Ne trebam vam govoriti o tome da je naše društvo narušeno i po širini i po dubini i da ga napadaju razne unutarnje bolesti i pretenzije, prijeteći da ga unište. Imperativ je da se tome suprotstavimo. Aktivna pozicija imama je, u tom pogledu, od krucijalnog značaja.

Na ovaj način se podsjećamo na Muhammeda, a.s., njegovu biografiju, podsjećamo se da smo dio njegovog ummeta, da smo njegovi sljedbenici i da ćemo u činjenju njegove prakse biti bolji ljudi, muslimani i na taj način postići sreću na oba svijeta.

Ciklus predavanja „Poslanik, a.s., u priči“ nastavlja se i naredna tri četvrtka u mjesecu rebiu-l-evvelu, a predavači će biti: Mustafa-efendija Jelovac, dr. hfz. Omar Nuhić i hfz. Sadik-efendija Fazlagić. Predavanja će biti održana u atriju Karađoz-begove medrese sa početkom u 19.30 sati.

U Bosni i Hercegovini se s posebnim poštivanjem dočekuje mjesec u kojem je rođen posljednji Božiji poslanik. Iz tog dubokog poštivanja prema Muhammedu, a.s., stoljećima se u našoj domovini u mjesecu rebiul-evvelu uče mevludi i organiziraju brojne aktivnosti, koje su vremenom postale i naši prepoznatljivi vjerski običaji.

Ovaj dan, 18. septembar, nastavak je naše bogate historije, tradicije, dan kada je rad Karađoz-begove medrese reaktiviran nakon 77 godina pauze. Zapravo, mi danas obilježavamo 466 godina obrazovanja koje ima u naslijeđe islamsku kulturu i tradiciju u našem gradu i gdje je tadašnja Karađoz-begova medresa bila preteča visokog obrazovanja u Mostaru i Hercegovini.

„Imamo dobre udžbenike, imamo odlične muallime, imamo džematlije, džematske odbore, koji se najviše trude u organizaciji djelovanja mektepske nastave. To su ljudi koji rade kao volonteri, ulože hiljade sati kako bi naša djeca došla u lijepe uslove“, naveo je muftija.

„Nauka daje primjenjivo i provjerljivo znanje, a vjera u Boga daruje vječni ideal, smisao stvaranja, života i smrti. Nauka je svojim pronalascima i otkrićima ljudski rod izvela iz mračnog doba, ali, s obzirom na njen slijepi razvitak i destruktivni potencijal, postoji opravdan strah da će nas nauka, ako ne bude oplemenjena vjerom i moralom, ponovo vratiti u kameno doba“, istaknuo je reisul-ulema.

„S obzirom na važnost i ulogu mekteba i mektepske pouke, za ostvarenje cilja i zadataka odgojno-obrazovnog procesa u mektebu nužno je angažiranje svih učesnika, kontinuirano traženje načina za unapređenje, te predan i odgovoran rad nadležnih na svim nivoima u strukturi Islamske zajednice“, istakao je Svraka.

Također je žestoko napadao Crkvu. Plijenio je džamije, crkve, samostane i svetišta, prenamijenivši ih u staje, skladišta ili kina. Djeci se nisu smjela davati vjerska imena. Bilo tko uhvaćen s Kur'anom, Biblijom, ikonama ili bilo čime drugim suočio se s dugotrajnim zatvorskim kaznama.

Skup je započeo učenjem Kur'ana i prikazivanjem dokumentarnog filma o fazama i toku izgradnje ovog vakufakog zdanja. Potom su uslijedila obraćanja predsjednika Sjeničkog medžlisa hfz. Kemal ef. Mahmutovića, glavnog imama Berin ef. Ljajića, uz izvedbe polaznika Škole Kur'ana Časnog u Sjenici i gostiju iz Kuvajta.

Na području olovskog medžlisa postoji 21 tradicionalno dovište, a učenje dova počinje krajem maja, od dove na Kurban-kamenu iznad Glavična na kojem je, prema predajama, sultan Mehmed II Fatih zaklao svoj kurban, pa do dova na Jasiku, Carevoj Ćupriji, Martinovićima, Čuništima i na Memagića Stijeni.
Posljednja bude proučena Šehidska dova u haremu džamije u Solunu, gdje je ukopano 150 šehida olovskog ratišta. Prvi je ukopan 20. augusta 1992. godine.

„Nije li ovakvo masovno virtuelno saučesništvo u zločinu dovoljan alarm da se zamislimo nad stvarnošću u kojoj živimo? Kako objasniti izostanak saosjećanja prema žrtvama nasilja i pasivno posmatranje boli i nepravde koju podnose? Je li takozvana sloboda izražavanja princip lišen svih etičkih normi u čije ime je dopušteno, na zaprepaštenje članova porodica žrtava nasilja, ali i svih drugih normalnih i saosjećajnih ljudi, javno prikazivanje monstruoznog zločina?“, kaže se u hutbi.

Islamska zajednica je još 1993. godine pokrenula aktivnosti vezane za donošenje zakona o restituciji. Vakufska direkcija koja je prestala s radom 1959. godine, odlukom Sabora IZ, ponovo je počela s radom 1996. godine nastavljajući se zalagati za povrat vakufske imovine.

Uspješni imami i mualimi, glavni imami, profesori u Medresi i drugim ustanovama Zajednice, podijele svoja značajna iskustva. Među nama su i priznati poslovni ljudi i nosioci veoma važnih državnih funkcija. Nastojimo da odgovorno promišljamo o onome što radimo, tražeći međusobno jedni od drugih savjet i podršku. Sve su to tragovi odgojno-obrazovnog rada naših medresanskih profesora koji su nas na temeljima vjere učili zajedništvu.

„Bosna i Hercegovina je napadnuta sa svih strana i ovakva i slična okupljanja služe da ojačamo svoj identitet. Sa ovog mjesta šaljemo poruku da želimo Bosnu i Hercegovinu kao zemlju različitosti. Kao Bošnjaci želimo da ovo bude zajednička država u kojoj ćemo svi uživati. Želimo poslati poruku zajedništva, džemata, moramo ojačati svoje safove, tako ćemo očuvati domovinu“, poručio je muftija Porić.