Kemal Musić, kao istaknuti pisac sa područja Crne Gore i Zapadnog Balkana, predstavlja neospornu vrijednost u bogatom kulturnom nasljeđu ovih prostora. Rođen u (Godijevu) Bihor, oplemenjenom duhom i tradicijom, Musić se nadahnuo lokalnom atmosferom, prenoseći u svoje djelo ne samo posebne priče, već i šire značenje identiteta ovog kraja. Bijelo Polje, grad u kojem je Kemal Musić pronašao svoje književno utočište, postaje posebna posebna riznica inspiracije. Kroz pero mnogobrojnih velikana književnosti i zlatno pero Musića, Bijelo Polje postaje kulturno središte koje iznjedruje umjetničke vizionare. U isto vrijeme, Bihor kao kraj ostavlja neizbrisiv pečat na umjetničkoj sceni Crne Gore, pružajući plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata. U ovom eseju, predstaviću dublju povezanost između pisca i njegovog geografskog okruženja, otkrivajući kako su Bijelo Polje i Bihor oblikovali njegovu stvaralačku paradigmu. Kroz analizu njegovih djela, svjedočimo kako se lokalni pejzaži, tradicije i ljudi preslikavaju u raskošnu paletu njegove proze. Ovaj esej preispituje ne samo književni doprinos Kemala Musića već i širu ulogu Bijelog Polja i Bihora u oblikovanju kulturnog identiteta Crne Gore i Zapadnog Balkana.
Kemal Musić, kulturolog, rođen je 1972. godine. Kemal Musić, kroz svoj raznovrstan opus, očarava čitaoce svojom izvanrednom sposobnošću pripovijedanja i dubokim razumijevanjem ljudske prirode. Njegove knjige, poput “Zasjeda,“ “Luda kuća, “ i “Kad su vukovi gladni biće oštra zima, “ otvaraju vrata čitaocima ka različitim svjetovima i doživljajima. Ovaj virtuozan pripovjedač ne samo da stvara likove koji ostavljaju snažan utisak, već gradi kompleksne priče koje istražuju duboke emocionalne i društvene teme. Roman “Žig“ predstavlja duboko ukorijenjenu priču koja istražuje identitet, prošlost, i suočavanje sa vlastitim demonima. Kemal Musić ne samo da iscrtava portrete likova koji su autentični i duboko ljudski, već i kroz svoj izrazito maštovit stil pisanja stvara atmosferu koja prožima srž priče. U saradnji s Radomanom Čečovićem, autor donosi čitaocima “Priče o malim i velikim čudima,“ đe se njihova književna hemija odražava u raznolikosti i bogatstvu priča koje istražuju životne paradokse, ljubav i tuge. Roman “Nešto nalik punom mjesecu“ dodatno potvrđuje Musićevu sposobnost da oslika složene ljudske sudbine, istražujući životne prekretnice i odnose unutar zajednice. Njegova priča otkriva dubine ljudske psihe, a istovremeno budi empatiju kod čitalaca. Zbirka kratkih priča “Zasjeda i druge priče“ pruža čitatocima zbirku odabranih priča koje su prožete Musićevim jedinstvenim glasom. Kroz ove tekstove, autor nas vodi kroz raznolike teme i svjetove, odražavajući širinu njegovog književnog izraza. Kroz ovu različitost u svom opusu, Kemal Musić ne samo da gradi most između proze i reportaže, već i baca svjetlo na duboke i univerzalne aspekte ljudske egzistencije. Njegove knjige nisu samo umjetnički izraz, već poziv čitaocima da se urone u svijetove koji pružaju introspekciju, saosjećanje i razumijevanje.

