Umrežavanje zaštitnika bosanskog jezika, kao jednog od tri zvanična jezika u našoj državi, prepušteno je entuzijazmu pojedinaca i udruženja, gdje posebno treba istaći Institut za jezik u Sarajevu i Tuzli, BZK „Preporod“, te priloge pojedinaca iz udruženja naših građana, trenutno nastanjenih van Bosne i Hercegovine.

Knjiga predstavlja bolno svjedočanstvo o pogubljenu 22.000 poljskih oficira, podoficira, policajaca, graničara, pripadnika inteligencije, književnika, doktora, profesora 1940. godine u Katinjskoj šumi.

Na koncertu je izvedena i muzika bosanskohercegovačke tradicije sevdaha, uz vokala Samira Hadžalića. Gospodin Hadžalić je stručnjak za ovaj žanr i doživotni zagovornik očuvanja bosanskohercegovačke kulture. Nedavno je u rodnom Prijedoru dobio priznanje za ulogu u obnovi stare gradske džamije Mahmudije. Samir je također aktivista zajednice u Chicagu, a prethodno je bio na rukovodećim pozicijama u nekoliko bošnjačkih organizacija.

Promociji knjige prisustvovali su branioci Mostara, komandanti brigada Armije RBiH, zlatni ljiljani, pripadnici MUP-a RBiH, članovi ratnog Predsjedništva Mostara i operativnog tijela, porodice poginulih boraca, osoblje Ratne bolnice i brojni građani Mostara.

Specijalni gost i učesnik u programu biće Samir Hadžalić, dugogodišnji volonterski direktor za spoljnu saradnju Američkog muzičkog festivala i jedan od najboljih poznavaoca bosanskohercegovačke muzičke tradicije u svijetu. Ovom prilikom, pored značajnih djela klasične muzike, biće izvedene i melodije sevdaha, obrađene za filharmonijsku izvedbu.

Posebno je bilo zanimljivo čuti kontekst nekih kulturoloških, vjerskih, tradicijskih, jezičkih, kulinarskih poveznica, koje su sa Puta svule imale i još imaju utjecaj u našoj bosanskohercegovačkoj kulturi i tradiciji.

Želimo da ih učinimo vidljivim. Bosna i Hercegovina se godinama suočava sa problemima u izdavaštvu, tako da su novi autori na marginama i skoro da ne postoji šansa da njihova djela budu objavljena. Nama su pristigli i rukopisi ljudi, koji su već u trećoj životnoj dobi, a do sada nisu imali priliku da objave.

Prepoznajem njenu dobrotu u naizgled sporednom liku Amine, što vješto poput vrsnog neimara u krhkom biću zida samopouzdanje, da Nura to bogobojaznošću isklesano biće sa diplomom psihologa i bremenom sirotinjske samoće na plećima, pronađe ruku koja će ju ugrijati muževnošću a da joj fizički dodir nije osjetila.