Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


TRIDEST GODINA NEZAVISNOSTI UKRAJINE: VJEČITI PLAMEN SLOBODE
Procitaj komentar

Autor: Božidar Proročić, književnik i publicista
Objavljeno: 24. August 2021. 13:08:00

Autor teksta Božidar Proročić i otprtavnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Nataliya Fiyalka


Ukrajina majka i kolijevka slovenskih naroda slavi danas 24. avgusta trideset godina od obnove svoje nezavisnosti. Put Ukrajine kroz njenu slavnu ali i bolnu istoriju nije bio lak. Ali taj put ovjenčan je i slavom i stradanjem. Ukrajina i Crna Gora su po mnogo čemu imale sličnu i bolnu istoriju. Od istorijskih nepravdi koje su obje države doživjele Ukrajinci od Rusa a Crnogorci od Srba negatorski odnsos prema pitanju crkve, jezika i identiteta su nešto sa čim se i Ukrajina ali i Crna Gora i dan danas suočavaju. Dan nezavisnosti je državni praznik Ukrajine koji se svake godine obilježava 24. avgusta, u čast sjećanja na dan kada je Vrhovna rada Ukrajinske SSR prihvatila „Akt proglašenja nezavisnosti Ukrajine“, što se smatra datumom stvaranja savremene ukrajinske države. Istorija Ukrajine računa se po pravilu od vremena stvaranja Kijivske države u IX vijeku. Posle propasti ove države i njenog raspipanja na sitne kneževine koje je usljedilo, u XVII vijeku stvara se kozačko-hetmanska država, koja je postojala do kraja XVIII vijeka, a nakon nje nezavisna ukrajinske država nije postojala sve do XX vijeka. Posle Oktobarske revolucije 1917. godine u Ukrajini počinje da buja nacionalni pokret, koji je doveo do „Trećeg univerzala“ Centralne rade 20. novembra 1917. i proglašenja Ukrajinske Narodne Republike – UNR. Univerzalom je proglašena sloboda govora i štampe, vjeroispovesti, okupljanja i štrajkova i ukinuta je smrtna kazna.

Nakon što je ukrajinska vlada odbila ultimatum boljševičkog Sovjeta narodnih komesara, kojim se zahtijevala dozvola da njegova vojska uđe u Ukrajinu, kao i da se ne propuštaju na Don „bijeli“ oficiri i kozaci, počinje ukrajinsko-boljševički rat. Ratni uspjesi boljševika primorali su rukovodstvo UNR da zatraži pomoć od Njemačke. Od sredine 1918. počinje zajednički napad njemačkih i ukrajinskih trupa na teritoriju koju su osvojili boljševici. Do aprila iste godine čitava Ukrajina bila je oslobođena od boljševičke okupacije, ali se faktički našla pod Njemačkom. Usledio je građanski rat i niz intervencija, što je trajalo do marta 1919. Tada je u Kijivu na Sveukrajinskom kongresu sovjeta prihvaćen ustav „nezavisne Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike (USSR)“ 28. decembra 1920. USSR i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSSFR) potpisale su „Radničko-seljački savezni ugovor o vojnoj i privrednoj saradnji“, koji je učvrstio zavisnost USSR od RSFSR. Sledeća prilika za nezavisnu ukrajinsku državu ukazala se tek krajem XX vijeka, posle raspada SSSR-a.

Dan nezavisnosti Ukrajine prvi put je bio obilježen 16. jula 1991. u znak sjećanja na to da je godinu dana ranije, 16. jula 1990, Vrhovna rada Ukrajine usvojila „Deklaraciju o državnom suverenitetu Ukrajine“. Vrhovna rada USSR 16. jula 1990. usvojila je i odluku „O Danu proglašenja nezavisnosti Ukrajine“. U njoj se ističe: ,,Polazeći od volje ukrajinskog naroda i njegove viševjekovne težnje ka nezavisnosti, potvrđujući istorijski značaj usvajanja Deklaracije o državnom suverenitetu Ukrajine 16. jula 1990. godine, Vrhovna rada Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike odlučuje: 16. jul smatra se Danom proglašenja nezavisnosti Ukrajine i svake godine obilježava se kao državni opštenarodni praznik Ukrajine“. Kasnije, 18 juna 1991. donijete su odgovarajuće promjene čl. 73 Kodeksa zakona o radu Ukrajinske SSR, usled čega se na spisku prazničnih dana pojavio i tekst: „16. jul – Dan nezavisnosti Ukrajine“. Pošto je Vrhovna rada Ukrajinske SSR 24. avgusta 1991. proglasila „Akt proglašenja nezavisnosti Ukrajine“, koji je 1. decembra 1991. narod potvrdio na opšteukrajinskom referendumu, nastala je potreba da se promijeni datum praznovanja Dana nezavisnosti Ukrajine. Zbog toga je 20. februara 1992. Vrhovna rada Ukrajine donijela odluku „O Danu nezavisnosti Ukrajine“. U njoj se ističe: „Polazeći od volje ukrajinskog naroda i njegove vjekovne težnje ka nezavisnosti, potvrđujući istorijski značaj usvajanja Akta proglašenja nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta 1991. godine, Vrhovna rada Ukrajine odlučuje:

1. Da se 24. avgust smatra Danom nezavisnosti Ukrajine i da se svake godine obeležava kao opštenarodni državni praznik u Ukrajini.