Kemal Musić na jednom od programa u kući Rista Ratkovića

Kemal Musić, crnogorski književnik i kulturolog, ostavlja dubok i raznovrstan trag u crnogorskom književnom pejzažu. Njegov doprinos literaturi i kulturi reflektuje se kroz raznovrsne žanrove koje je dotaknuo kroz svoje radove. Zbirka “Zborno mjesto“ predstavlja izbor iz crnogorske kratke priče u kojem Bogić Rakočević i Kemal Musić prate puls crnogorske književnosti. Kroz ovu antologiju, oni brišu granice između prošlosti i sadašnjosti, povezujući priče koje oblikuju kolektivni identitet i duh regiona. Roman “Nedokazive istine Lameka Ćisuma“ duboko je ukorijenjen u Musićevu sposobnost razmišljanja o ljudskim sudbinama i njihovim dubokim tajnama. Kroz izvanredan narativ, autor nas vodi kroz lavirint likova i događaja, otvarajući vrata neočekivanim istinama koje izranjaju iz ljudskih sjenki. Studija “White Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih institucija“ oslikava Musićevu posvećenost ne samo književnosti već i promovisanju kulturnih događaja. Kroz ovu studiju, on razmatra ulogu festivala poput “White Field Jazz Festivala“ u obogaćivanju kulturne scene, naglašavajući potrebu za podrškom kulturnim institucijama. “Dan poslije“ predstavlja niz pripovijetki koje prikazuju širok spektar života, ljubavi, gubitaka i otkrića. Musić, kao majstor pripovijedanja, vješto prepliće različite teme, ostavljajući čitaoca zaintrigiranim i duboko zainteresovanim za svaku priču. Monografija “U blizini huči grad, ili je to more“ dokumentuje desetogodišnji put Ratkovićevih večeri poezije, kulturnog događaja koji je Kemal Musić vješto vodi kao direktor. Kroz ovu monografiju, on pruža uvid u dinamiku organizacije kulturnih manifestacija, otkrivajući snagu i utjicaj Ratkovićevih večeri poezije u crnogorskom i evropskom kulturnom pejzažu. Izbor iz poezije Rista Ratkovića u Antologiji Ratković, koji je priredio Kemal Musić, svjedoči o njegovom poštovanju prema književnoj baštini. Kroz ovu antologiju, Musić nas vodi kroz poetički svijet Rista Ratkovića, izražavajući duboko poštovanje prema jednom od najvažnijih crnogorskih pjesnika. Kroz ovu različitu paletu radova, Kemal Musić ne samo da odražava svoju izvanrednu književnu vještinu već i svoju strastvenu predanost obogaćivanju crnogorske i evropske kulture i književnosti.
Kemal Musić, kroz svoje stvaralaštvo, istinski se uzdiže kao književnik čiji duh nosi nasljeđe Ćamila Sijarića i Karverovski pečat. Ovaj književni most između prošlosti i sadašnjosti čini se kao maštovit spoj između tradicije i savremenosti, stvarajući posebnu magiju koja oblikuje njegovo pripovjedačko tkivo. Karverovski duh, nasljeđe Ćamila Sijarića i originalnost Kemala Musića postaju neraskidiva nit koja povezuje njegove prozne radove. U njegovim romanima i kratkim pričama, osjeća se duboko ukorijenjena inspiracija koja proizlazi iz bogate kulturne baštine, ali istovremeno dopušta autoru da se izrazi na autentičan i nekonvencionalan način. Musićev književni jezik odražava originalnost, specifičnost i unikatnost, čineći ga izuzetno prepoznatljivim u evropskom književnom prostoru. Njegova umjetnost prevazilazi okvire kulturnog kruga Crne Gore. Uvodi čitaoce u svjetove đe se prepliću različite dimenzije života, đe su likovi kompleksni i živi, a radnje prožete dubokim ljudskim emocijama. Musić ne samo da prenosi priče već stvara atmosfere koje pulsiraju snažnom energijom, dubokom introspekcijom i senzibilitetom prema svakodnevnim životnim pitanjima. Sposobnost da premosti kulturne granice i uđe u univerzalne teme čini Kemala Musića izuzetno relevantnim i privlačnim autorom širem čitalačkom auditorijumu. Njegovi radovi nisu samo odraz lokalnih priča, već postaju univerzalni izraz ljudske egzistencije. Sažimanje različitih kulturnih elemenata u svojim djelima, Musić stvara književnost koja komunicira sa svijetom, nudeći unikatan perspektivni pristup ljudskim iskustvima. Kemal Musić ne samo da nosi nasljeđe velikana poput Ćamila Sijarića i Karvera, već i svojom originalnošću i unikatnošću doprinosi globalnom književnom pejzažu. Njegova književna magija nije ograničena na kulturne granice Crne Gore, već zrači širom Evrope i svijeta, ostavljajući dubok i trajan utisak.

RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE KULTNO MJESTO KULTURE: Ratkovićeve večeri poezije, koje su svoje početke imale 1970. godine u čast velikog pjesnika Rista Ratkovića, danas predstavljaju kamen temeljac kulturne scene na prostorima Zapadnog Balkana. Ovo značajno književno okupljanje evoluiralo je iz lokalne manifestacije u međunarodni spektakl, priznat i cijenjen širom Evrope i svijeta. Nagrada “Risto Ratković“ postala je prestižno priznanje koje se dodjeljuje za najbolju knjigu poezije u regionu, obuhvatajući književnu produkciju u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ova nagrada nije samo simbol izuzetnosti u književnom stvaralaštvu, već i snažan podstrek za autore da nastave svoj doprinos bogatstvu regionalne književne scene. Posebno vrijedan aspekt Ratkovićevih večeri poezije je podrška mladim talentima. Dodjela prve, druge i trećr nagrade za pjesnike do 27 godina naglašava posvećenost ovog kulturnog događaja podržavanju novih i perspektivnih književnih glasova. Ovaj poduhvat ne samo što promoviše mlade autore već i pruža temelj za njihovu afirmaciju, čime se osigurava kontinuitet i svježina u regionalnoj poeziji. Ratkovićeve večeri poezije nisu samo prilika za okupljanje književnih velikana već i forum đe se razmjenjuju ideje, iskustva i perspektive. Ovaj događaj postao je prostor susreta različitih književnih tradicija, gradeći mostove između različitih kultura i podsticanje dijaloga među piscima i čitaocima.

Autorsko veče Kemala Musića na Cetinju sa desna na lijevo prof Veljko Đukanović, Kemal Musić, i Božidar Proročić

Kemal Musić, stupivši na čelo Ratkovićevih večeri poezije, ne samo da preuzima upravljanje kulturnom i kultnom institucijom već i pokreće temeljne i korijenite promjene koje označavaju novu eru u poljima kulture. Njegova posvećenost i vizionarski pristup vraćaju nekadašnji ugled i sjaj ovoj ustanovi, koje su devedesetih godina itekako narušeni. Musić ne samo da vraća stari sjaj „Ratkovićevim večerima poezije“ već uspijeva proširiti njihov uticaj izvan granica Crne Gore. Povezivanje sa brojnim poetsko-proznim i književnim emisarima širom Evrope stvara zlatno doba ove ustanove. Ova internacionalna dimenzija ne samo što doprinosu ugledu „Ratkovićevih večeri poezije“ već i stvara dinamičnu energiju đe se susreću različite književne tradicije, ideje i stilovi. „Ratkovićeve večeri poezije“, pod vođstvom Kemala Musića, postaju prepoznatljivo mjesto koje pulsira od dinamike. Uz podizanje ugleda u samoj Crnoj Gori, ova manifestacija tada kao i sada postaje epicentar kulturne razmjene na evropskom nivou. To ne samo što privlači pažnju međunarodne književne scene već i omogućava crnogorskim piscima da se predstave širem auditorijumu. Međutim, Musićeva sposobnost da revitalizuje Ratkovićeve večeri poezije nije samo administrativna vještina, već izražava njegovu strast prema književnosti i kulturi. On vodi ustanovu sa vizijom koja podržava i promoviše umjetnički integritet, inovacije i različitost u književnosti. Ova transformacija ne samo da obnavlja ugled ,,Ratkovićevih večeri poezije“ već i postavlja temelje za dalji razvoj kulturne scene u Crnoj Gori. Kemal Musić nije samo direktor, već i kustos kulturnog blaga, stvarajući prostor đe poezija postaje most koji povezuje ljude, kulture i ideje.
