Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


Bosna i Bošnjaci II
TRADICIJE, JEZIK I UMJETNOST
Procitaj komentar

Autor: Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus
Objavljeno: 06. February 2019. 21:02:04


Riječi u regionalnim jezicima, neki glazbeni instrumenti i običaji podsjećaju na Avare. Kao npr. Ban i Kulin su turske riječi i potiču od doba Avara. Riječ “Bajan“, kod drevnih Turaka ima značenje osobe koja čini ljude jake, bogate i uzvišene. Ova riječ se vremenom izmijenila i dobila lik “Ban“ koju danas koriste Slaveni. Zanimljivo je da je jedan od najjačih vladara Bosne nosio ime Kulin Ban. U turskom jeziku postoji riječ „Kulun“ koja ima značenje „ždrijebe“. Poznato je da su Turci nadijevali djeci imena snažnih životinja ili pak njihovih osobina: lav, tigar, ovan, jastreb, orao, bik, pastuh, vidra, itd. Prema tome, moguća je sličnost kad je upitanju ime Kulina Bana. U ovom kontekstu ime „Bugra“ je veoma slično: kao što je poznato, u turskom jeziku pastuh od kamile se naziva Bugra, a najpoznatiji među Turcima koji nose ovo ime je vladar Karahanlija Abdulkerim Satuk Bugra Han. Bugra Khan je vladao u desetom stoljeću i prvi je turski vladar koji je prihvatio Islam. Koliko je poznato, riječ “Kulun“ ne postoji u slavenačkom jeziku. Ako je tako, onda i ime i naziv Kulin Bana potiču od Avara te prema tome velika je mogućnost da je i on sam imao avarske korijene.
Riječ "Župa" koju čak i danas koriste balkanski Slaveni, što znači upravna oblast, izmijenjen je oblik riječi koji su koristili Avari imenom "Jopa", a ima značenje “izvijesni čin državnog službenika“ .[20] U tom smislu, moguće je tvrditi da su imena gradova Žepče i Žepa ostali iz avarskog razdoblja. Štaviše, između Zenice i Žepča postoji selo zvano "Tatar Budžak". Međutim, vrlo je vjerovatno da je ovo mjesto dobilo ime po krimsko-tatarskim izbjeglicama koje su pobjegle nakon okupacije Krima od strane Rusa 1790. godine, ili izbjeglice dobrudžanskih Tatara koji su prognani i izbjegli u tursko-ruskom ratu 1877. godine.

Sa druge strane, narodni pjesnici u Bosni koriste glazbeni instrument tzv. "gusle", a žice i gudalo ovog instrumenta se prave od konjske dlake. To se podsjeća na konjaničku kulturu. Danas je moguće naći sličan instrumenat u Srednjoj Aziji koji se zove "Kopuz". Pored toga, u Bosni se pazi gdje se stavljaju ljudski odsječeni nokti i kosa, a ovakva tradicija postoji i u srednjoj Aziji.

Kod Bošnjaka je postojao običaj da se novorođenče provuče kroz tzv. „vučja usta”. Za taj običaj, ulovljenom vuku odsjeku se usne i osuše se u soli te od njih se napravi krug. Kada se dijete rodi ono se provuče kroz ovaj krug tj. „kroz vučja usta“. To je prvi korak i molitva da dijete bude snažno i žilavo. Drugi korak je da se novorođenče umoči u ledenu vodu. Autor je sam prisustovao ovakvom jednom događaju kod hercegovačkih Bošnjaka. Zanimljivo je što se sličan običaj može vidjeti i kod Turaka tako da je ovo još jedan pokazatelj da su Bošnjaci (jednim dijelom) bili pripadnici Avara kao i Turcu. Kod Bošnjaka postoji vjerovanje da nije dobro ljubiti djecu u potiljak, te da će im to skratiti život. Ovakvo vjerovanje možemo i danas vidjeti u turskim gradovima, kao na primjer Bursi, Čorumu i Hamideliji.