2. Smatra se nevažećom Odluka Vrhovne rade Ukrajinske SSR „O danu proglašenja nezavisnosti Ukrajine“ od 16. jula 1990.

KRIMSKA PLATFORMA KLJUČNI DOKUMENT U ODBRANI
TERITORIJALNOG INTEGRITETA

Ukrajina i 50-tak njenih saveznika osudili su rusku aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim u zajedničkom saopštenju usvojenom na prvom samitu inicijative „Krimska platforma“ održanom u Kijivu juče 23. avgusta. Samit je sazvala Ukrajina da objedini pritisak na Rusiju zbog njene aneksije Krima 2014. godine koju je većina svijeta osudila kao ilegalnu. Odnosi Rusije sa zapadom su se kao rezultat pogoršali i vratili se na odnose iz vremena posle hladnog rata. Verbalna podrška Ukrajini data je u vrijeme kada se Kijiv poslednjih mjeseci žali na svoje partnere koji ne dozvoljavaju da postane član NATO, zadržavaju gasne sporazume sa Moskvom na štetu Ukrajinaca ili odbijaju da joj isporuče ofanzivno oružje. Na otvaranju foruma o Krimu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će uraditi „sve u svojoj moći da vrati Krim, tako da Krim, zajedno sa Ukrajinom postane dio Evrope.“ „Sinergija naših napora treba da primora Rusiju da sjedne za sto sa pregovaračima i razgovara o vraćanju našeg poluostrva“, rekao je Zelenski. „Ukrajina sama nikad ne može da vrati Krim, potrebna nam je efikasna podrška na međunarodnom nivou“ da bi se on „oslobodio“, rekao je on i pozvao da se pojačaju postojeće sankcije protiv Moskve. Oko 15 evropskih predsjednika ili premijera, između ostalog iz Poljske, Moldavije, Švedske, učestvovali su na skupu, dok su zemlje kao što su Njemačka, Francuska, SAD i Turska poslale ministre ili predsedjnike Parlamenta. „Ukrajina nikad neće biti sama, a Krim, to je Ukrajina“, rekao je predsjednik Evropskog saveta Šar Mišel okupljenima. Mišel je poručio da ponovo potvrđuje nepromijenjen stav EU da ne priznaje i neće priznati rusku ilegalnu aneksiju Krima i Sevastopolja. „Nelegalna aneksija i situacija na Krimu i oko njega mora da ostane visoko na dnevnom redu međunarodne zajednice“, rekao je Mišel i dodao da zato Međunarodna krimska platforma ima potpunu političku podršku EU. Švedski premijer Stefan Leven je ocijenio da je aneksija Krima 2014. godine „arogantno kršenje bezbjednosnog poretka u Evropi“. Učesnici su usvojili zajedničku rezoluciju u kojoj se osuđuju aneksija Krima i kršenja ljudskih prava na toj teritoriji kao i njena „militarizacija“ koju je sprovela Moskva, naglasivši da čekaju da se poluostrvo „vrati Ukrajini“. Potpisnici nisu međutim najavili konkretne mjere. Mnogi u Ukrajini su konstatovali odsustvo istaknutih ličnosti EU kao što su Angela Merkel i Emanuel Makron. Njemačka kancelarka je dan uoči foruma bila u Kijivu i pokušala da uvjeri predsednika Zelenskog koji strahuje da će njegova zemlja biti žrtvovana radi evropskih gasnih interesa. Zelenski je ipak pozdravio stvaranje „međunarodne koalicije za oslobađanje Krima“ i pozvao Rusiju da „ispravi svoju tragičnu istorijsku grešku.“ Moskva je pripojila krimsko poluostrvo u martu 2014. godine u vrijeme prozapadne revolucije u Kijivu, koju je Rusija nazvala državnim udarom. Posle toga je usledio početak rata na istoku Ukrajine protiv proruskih separatista, koje, Rusija vojno podržava.