"Ratkovićeve večeri poezije“, pod vođstvom Kemala Musića, postale su nezaobilazna destinacija za mnoge značajne i istaknute pisce sa područja Evrope. U njihovim redovima gostovali su mnogi od najpoznatijih imena evropske književne scene, čineći ovo kulturno okupljanje ne samo regionalno značajnim već i relevantnim na međunarodnom nivou. Snažna mreža kulturnih veza koja se stvara kroz ove susrete postavlja Ratkovićeve večeri poezije u vrhunac kulturnih manifestacija širom Evrope. Osim značajnih gostovanja, medijska prezentacija Ratkovićevih večeri poezije dosegnula je svoj vrhunac. Zahvaljujući predanom radu i viziji Kemala Musića, ova manifestacija postala je ne samo književni događaj već i medijski spektakl. Kroz televizije, radio-emisije, internetske platforme i društvene mreže, Ratkovićeve večeri postale su dostupne širokoj publici, šireći uticaj poezije i književnosti na globalnom nivou. Izdavačka djelatnost same ustanove, koja je štampala niz djela kako domaćih autora tako i autora sa prostora Zapadnog Balkana, dodatno je obogatila književni pejzaž. Ovi izdanja ne samo da čuvaju književno naslijeđe regiona već i šire utjicaj i vidljivost domaćih pisaca na međunarodnoj sceni. Ratkovićeve večeri poezije postale su izvor i promoter kvalitetne književnosti, doprinoseći jačanju kulturnih i socijalnih veza ne samo sa autorima već i sa državama širom sveta. Snažna kulturna i društvena povezanost koju Ratkovićeve večeri poezije grade sa raznim državama i autorima postavlja ih ne samo kao regionalni kulturni centar već i kao most koji spaja različite kulture i umjetničke izraze. Kroz Kemala Musića, ova ustanova nije samo svjedok nego i aktivni učesnik u oblikovanju kulturne scene ne samo Crne Gore, već i šire.
Prve neđelja septembra mjeseca predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih događaja u Crnoj Gori - početak „Ratkovićevih večeri poezije.“ Jubilej koji je privukao posebnu pažnju desio se 3. septembra 2020. godine, kada su ove ugledne večeri proslavile svoju 50. godišnjicu postojanja. Ovaj jubilej nije bio samo prilika za slavlje i refleksiju nad prošlošću, već i podsticaj za razvoj i inovacije u budućnosti. U sklopu 50. Ratkovićevih večeri poezije, organizovan je naučno-stručni skup u kući Rista Ratkovića. Ovaj skup predstavljao je značajan doprinos proučavanju i istraživanju književnog stvaralaštva Rista Ratkovića, čime je oživljena veza između prošlosti i sadašnjosti. Predstavljanje naučnih i stručnih radova iz zbornika posvećenog Ristu Ratkoviću dodatno je obogatio ovaj skup, doprinoseći dubljoj analizi i razumijevanju njegovog književnog naslijeđa. Osim naučno-stručnog skupa, u okviru jubilarnih večeri organizovane su i brojne promocije knjiga, okrugli stolovi, i simpozijumi. Dinamika ovih manifestacija dodatno je naglasila širinu i bogatstvo Ratkovićevih večeri poezije. Uz to, upornost i predan rad Kemala Musića, ali i njegovih saradnika, ključni su faktori koji čine ovu kulturnu instituciju reprezentativnom i vitalnom. Ratkovićeve večeri poezije nisu samo prostor za promociju književnosti već su postale simbol kontinuiteta, zajedništva, i kreativnosti. Kroz pet decenija postojanja, ova manifestacija evoluirala je u epicentar kulturnog dijaloga, okupljajući ne samo crnogorske književnike, već i autore iz cijelog regiona i šire. Jubilej ove vrste nije samo priznanje prošlosti već i poziv na dalje širenje kulturnih horizonta i podršku kreativnosti u godinama koje slijede. „Ratkovićeve večeri poezije“ su postale izuzetna kulturna institucija koja se ne samo sjeća prošlosti već i hrabro gleda prema budućnosti književnosti na ovim prostorima. Njihov međunarodni karakter, podrška mladim piscima kao i priznanje najboljima u regionu čine ih nezaobilaznim događajem u svijetu književnosti.