Umjetnička slika: Tomislav Krizman


Bošnjaci su voljenim konjima ili konjima izginulim u ratu pravili visoke nišane bez natpisa, a ukopavali ih kod ljudskih mezarja. Na mezarju Gazilara u Novom Pazaru još uvijek postoje ovakvi nišani. Kod Turaka iz Srednje Azije je isto tako postojao ovakav običaj.
U bosanskim junačkim pjesmama Đerđelez Alija je vrlo važan nacionalni junak. Njegov nadimak “Đerđelez“ dolazi od turske riječi "Gergelez" što ima značenje „onaj koji dobro nateže čvrsti luk“.

İsto tako kod Bošnjaka je moguće naići na prezime ”Kalač”. A poznato je da su Kalači jedno od turskih plemena. [21]
U jeziku Bošnjaka, bosanskom jeziku, postoje dvije zaboravljene riječi “ćosati = biti zaljubljen“ i „ućosati = biti udoban-rahat“ . Ove dvije riječi, trebalo bi da dolaze od turske riječi “Kösemek = želja“ ili „poželjeti“ .[22] Međutim, ove riječi u bosanskom jeziku imaju drugačiji izgovor i drugačije značenje. Uzimajući u obzir naseljavanje Turaka u Bosni, vrlo je mala mogućnost da potiču iz Osmanlijskog doba. Vjerovatno je da su te riječi ostale od ranije pomenutih Avara, Kumana, Pečenega i ostalih turskih plemena. Turci ponekad koriste izraz “kunnemek“ , mada ovaj izraz nije zastupljen u urbanim naseljima, ovaj izraz ima značenje biti pospan. U starom turskom, riječ “Kün“ je imala značenje “dan“. Prema tome, “Künnemek = Günnemek“ ima značenje “sanjariti“. Inače u današnjem turskom, spremanje za noćni san je „Tünnemek“, dok se je „Günnemek“ koristio za spavanje tokom dana. U DLT-u, značenje izraza“kunmak“ je krađa i pljačka. U ovom slučaju „künnemek-sanjarenje“ bi moglo značiti krađa od budnosti. [23] Sa druge strane, Bošnjaci danas koriste ovu riječ kao „Kunjati“. Kakva sličnost!?....

Još jedna zanimljiva riječ je “Çökünduruk“. Stari Bošnjaci su šećernu repu nazivali „Čukundruk“. U Kodeksu Kumanikusu ova riječ prolazi kao “čugundur“. U današnjem bosanskom jeziku postoje određene riječi čija je lingvistika proizvedena mentalitetom turskih jezika, a nisu prisutne kod ostalih slavenačkih naroda, npr; “Prekinuti se = Üzülmek“, „Sekirati se = Üzülmek“. Pravo značenje za riječ “Uzulmek“ u turskom jeziku je prekinuti se, ali vremenom je počela da se koristi u smislu“patnja” i “uznemirenost’’. Čak i danas kad se prekine telefonska veza, Kazaci koriste izraz „telefon üzüldü“ što znači „telefonska veza se prekide“. Značenje izraza „sekirati se“ dolazi od smisla „cijepati se“. U turskom jeziku postoji izraz „srce mi se cijepa“, tako da mentalitet porijekla izraza „sekirati se“ liči na ovaj izraz u turskim jezicima. Bošnjaci, Hrvati i Srbi nazivaju stub za zastavu „Jarbol“, što je sastav riječi „Jar=Jol=Er“ i sve ove rječi imaju značenje boj, naredba i hrabrost; dok „Bol = Ol“ znači „budi“. Riječ „Jarlig“ znači „Naređenje“. Ovo su riječi vojne terminologije koje su vrlo vjerovatno ostala iz doba Avara[24]. U dodatku obrazloženja, treba napomenuti da Kazaci i danas muškoj djeci nadivaju imena „Jerbol“ i „Erol“.

U Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori i Sandžaku planinska sela sa drvenim kućicama koja su većinom naseljena u ljetnjem vremenu, nezivaju se „Katuni“. U DLT'u značenje ove riječi je „žena[25]. Znači da je i ova riječ porijeklom od Avara i koristila se za sela napravljena samo za žene koje su ovdje skupljale mlijeko i mliječne proizvode.

Jedna druga značajnija jezična sličnost je u vezi nadgrobnih spomenika u Bosni. Bošnjaci te spomenike nazivaju “Mramor, Kam, Bilig, Kuća, Zlamenje”.[26] Od ovih naziva “Kam” i “Bilig” su turskog porijekla. Dok „Kam“ označava vjerskog službenika, „Bilig“ ima značenje znamenitost i mudrost. S obzirom na samu prirodu grobnice, vrlo je interesantno da su ove riječi bile korišćene za nadgrobne spomenike. Znajući da u Anatoliji ne postoje ovakvi izrazi, vrlo je moguče da ove riječi potiču iz doba Avara.

Riječi "Yogun = grubo" i "Yardum = prvo mlijeko ojagnjene ovce" se koriste među Bošnjacima u Sandžaku. Te iste riječi se ne koriste u Anatoliji, a porijeklom su starog turskog jezika te treba da su došle sa Avarima. S druge strane, gradovi Novi Pazar i Foča se razlikuju od drugih bošnjačkih gradova; njihov naglasak je drugačiji od ostalih i ima nekakav turski naglasak. Zulfikarpašić potvrđuje tu stvarnost i naglašava da su čak zbog ovoga Pazarci i Tašlidžani (Pljevljaci) bili predmet ismijavanja od strane drugih Bošnjaka. [27] Ne treba zaboraviti da su ovi gradovi formirani od starne Turaka na osnovi islamske civilizacije. Ovi gradovi su bili prvenstvene kapije koje su tokom ulaska u Bosnu, bile upotrebvljavane za materijalno i moralno razvijanje. Naravno, osim turske vojske, tu treba da su postojali i turski zanatlije, trgovci, vjerski službenici, radnici i seljaci. Tokom vremena, oni su se spojili sa Bošnjacima i omogućili da se stvori jedna nova civilizacija. Čak i unuci Yavuz Sultan Selima su postali viđeni Bošnjaci.[28]

Bošnjaci zovu oca „Babo“ a majku „Majka“. Prvo je Turska, a drugo slavenička riječ. Razlog ovoga je što su se ljudi ženili sa slavenačkim devojkama te djeca rođena iz ovoga braka su oca zvali „Babo“, a majku „Majka“. Ali, pisac ovog članka je bio očevidac da u rodbini Šabana Bajrovića zovu oca „Apo“. Ova porodica je 1880. godine izbjegla iz Hercegovine i nastanila se u sjeničkom selu Kanjevini. Prema DLT riječi „Apa“ ili „Apo“ su turskog porijekla. [29] Čudno je da su i Bogumili vjerskog poglavara nazivali „Đed“. Ova riječ, osim što je turskog porijekla bila je korišćena u istom smislu i u turskoj civilizaciji te je prema tome veoma važna u utvrđivanju naše teze. [30] Još jedna intersantna riječ je“Tagar“ koja se upotrebljavala u Sandžaku pored riječi „mangal“. Ta riječ je obrađena u DLT i opisana kao neki sud da se u njemu stavljaju stvari. [31]


