- Radujem se novom susretu sa crnogorskom publikom, kaže Senada Beglerović-Leković. Vjerujem da se i na ovom koncertu, kao onom od prije dvije godne, neće praviti razlika između nas na sceni i publike, te da ćemo i ovaj put svaku od pjesama koju započnemo publika, horski, pjevati sa nama.

Tekst kaside je napisao dr. Jahja Fehratović, koji pojašnjava da je inspiriran životom jednog od najvećih bošnjačkih velikana s kraja XIX i početkom XX vijeka, pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi-ef. Šemsikadića, o čijem djelovanju i znamo malo i površno, a novije generacije skoro nimalo.

- Život se polako vraća u normalu, tako da su sve češći i pozivi za koncerte širom svijeta. Drago nam je da smo se konačno mogli družiti sa Bosancima i Hercegovcima u Austriji, a u pripremi je još nekoliko koncerata širom Evrope, – kaže Muzaferija.

Veoma uspješne koncerte Meho je, u 40 godina glazbene karijere, održavao od Pule do Vukovara i od Save do mora. A u njegovoj dragoj Bosni pamte ga Bišćani, Cazinjani, Prijedorčani, Sanjani, Banjalučani... Svojom pjesmom ovaj vrli Kostajničanin spajao je ljude, različite kulture, običaje... Njegova umjetnička snaga, virtuozna izvedba, njegova otmjenost, snažna emocionalnost...

BHRT je ovom prilikom uručio priznanje “Duša sevdaha” Nedžadu Salkoviću za doprinos očuvanju i razvoju tradicionalne muzike i muzičko-kulturne baštine Bosne i Hercegovine, a Nagradu je uručio načelnik općine Ilidža Nermin Muzur.

Sarajlija sa njujorškom adresom, Nermin Nero Šahmanović, na muzičku scenu je izbacio prvi studijski snimak i video spot pjesme “Bosna ponosna”.
Autor teksta Nermin Šahmanović, pjesmom izvedenom na bosanskom jeziku, upućuje poziv Bosancima i Hercegovcima u dijaspori da se vrate svome domu i domovini.

Rođen je prvog januara 1927. godine u Sarajevu, a prvi glumački nastup imao je u sarajevskom Narodnom pozorištu 1943. godine. Osim u sarajevskom Narodnom pozorištu glumio je u pozorištima u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu u periodu 1945.-1955. kada se vratio u Sarajevo.
Bio je veliki majstor glumačkog zanata - glumac koji nije imao svoj fah već je mogao uspješno glumiti i mangupa i nacističkog oficira i bega i gradskog gospodina.

"Meni, kao i mnogim mojim kolegama, u 2020. godini su otkazani ili pomjereni mnogi nastupi i turneje. Niko od nas nije ni slutio da će pandemija toliko trajati. Očekivali smo već na ljeto 2020. nastavak turneja, pa na jesen, pa na zimu... To nas je naučilo da je ustvari došlo neko drugo i nove vrijeme kojem se moramo prilagođavati. Iskren da budem, nisam ni planirao na ljeto nastavak turneje, pa nas je sve to malo zateklo. Početkom juna smo imali tek nekoliko potvrđenih koncerata", ispričao je Muzaferija.

- Kad bude toplo oko srca, ali ne zbog hercegovačkog sunca već zbog divnih ljudi...hvala Blagaj.

Već u srijedu, 28. jula, Armin će se družiti sa publikom u Sanskom Mostu, dok u Gornjem Vakufu gostuje 31. jula.

Na ovoj manifestaciji učestvovali su hafiz Aziz Alili, hor Đulistan iz Novog Pazara, Hikmet Hadžiabdić, Ibrahim Bilčević, Abdusamed Šljivar, Zejd Svraka, Ahmed Šadinlija, hor MIZ Sarajevo i Armin Muzaferija.

Mnogo smo poželjeli druženja sa publikom. Naravno, na koncertima ćemo se pridržavati epidemioloških mjera i preporuka nadležnih, jer nam je zdravlje uvijek na prvom mjestu. Teško je muzičarima i pjevačima naći inspiraciju za rad bez koncerata i publike i mislim da će ovi koncerti biti posebno emotivni, – kaže Armin Muzaferija.

Nekima je čudna ova moja ljubav prema sevdalinci jer pripadam generaciji koja je rasla uz neke druge muzičke trendove, u vrijeme kad su bili popularni „Indeksi“, Kemal Monteno, Tom Đons, „Roling stounsi“, „Bitlsi“... Ipak u duši mi je bila sevdalinka. Sa odrastanjem javljala se želja da malo zapisujem te pjesme. Prvo tekstove a kasnije i notne zapise. Oko 45 godina ja iz hobija sakupljam i zapisujem naše tradicionalne pjesme sevdalnke.

Riječ je o spotu snimanom u Srebrenici i Memorijalnom centru Potočari, kojeg je realizirala produkcijska kuća HudHudPro iz Sarajeva a koji, uz izvanrednu glasovnu izvedbu učenice Gazi Husrev-begove medrese Esme Zulić, donosi toplu i upečatljivu priču o postratnoj sudbini Srebreničana.

Radi se o pjesmi sa jedinstvenom porukom mira, ljubavi i suživota na ovim prostorima, ali sa porukom cijelom Svijetu o tome šta je pravi put za sve ljude dobre volje bez obzira na nacionalno, vjersko ili poltičko opredjeljenje, kaže Džani Hot. Bosna i Heregovina, sa svim svojm ljepotama i različitostima, uistinu, jeste zemlja koja treba da se čuva, pazi, voli i brani od svih nasrtaja koji je mogu ugroziti.