NAGRADE, PRIZNANJA, BUDUĆNOST: Kemal Musić, nagrađivani književnik, ponosno nosi sa sobom impresivan niz priznanja i nagrada koje svjedoče o njegovom izuzetnom doprinosu književnom svijetu. Njegova književna ostvarenja ne samo da su bila u konkurenciji za prestižne nagrade, već su i osvajala priznanja koja ističu kvalitet, dubinu i relevantnost njegovog stvaralaštva. Jedna od značajnih nagrada koju je Kemal Musić dobio je „Odzivi“. Ova nagrada svjedoči o prepoznavanju njegove autentične proze i izuzetnog stila pisanja. Dobitnik je i nagrada ,,Boško Pušonjić“, ,,Avdo Međedović“, i Specijalne diploma Društva crnogorskih novinara za zbirke novinarskih reportaža. Ova nagradna dostignuća potvrđuju njegovu sposobnost da prenese priče i događaje kroz novinarski prizmu sa istom strašću i majstorstvom kao i kroz književnost. Posebno se ističe njegova nominacija za nagradu Meša Selimović u Tuzli sa romanom ,,Žig.“ Iako nije dobio glavnu nagradu, sama nominacija za ovako prestižnu književnu nagradu predstavlja značajan poduhvat i priznanje njegovom književnom talentu i doprinosu. Nadalje, prevođenje Musićevih priča na engleski, francuski, albanski, slovenački, ruski i azerbejdžanski jezik širi uticaj njegovog stvaralaštva daleko izvan granica matičnog jezika. Ovo međunarodno priznavanje dodatno potvrđuje univerzalnu privlačnost njegovih priča, koje premošćuju kulturne barijere i komuniciraju sa širom svjetskom publikom. Kroz ova priznanja i međunarodna prevođenja, Kemal Musić se pozicionira kao književni glas čiji uticaj dopire izvan lokalnog okvira, obogaćujući globalnu književnu scenu svojim originalnim i značajnim doprinosom.


Kemal Musić, višestruko nadareni književnik, ne samo da osvaja čitalačke simpatije već i zauzima značajno mjesto u obrazovnom i kulturnom pejzažu. Njegovo djelo je prožeto ne samo književnom snagom već i edukativnom vrijednošću, a to je evidentno kroz njegovu zastupljenost u čitankama za šesti razred u Crnoj Gori. Njegove priče ne samo da ispunjavaju mlađe čitaoce, već ih i podstiču na razmišljanje, pružajući im uvid u dubine književnosti. Kemal Musić nije samo književnik već i aktivan učesnik u oblasti kulturologije. Njegovi naučni radovi objavljeni u časopisu „Humanistika“ svjedoče o njegovoj ozbiljnosti i predanosti proučavanju kulturnih fenomena. Njegovo angažovanje u akademskom svetu dodatno proširuje njegov uticaj, doprinoseći razvoju kritičkog mišljenja i kulture čitanja. Njegova uloga kao recenzenta za oko 50 knjiga iz različitih književnih žanrova pokazuje širinu njegovog književnog ukusa i sposobnost da prepozna kvalitet u različitim izrazima književnosti. Osim toga, njegovo uredničko iskustvo na desetinama knjiga dodatno afirmiše njegovu stručnost i posvećenost književnom stvaralaštvu. Kemal Musić nije samo autor već i učesnik u akademskim skupovima i okruglim stolovima. Njegovo učešće u diskusijama o jeziku, bibliotekarstvu, kao i o uticaju institucija kulture na mlade stvaraoce ukazuje na njegovu želju da doprinese raspravama o ključnim pitanjima u domenu književnosti i kulture. Ova angažovanost izvan pisane riječi svjedoči o njegovoj želji da obogati kulturnu scenu i podrži mlade talente. Kroz sve ove uloge – kao književnik, edukator, recenzent, urednik, i učesnik u naučnim raspravama – Kemal Musić ostavlja neizbrisiv pečat na crnogorskoj književnoj i kulturnoj sceni. Njegova višestrana angažovanost čini ga ne samo piscem već i pokretačem pozitivnih promjena u domenu književnosti i kulture.
Kemal Musić, osim što ostavlja snažan književni trag, ističe se i kao aktivni učesnik na međunarodnom nivou, učestvujući na brojnim festivalima književnosti i kulture kako u zemlji, tako i širom svijeta. Njegovo prisustvo na tim događanjima, bilo kao stvaralac ili stručnjak u kulturi, doprinosi širenju vidika i jačanju veza među književnicima i umjetnicima iz različitih dijelova svijeta. Učestvovanje na međunarodnim festivalima književnosti postavlja Kemala Musića u širi kontekst globalne književne scene. Njegova prisutnost na takvim događanjima pruža priliku ne samo za predstavljanje crnogorske književnosti već i za razmjenu ideja, iskustava i kreativnih vizija sa kolegama iz raznih kultura. Ova internacionalna interakcija obogaćuje njegovo književno stvaralaštvo, unoseći nove perspektive i inspiracije. Kemal Musić nije samo stvaralac riječi već i mostobran kulturnih razlika, povezujući Crnu Goru sa globalnom kulturnom zajednicom. Njegova uloga kao učesnika i organizatora na međunarodnim događanjima svjedoči o njegovoj posvećenosti promovisanju kulturne razmjene, unapređivanju međunarodne saradnje i obogaćivanju kulturnog nasljeđa šire zajednice.
Budućnost koja je pred Kemalom Musićem nudi obećavajući pogled u kojem će njegova virtuoznost i snaga u prozi zauzeti još značajnije mjesto u književnom svijetu. Već sada, njegova djela nadilaze trenutne okvire, ističući se svojom dubinom, originalnošću i unikatnošću. Kemal Musić nije samo pisac riječi; on je arhitekta priča koje ostavljaju neizbrisiv pečat na umovima čitalaca, otvarajući vrata ka novim horizontima u književnosti. Njegova proza nije samo književna, već i iskustvo. Kroz maestralno tkivo rečenica, on ne samo da prenosi priče već stvara svjetove u kojima se stvarnost isprepliće sa imaginacijom. Njegova virtuoznost u riječima omogućava mu da istražuje dubine ljudske duše, istovremeno provocirajući razmišljanje i dotičući najosjetljivije niti ljudskih emocija. Već sada, njegova djela pronalaze put do čitalaca u različitim dijelovima Evrope, prevođena na nekoliko jezika. Ovaj globalni odjek potvrđuje univerzalnost i međunarodni apel njegove književne riječi. Kemal Musić ne piše samo za crnogorsku publiku; on piše za svakoga ko cijeni moć priče i snagu riječi. Kroz godine, Kemal Musić je ne samo obogatio crnogorsku književnost već i postao njen ambasador na međunarodnoj sceni. Kemal Musić nije samo naš savremenik; on je vizionar čije će djelo ostati relevantno i inspirativno u budućnosti. Njegova virtuoznost u prozi, duboka ljudska saznanja i posvećenost promovisanju kulture čine ga književnikom čija će riječ oblikovati misli i osjećaje čitalaca još mnogo decenija.