Koliko bosanski i turski jezik imaju sličnosti, dovoljno je pogledati u riječniku Bosanskog jezika pripremljenog od strane Dževada Begovića i Šefke Begović Ličine. [32] Sudi Bosnevi, pjesnik od 1560. godina, napisao je komentar Sadi Širazijevog Đulistana. Da bi mogao to ostvariti trebalo mu je da bude dobro upućen u tursku, perzijsku i arapsku kulturu i civilizaciju. Bošnjački književnik i pjesnik Muhammed Hevaji (1601-1651), osim bosanskog, poznavao je dobro arapski, perzijski i turski jezik. On je napisao tursko-bosanski riječnik u stihovima, poznat kao "Potur Šahidija"[33]. Korisno je zadržati se i na samom imenu ovog dijela, jer je riječ „Potur“ veoma važna u osvjetljenju historije Bošnjaka. Hevaji je riječnik napisao u stilu Šahidî İbrahim Deda, te je zbog toga koristio riječ „Šahidi“. Ali je kontraverzno u kojem je kontekstu koristio riječ „Potur“. [34-35] - Smatra se da je se ova riječ odnosila na "seljake" ili Slavene koji su prihavatili Islam, ili pak u užem smislu odnosila se samo na Bošnjake. [36] Međutim, Evlija Čelebija, poznati putopisac, u svojim putopisima hvaleći Gazije od mađarske krajine, veli „Oni po noći idu na Potur“ [37] Ova vječna dijela su svjedoci kako je jedinstvena i moćna bošnjačka civilizacija bila još od ranih doba.
Zanimljivo je da je Fatih Sultan Mehmed otvorio školu ili mekteb za bošnjačku djecu i dao joj ime „Porutoğulları Mektebi”. Ako posebno uzmemo u obzir izraze koje je koristio Čelebija, biće da je riječ „Potur“ korišćena u vezi “hrabrosti” i povezana je sa riječi „Batur-Junak“ koja se ne koristi od strane turskog-oguzskog stanovništava Anatolije te je najvjerovatnije da su je Bošnjaci ranije upotrebljavali i da je Fatih Sultan Mehmed u Bosni usvojio ovu riječ. Danas se ova riječ još uvjek koristi kod Kazaka i drugih Turaka u Turkistanu sa značenjem „Junak“.

Slobodno možemo reći da su Bošnjaci nakon 1464. godine ojačali nacionalni i vjerski identitet, jedinstvenu civilizaciju i doprinijeli uzvišenim dijelima ovoj civilizaciji. Možemo u skoro svakoj oblasti vidjeti, da ova nova civilizacija ima veoma bliske odnose sa turskom civilizacijom.

Tvrdi se da su neke ugledne bošnjačke porodice turskog porijekla; To su porodice Alečković, Arnautović, Arslanagić, Alijagić, Busuladžić, Babović, Begović, Galatović, Minetović, Nikontović, Saradžić, Ramić i Šaran koje su došle iz Anatolije; a porodice Fetahagić, Balač, Bajramović, Karamehmedović, Džonlagić, Mursel, Čengić, Ćerimagić, Vijetić, Ovčin, Kapić, Baraković, Salihamidžić, Fazlinović, Spahović, Hačiahmetović i Hađžović su došli iz Irana. [38]

Avari i Slaveni, nakon što su napustili staru domovinu u razdoblju raseljavanja plemena, dospijeli su do Balkana i zadržali su se najviše u Bosni i načinli je sebi domovinom. Ne treba zanemariti da postoji velika mogućnost da su se tokom procesa tog naseljevanja, neki Romanizovani narodi, Iliri, Avari, Slaveni, Vlasi i drugi narodi polako izmiješavali.

Nastavit će se, insha'Allah!