U znak poštovanja i prijateljstva Ukrajine i Crne objavljujem iz zbirke Jurija Daragana ,,Torba za strijele“ pjesmu sa mojim prevodom:

***
Tako talasa i zove Ukrajina,
Zaporožci kao pčele gude:
- Što ne želi hetman i do sada
Da krene putem slobode,
Možda je malo ropstva i sramote,
Možda i dalje da bude sluga Moskve?
Neka se o narodu brine Gospod Bog,
A Ukrajinu u smrt?!
Ali moskovska po gradovima vojska,
Pored starešina su Petrovi špijuni,
Neoprezni korak – i sve će pokriti stenjanje,
Krvava kiša požara i vatre...
Kome se povjeriti i kome vjerovati?
Postoje nepouzdani, ludi i nikogovići.
Jedni prostodušni i tako prosti,
Drugi će se kao ptice kandžama boriti.
Ne, bolje da hetman sam
Na svoju ruku preuzme,
Po vlastitoj savjesti
Odgovornost svu!
„Ti Orliku**, dječiji imaš razum,
Ćuti, nije vrijeme, ja sam znam kada
Moskva krene na sjever ratovati,
A Stanislav se prebači preko Dnjepra...
Još je rano, sačekaj, zašto dizati larmu?
Kažu, još nije vrijeme!“
A vrijeme ide, raste, raste zebnja,
Nad horizontom čuje se tupo grom,
I navaljuju oblaci stepama širokim,
Naređuju crni prostor pljuskova.
I, odjednom, vijest – vratio je Karlo
Svoje pukove, svoje pukove na jug
Po Ukrajini zabuboni gluvo,
I probudi se crveni pijetao.
Snažno, talasima moskovska poplava se izliva
Na ukrajinske njive i prostore,
Žalost i tugu selima donose
I zaliva puteve, kao more...
Lećele su ptice u daleke krajeve,
Prelijetale su Virij*

* Virij – mitsko mjesto okupljanja ptica
** Orlik – Pilip Orlik – starješina zaporoških kozaka

VRH



Ostali prilozi:
» ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA ŠMITA SU OPRAVDANE
Prof. dr. Husein Muratović | 18. July 2025 17:41
» DA LI SMO SLIJEPCI ILI NAIVCI, GRAĐANI JEDINE NAM DOMOVINE?
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 18. July 2025 17:28
» GOSPOĐA GOLF
Said Šteta, književnik i novinar | 17. July 2025 21:30
» U SJENAMA BAJRAKA I NUR TEKIJE: OPROŠTAJ OD GAZIJE ŠEJHA HALILA BRZINE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 17. July 2025 14:57
» MAK JE POKLONIO GLAS STEĆKU – „KAMENOM SPAVAČU“
Mehmed Meša Delić | 16. July 2025 20:24
» ZAR OPET BEDUINSKA POLITIKA BOŠNJAKA U DOMENU RASPODJELE JAVNIH PRIHODA?
Prof. dr. Husein Muratović | 16. July 2025 20:07
» TRUMP OKRENUO PLOČU
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 15. July 2025 18:33
» TUĐMAN: "PORUČITE ALIJI DA ĆE MU OSTATI -FILDŽAN"
Nada Starijaš Al Issa | 15. July 2025 17:40
» PRIJEDORSKA MAHMUDIJA - DAN POVRATKA DOSTOJANSTVA
Samir 'Sam' Hadžalić | 14. July 2025 20:15
» DAN SUZA
Aziz Hurem | 14. July 2025 16:52
» TURSKA NAŠ ISTINSKI PRIJATELJ
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 14. July 2025 14:37
» U ČAST GOSTOVANJA NAŠEM GRADU HEROINE FRANCESCE ALBANESE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. July 2025 01:30
» BOŠNJACI NEW YORKA: MOJA ISKUSTVA
Doc. dr. Suan Islamović | 11. July 2025 14:40
» LOBISTI NAPADAJU BOSNU I HERCEGOVINU
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 10. July 2025 17:52
» SREBRENICA - 30 GODINA POSLIJE
Šukrija Meholjić | 10. July 2025 17:12
» POLITIKA ZABORAVA
Merima K. Mehinović | 10. July 2025 16:25
» SREBRENICA-POTOČARI 1995–2025: EPSKI ZOV ISTINE, PRAVDE I SJEĆANJA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. July 2025 16:00
» 8372 RAZLOGA DA PAMTIMO I NE HALALIMO
Božidar Proročić, književnik i publicista | 10. July 2025 03:59
» NISU SE MOGLI BRANITI, ISTRIJEBLJENI SU
Dr. sc. Ibrahim Kajan | 09. July 2025 21:41
Ostali prilozi istog autora:
Alipashabanner.jpg
28 Susreti Bosnjaka Sjeverne Amerike1g.jpg
AdaBojanaKuca.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovicl 100godina.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif