"Haški sud je pokazao da se ne radi samo o brutalnosti pojedinaca. Radi se o tome da je zločin bio projekat pa svi koji su uvučeni u taj projekt uvučeni su u zločin. Inače, prije toga to su bili potpuno normalni ljudi, koji su imali komunikaciju sa svojim komšijama, zajedno se radovali i tugovali. Odjednom ti ljudi prave zločine. Zašto? To je mene zanimalo. Kako da se normalan čovjek upusti u to? Pa zato što je ušao u projekt zločina i ono što je Hag dokazao, a na čelu tog zločinačkog projekta bio je Franjo Tuđman, i to je dokaz Haga, to je njihova presuda. Ja sam to iznio u knjigu da javnost zna", rekao je Komšić.

Rožaje nastavlja divnu tradiciju pisane riječi Zaima Azemovića, Miroslava Đurovića, Ibrahima Hadžića sa plejadom pjesnika mlađe generacije. Sama zbirka je podijeljena na dva tematska ciklusa ,,O vremenu i bezvremenu” i ,,Putevima derta” sa ukupno pedesetsedam pjesama koje su napisane izvornom leksikom Rožaja i bosanskog jezika što im daje posebno lijepu draž dok ih ne samo čitate već iznova iščitavate.

U petak, 08. oktobra, u Skenderiji na Sajmu knjige promovisan je roman “Ime i duša” Enesa Toplaovića. Promociju su priredili autor Enes Toplavić, moderator književnik Mirsad Bećirbašić, recenzenti Mehmed Đedović i Said Šteta, te urednica Muamera Planjac ispred izdavačke kuće “Planjax”.
Kroz interakciju sa autorom romana dotaklo se cjelokupnog rada ovog nadasve nadarenog bosanskohercegovačkog autora.

- Moja knjiga o profesoru Muhamedu Filipoviću je rezultat naših četvoromjesečnih namjenskih razgovora koje smo obavljali u prostorijama Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti gdje je profesor, kao predsjednik te institucije imao kancelariju.

Topalovićeve knjige nisu tek običan razgovor. Njegova sjajna rečenica je neponovljiva i autentična, a misao kristalna da se može podvući i citirati kad god zatreba, jer ovaj autor zaista nije samo još jedan pisac, kao što bosanska mržnja ne liči ni na jednu drugu.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, bez obzira na godine starosti, i ove godine, mogu učestvovati na Konkursu za najbolju priču za djecu i omladinu „Planjaxovo pero 2021“, a kojeg je, u cilju popularizacije i afirmacije književnog stvaralaštva za najmlađe, raspisala agilna „Planjax group“ iz Tešnja.

Na izložbi su predstavljene 52 grafike iz Hagade ukrašene zlatom i faksimil izdanje izdavačke kuće Rabic, te monografija o Sarajevskoj hagadi. Naredna tri mjeseca, koliko će izložba biti otvorena u Centru Sefardi, stalno će biti prikazivan i dokumentarni film o Sarajevskoj hagadi.

Nosio mu je osmijeh. Nekad i nije imao šta drugo dati. Starcu bi zaigrale bore na licu, oči zapalile plamen, pa je lice isprepleteno borama izgledalo kao paukova mreža u koju se uhvatila sreća i ostala tamo da ga čini sretnim. Starac se smijao, a klaunu bi toplo oko srca, da ga samo očima milovao.

Priča o Sanelinom malom junaku Emiru, koji je imao hrabrosti da izvan svojeg dječijeg porodičnog univerzuma proviri i upozna strahote stradanja Palestinaca u Gazi, s pravom zaslužuje da se nađe na svim ključnim listama bestselera u svijetu, kao jedan od najsjajanijih književnih hitova koji sa svojim fascinantno privlačnim efektom može plijeniti pažnju mladih i odraslih čitatelja. A osim toga, priča zaista impresionira svojim izuzetno bogatim i visokim didaktičkim potencijalom.

Autorica Suada A. Džogović docentica je na Univerzitetu ''Haxhi Zeka'' u Peći. Njeni istraživački interesi uključuju međunarodne odnose, političku ekonomiju, metodologiju znanstvenog istraživanja, komunikologiju, etiku, međunarodne organizacije, prava manjina, genocid. Također, piše i o temama iz obrazovanja, lingvistike i etimologije.

Planirano je predstaviti idejni projekat prema kojem bi se u dijelu Grada Zenice u kojem se već nalazi turska Sahat-kula, dječije igralište, česma, šadrvan, te nogometni teren sa vještačkom travom, putem naših prijatelja predložila i izgradnja amfiteatra na otvorenom, na kojem bi zeničke javne i kulturne institucije te nevladine organizacije mogle održavati kulturne i obrazne manifestacije.

Istaknuto je kako knjiga govori o teškom vremenu kada u doba komunizma nije bilo lako biti musliman i slobodno ispoljavati svoja vjerska ubjeđenja. Nakon završetka školovanja, Halil ef. Mehtić je radio kao imam u Donjem Vakufu, a po završetku fakulteta radio je kao imam sultan Ahmedove džamije u Zenici. Uz imamske poslove obavljao je funkciju vjersko prosvjetnog referenta ili glavbnog imama Medžlisa Islamske zajednice u Zenici.

Metjahić se već nekoliko decenija posvetio istraživanju arhiva i zapisivanju kulturno-historijskih činjenica sa fokusom na plavsko-gusinjsko podneblje. Tako se posvetio istraživanju o događajima u plavsko-gusinjskom kraju prije i poslije Berlinskog kongresa (1878), zatim u vremenu genocida nad Bošnjacima i Albancima 1912. i ‘13. i 1919. godine.

Jedini svijet nad kojim sam ja stražario one zimske skopske noći bio je svijet u meni, svijet koji kroz mnoge stihove Habiba Mandžića donosi odjek svemira i vječnosti. Moja uniforma bila je mjesečina, a ja vojnik mjesečevog bratstva, Ujevićevog pobratimstva lica u svemiru. Jedno od tih lica je i Habibovo.

Autori koji su ranije već objavili neku svoju knjigu, štampanu ili elektronsku, i za koju je dodijeljen CIP i ISBN broj, ne mogu sudjelovati na Natječaju. U obzir dolazi samo prva knjiga neke Autorice/ Autora. Dostavom rukopisa na Natječaj, pod punom moralnom i materijalnom odgovornošću garantuju da nisu ranije objavili knjigu. Bilo kakva štampana publikacija, elektronska knjiga itd, kojoj nije dodijeljen CIP i ISBN broj, ne smatra se objavljenom knjigom i autor može sudjelovati na Natječaju. Ukoliko se dokaže suprotno bit će diskvalifikovan.