FUSSNOTE:
20] Tanović, Bakir: Historija Bosne u Okviru Osmanskog Carstva, Svjetlost, Sarajevo, 2010, s.11
21] DLT, ibid., str. 254.
22] DLT, ibid., str.366, 364.
23] DLT, ibid., str.378
24] DLT, ibid., str.750
25] DLT, ibid., str.281
26] Crnovršanin, Harun; Sadiković, Nuro: Sancak, Porobjena Zemlja, Graformark, Zagreb, 2001, str.99.
2] Zulfikarpašić, Adil: Panorama Pogleda, Pojmova, Pojava i Mišljena. Tersit, Beograd, 2001. str.250
28] Zulfikarpašić, ibid., str.
29] DLT: ibid., str. 30.
30] Hodziç, İsmail: Bogumilizim ve Bosna-Hersek Bugomilleri. Yüksek Lisans Çalışması. Ondokuzmayıs Ün., 2007. str.165
31] DLT: ibid., str. 561.
32] Begović, Đzavid; Begoviç-Ličina, Šefka: Sandžacki Rječnik (Sancak Lügatı). Štamparija d.d., Fojnica, 2012.
33] Okumuş, S.: Mehmed Hevaî Üsküfî ve Türkçe-Boşnakça Manzum Sözlüğü Makbûl-i Ârif (Potur Şâhidî. International Periodical fot the Languages, Literature and History of Turkish or Turcic, 4/4, 2009, 823-844.
34] Bakşiç-Osmanbegoviç, Sasmira; Arslan, Mustafa: YaBancı Dil Öğretim Aracı Olarak Saraybosna Gazi Hüsrev Bey Kütüphanesi'ndeki Türkçe-Boşnakça Sözlükler. Türk Dünyası İncelemeleri Dergisi / Journal of Turkish World Studies, XIV / 2, Kış 2014, str.1-16.
35] Nametak, Alija: Još o „Makbuli-arifu“ ili „Potur Šahidiji“ (Makbul-i Ârifin veya Potur Şahidiye Üzerine), Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke. VII-VIII, Sarejevo, 1982, str. 3.
36] Bakşiç-Osmanbegoviç, S.; Arslan, M., Nametak, A. : ibid.,
37] Evliya Çelebi Seyahatnamesi. Yapı Kredi yayınları, Istanbul, 2010, 5.Kitap 2. Cilt, srt. 519; 6.Kitap, 1.Cilt str. 333-360.
38] Rodoslov/DEPO Portal, 2017.

VRH


  Dossier: BOSNA I BOŠNJACI - Autor: Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus
» PORAZ
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 13.06.2019 14:58
» OSMANLIJE, ISLAM I NOVI ŽIVOT U BOSNI
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 01.05.2019 17:44
» POLITIČKI DOGAĐAJI
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 04.04.2019 17:49
» VJERA
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 26.02.2019 16:39
» TRADICIJE, JEZIK I UMJETNOST
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 06.02.2019 21:42
» BOSNA I BOŠNJACI
Mustafa Kahramanyol, prof. dr. emeritus | 21.01.2019 01:34

Ostali prilozi:
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
» POKRŠTAVANJE BOSANSKOG JEZIKA
Sead Zubanović | 09. March 2024 20:20
» PLAVLJANKE, NJEGOŠ I OSMI MART
Šemso Agović | 09. March 2024 15:35
» GENOCID POČINJE RIJEČIMA, A ONDA SE PRETVORI U DJELO
Mehmed Meša Delić | 06. March 2024 20:50
» NEODGOVORNA POLITIKA BOŠNJAKA U DOMENU INDIREKTNIH POREZA
Prof. dr. Husein Muratović | 06. March 2024 15:10
» GEOPOLITIČKE IGRE MOĆI KAKO RAT U UKRAJINI REDIFINIŠE SVJETSKI POREDAK
Božidar Proročić, književnik i publicista | 06. March 2024 14:03
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
Mehmed Meša Delić | 03. March 2024 15:35
» ZBOG DIRANJA U IVU I NJEGOŠA – NIKOLAIDISA NA LOMAČU!
Šemso Agović | 03. March 2024 12:56
» OD PRIZNANJA DO PLAMENA - PARADOKS SPALJIVANJA ANDREJA NIKOLAIDISA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 03. March 2024 12:47
Ostali prilozi istog autora:
» PORAZ
13. June 2019 14:58
» POLITIČKI DOGAĐAJI
04. April 2019 17:49
» VJERA
26. February 2019 16:39
» BOSNA I BOŠNJACI
21. January 2019 01:34
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif