– Ne želim da ovo uzimam samo kao neki vid zastrašivanja, ne želim da ovo prođe tek tako kao jedan najobičniji naslov. Ovo je stavljanje mete na glavu nekome, u ovom slučaju meni. I ovo ako prođe tek tako, bez ikakvih reakcija, istraga, Tužilaštva, nadležnih organa koji se trebaju baviti ovim pitanjem onda će se ovo desiti i drugom, trećem, petom i desetom građaninu BiH, – rekao je Aličković.

Tim povodom, Mešihat oštro osuđuje ovaj vandalski antimuslimanski i anticivilizacijski čin, koji osim svoje profašističke i islamofobične poruke u cilju zastrašivanja, pokazuje i solidarisanje sa terorističkim napadom koji je nedavno izveden na Novom Zelandu kada je u džamiji ubijeno 50 muslimana, a 30 njih ranjeno

Nadam se da će i srpska pamet i politika jednog dana shvatiti da negicija istine o Genocidu uvećava štetu cijelom srpskom narodu, a priznanje Genocida oslobađa srpsku naciju nacionalne krivnje.
Nije lahko živjeti sa krivnjom za zločin Genocida, kojeg će izučavati studenti prava na svim pravnim fakultetima u svijetu od sada pa dovijeka, ali je mnogo teže živjeti sa tugom i bolom žtvama Genocida u Bosni.

Srebrenica nikada nije smjela biti dodijeljena pod vašu administrativno-političku nadležnost, jer vi ne priznajete sud UN, jer idejne tvorce i realizatore genocida smatrate herojima, jer dozvoljavate paradiranje četničkih formacija gradom u kome ima više nišana, žrtava genocida nego stanovnika.

Tokom rata u BiH sa područja današnje RS protjerano je oko 135.000 Hrvata, dok su neki od njih mučeni ili ubijeni. Od prijeratnih 150.000 Hrvata koji su živjeli na području današnje RS, danas ih u tom dijelu zemlje živi svega 15.000.

U presudi predmetu Prlić i ostali dokazana je umiješanost Hrvatske u rat u BiH. Novinari su pitali glavnog tužioca šta je sa odgovornošću Srbije, odnosno da li u presudi Karadžiću ispada kao da Srbija nije učestvovala u ratu u BiH.
"Naravno da nije tako. No, sudije su u slučaju Prlić mogle utvrditi direktnu vezu sa Zagrebom. Ali suđenja Stanišiću i Simatoviću još traju. Šef beogradske tajne službe odgovara za to pred sudom i naravno da se u tom procesu, koji je u toku, nastoji dokazati povezanost Srbije sa zločinima u BiH", kazao je Brammertz.

Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti, te je Žalbeno vijeće zaključilo da je 40 godina neadekvatna kazna, posebno kada se imaju u vidu druge presude u Haagu.
“Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora”, kazao je Joensen.