Na kraju ispirisan Musićem i kao piscem i kao prijateljem istaći ću svoju lični stav: „Kroz riječi Kemala Musića, otkrivam svjetove izvan granica stvarnosti. On nije samo pisac; on je čarobnjak riječi koji tkajući prozu, stvara nevjerojatne svjetove i prepliće stvarnost sa maštom. Njegova književnost nije samo čin čitanja; to je duboko uranjanje u lavirint emocija, đe riječi nisu samo sredstvo komunikacije, već prozori i mostovi koji otvaraju vrata ka neistraženim univerzumima duše. U njegovim djelima pronalazim ne samo priče, već i refleksije o ljudskom postojanju, slojevima emocija i suptilnim nijansama života. Kemal Musić je za mene više od autora; on je vodič kroz prostore đe se riječi stapaju sa značenjem, a svaka stranica postaje prozor u njegovu duboku povezanost sa ljudskim iskustvom.“

Iz bogate biografije Kemala Musića izdvajam:

Kemal Musić, kulturolog, rođen je u Godijevu kod Bijelog Polja 1972. godine. Objavio je knjige Zasjeda (pripovijetke i priče); Luda kuća (pripovijetke i priče); Kad su vukovi gladni biće oštra zima (priče i reportaže); Žig (roman); Priče o malim i velikim čudima (kratke priče sa Radomanom Čečovićem); Nešto nalik punom mjesecu (roman); Zasjeda i druge priče (izbor priča i reportaža); Zborno mjesto (izbor iz crnogorske kratke priče sa Bogićem Rakočevićem); Nedokazive istine Lameka Ćisuma (roman); White Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih institucija (studija) i Inicijali (kratka proza), Dan poslije (pripovijetke), U blizini huči grad, ili je to more – Monografija JU Ratkovićeve večeri poezije 2012 – 2022 (monografija), te priredio izbor iz poezije Rista Ratkovića Antologija Ratković.
Dobitnik je nagrada: Odzivi, Boško Pušonjić, Avdo Međedović i Specijalna diploma Društva crnogorskih novinara za zbirke novinarskih reportaža, a bio je u konkurenciji i za nagradu Meša Selimović u Tuzli sa romanom Žig. Priče su mu prevođene na engleski, francuski, albanski, slovenački, ruski i azerbejdžanski jezik. Zastupljen je u čitanci za šesti razred u Crnoj Gori, studijskim programima, antologijama, leksikonima, rječnicima i izborima proze. Objavljivao je naučne radove iz oblasti kulturologije u naučnom časopisu Humanistika. Recenzent je oko 50 knjiga iz oblasti poezije, proze, eseijstike, dokumentaristike itd, urednik više desetina knjiga iz oblasti književnosti, te lektor raznih publikacija. Musić je učestvovao na naučnim skupovima i okruglim stolovima o jeziku, bibliotekarstvu i uticaju institucija kulture na mlade stvaraoce. Takođe, učesnik je brojnih međunarodnih festivala književnosti i kulture u zemlji i inostranstvu, kao stvaralac i kao stručnjak u kulturi, a dugogodišnji je organizator međunarodnih kulturnih manifestacija Ratkovićeve večeri poezije i White Field jazz festival. Dugo godina je radio u Opštini Bijelo Polje u Centru za informacioni sistem, kao službenik za odnose sa javnošću. Bio je novinar, sekretar redakcije i urednik rubrike za kulturu u bjelopoljskoj Reviji Polje, pisac reportaže u podgoričkom dnevnom listu Publika, dopisnik podgoričkog lista Republika, saradnik časopisa Olimpik njuz Crnogorskog olimpijskog komiteta, dopisnik crnogorske novinske agencije MINA, saradnik časopisa Mozaik, Forum i Komuna, novinar beogradskog dnevnika Danas, član Savjeta za kulturu Opštine Bijelo Polje, član Redakcije časopisa za kulturu Odzivi, urednik edicije Književne paralele JU Ratkovićevih večeri poezije, član Savjeta Javne ustanove Ratkovićeve večeri pozije, član Savjeta Javne ustanove Centar za djelatnosti kulture Vojislav Bulatović Strunjo, član Savjeta Festivala dramskih amatera, član Tima za kreiranje Lokalnog akcionog plana za mlade (oblast kultura) i član raznih žirija za dodjelu književnih nagrada. Direktor je JU Ratkovićeve večeri poezije.