će investitorima, ne samo iz Turske nego i iz drugih nama prijateljskih država, predočiti prednosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, a upravo je to zadatak državnog Predsjedništva. Stoga ću, kada budem izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na tome zorno raditi.
Bosna i Hercegovina ima najveću dijasporu u Republici Turskoj koju ovim putem javno pozivam da zajedničkim snagama izgradimo Bosnu i Hercegovinu.


  Dossier: Dr. Mustafa Cerić, kandidat za člana Predsjedništva BiH - Izbori 2014.
» SA LJUDIMA KAO ŠTO JE CERIĆ MOŽDA IPAK IMA NADE
Georgie Anne Geyer | 06.10.2014 13:35
» DR. CERIĆ: POZIVAM DODIKA NA MEGDAN
B.net | 06.10.2014 00:57
» DR. CERIĆ: TU SAM DA ZATALASAM
B.net | 30.09.2014 00:29
» DR. CERIĆ: SUOČIMO SE S PROBLEMIMA
B.net | 27.09.2014 10:48
» ILI BOSNA ILI NIŠTA
Elmedina Muftić | 23.09.2014 00:22
» DR. CERIĆ: NE SRAMOTITE NAS VIŠE!
B.net | 19.09.2014 11:44
» HOĆEMO LI BIRATI PO DJELU ILI PO ODIJELU?
Aziz Hurem | 12.09.2014 16:10
» DR. CERIĆ U POSJETI SAD-U
B.net | 08.09.2014 19:28
» DR. CERIĆ: MI ZNAMO PUT
Fena | 21.08.2014 16:21
» KAKO IZBROJITI KRVNA ZRNCA?
Muhamed Mahmutović | 20.08.2014 15:15
» DR. MUSTAFA CERIĆ – LIDER, DRŽAVNIK I ČOVJEK IZ NARODA
Dr. Mersada Nuruddina Agović | 20.08.2014 14:58
» DRŽAVI JE POTREBAN DRŽAVNIK, NE VLADAR
Elmedina Muftić | 19.08.2014 13:48
» ISKONSKA SVJETLOST U BOSANSKOJ TAMI
Nedžad Ćeman | 19.08.2014 13:30

Ostali prilozi:
» PET GENERACIJA DEDE HASANA ŠAHOVIĆA
Esad Krcić | 04. December 2019 18:14
» HEROJI SPRAM IZDAJICA
B.net | 02. December 2019 13:21
» DANAS BI CANO SLAVIO 55-TI ROĐENDAN
Sahit Kandić | 28. November 2019 15:35
» NAŠI MALIŠANI - GRANIČARI SA DRINE
Elmedina Muftić | 26. November 2019 15:38
» IZLOŽBA CJELOVITOG KONTINUITETA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 24. November 2019 15:35
» SAMIR LJAJIĆ ODBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU
Bošnjaci.Net | 22. November 2019 16:23
» MUSTAFA SPAHIĆ JEDNOM PLAGIJATOR - UVJEK PLAGIJATOR
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. November 2019 21:21
» OSVETA MUJKIJEVE MENTORICE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 12. November 2019 14:38
» ŠTA SE DEŠAVALO NA SJEDNICI NSRS
Vijesti.ba | 11. November 2019 13:58
» EMMANUEL MAKRON - MESIJA ILI JAHAČ APOKALIPSE?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 08. November 2019 17:14
» OVI NEVOLJNICI, MUHADŽIRI, ŽENE I DJECA, SU NAŠA KUŠNJA I ISPIT NAŠE ZRELOSTI
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 08. November 2019 14:14
» JEDAN SVJEDOK ZA POLA SATA
Semir Spahić | 07. November 2019 13:42
» KO ĆE ODGOVARATI ZA UBIJANJE KONJICA?
B.net | 06. November 2019 13:19
» VLAST - ŠTA JE TO?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 03. November 2019 11:42
» ŠEJTANSKA RABOTA
Avdo Metjahić | 30. October 2019 18:53
» MUSTAFA SPAHIĆ - “MOJA NAJVEĆA SREĆA”
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 26. October 2019 18:55