Lazović je rekao da je 1. mart, kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine datum koji je prihvaćen u redovnoj proceduri u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine putem referendumskog pitanja koje je izglasano, a situacija je bila takva, rekao je, da su 29. februara i 1. marta većinskom voljom građani odlučili da BiH bude nezavisna država.

- Činjenica da je predsjednik jedne tako velike sile kao što je Rusija (Vladimir Putin) primio jednog 'lokalnog kabadahiju' ne govori o značaju sugovornika, nego o ruskom interesu da proširi utjecaj na ovom prostoru - izričit je Trnka, potcrtavajući pritom da je indikativna pozicija susjedne Srbije "koja nominalno ne podržava referendum, jer želi u Evropsku uniju, a s druge strane mu se ne suprotstavlja, jer želi da surađuje s Rusijom i omogući pristup ruskih interesa na ovom području".

"Tema je bila Srebrenica. Odlučio sam se sastati sa liderima pet pet političkih partija, očito da smo pred izbore i htio sam ih upoznati o situciji o terenu da bismo mogli iznijeti ove izbore i pobijediti one politike koji žele u Srebrenici promijeniti stvari. Ponovo sam dobio ličnu podršku i nadam se da ćemo u nedjelju imati pozitivan ishod izbora", rekao je Duraković.

- Ova anketa skupo će doći sve građane, jer milion i 400 hiljada KM velika je suma novca za entitet koji je pred finansijskim slomom. Dakle, da zaključim. I rezultati ovog refrenduma nisu važni, jer odluka Ustavnog suda je jasna, sve će se opet morati vratiti u institucije kako bi se došlo do konačnog rješenja – ističe Duraković

Za referednum koji je najavljen za sutra, prof. dr. Suad Kurtćehajić ističe kako on ne može biti uvod ni u kakav rat, niti u bilo kakvu vrstu sukoba. Ipak, upozorava da je sutrašnji referendum „opipavanje pulsa“ i uzrok novim tenzijama. Potrebno je u ovom momentu izvršiti pritisak i stati u kraj onima koji ne žele miru u BiH, a to bi značilo da se „jednostavno Milorad Dodik mora eliminisati iz politike, navodi Kurtćehajić.“