Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti


Komšić: Negiranje genocida u Srebrenici je sijanje novog sjemena zla
BEĆIROVIĆ: UN JE NAPRAVIO GREŠKU 1995, ALI NE SMIJE NAPRAVITI NOVU GREŠKU 2024.
Procitaj komentar

Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 19. April 2024. 18:04:03
Danas se u Ujedinjenim nacijama u New Yorku obratio Azir Osmanović koji je kao 13-to godišnji dječak preživio genocid u Srebrenici jula 1995. Azir je svjedočio o događanjima u vremenu genocida i nakon toga.

Komšić u UN-u: Negiranje genocida u Srebrenici je sijanje sjemena zla za novi genocid

U sjedištu Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku predstavljen je Nacrt rezolucije o Međunarodnom danu razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, a prisutnima se obratio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, javlja Anadolu.

"Ako detaljno pa čak i površno pogledate tekst ove rezolucije, čak ni onaj ko je najmaliciozniji neće moći naći argumentaciju koja se danas vrti u medijskom prostoru, a to je da je ova rezolucija upućena protiv bilo koje države, naroda ili nacije, to ne postoji u tekstu ove rezolucije. Druga stvar jeste pokušaj da kroz ovu rezoluciju spriječimo ili pokušamo zaustaviti negiranje činjenica koje su utvrdili međunarodni sudovi, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.

Naglasio je da rezolucija šalje i jednu univerzalnu poruku.

"Sljedeća stvar koju vrijedi izvući iz ove rezolucije kao univerzalnu jeste posvećenost budućnosti, našoj djeci i generacijama koje dolaze poslije nas, a za koje se nadamo da će biti bolje od nas, te posvećenost obrazovnom procesu da buduće generacije znaju šta je bilo i da mogu izvući prave zaključke koji neće biti opterećeni mržnjom ni prema kome. Negiranje genocida i negiranje tog zla i prihvatanje tog negiranja zapravo je sijanje novog sjemena zla za neki novi genocid", rekao je Komšić.

Poručio je da oni koju napadaju ovu rezoluciju i koji su protiv njenog usvajanja u suštini negiraju genocid u Srebrenici.

"Da li neprihvatanje činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid znači da smo spremni da prihvatimo neke nove genocide? Nadam se da smo svjesni te važnosti kako za nas u Bosni i Hercegovini, za pomirenje u BiH. Samo istina je ljekovita, laž ne može biti ljekovita, laž ne pomaže, samo istina, samo istina liječi. A surova je istina, sviđalo se to nekom ili ne, da je u Srebrenici počinjen genocid, ti su ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i etničke pripadnosti", kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Na kraju je izrazio nadu da će rezolucija dobiti potreban broj glasova u Generalnoj skupštini UN-a.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se također u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, ukazavši na kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995. godine.

Prisutnima se obratio i Azir Osmanović, preživjeli genocida u Srebrenici.

Nacrt rezolucije naći će se pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda 2. maja.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, ukazavši na kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995. godine, prenosi Anadolu.

"Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine", rekao je Bećirović dodavši kako nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici.

Ogromna arhiva Haškog tribunala

Kazao je kako je Haški tribunal ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima.

"Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile 'grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene'. On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a. UN je napravio grešku 1995, ali ne smije napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde", kazao je Bećirović.

U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti, dodao je i nastavio:

"Između ostalog, u tekstu rezolucije je naglašeno:

da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice;
da je potrebno, kroz obrazovne sisteme, razvijati odgovarajuće programe, također u znaku sjećanja i u cilju sprečavanja revizionizma i prevencije genocida u budućnosti;
da treba bezrezervno osuditi veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
da se uspostave odgovarajuća edukacija i aktivnost podizanja svijesti javnosti o počinjenom genocidu."
"Šta su ključni ciljevi ove rezolucije? Navest ću, pored ostalih, devet ključnih argumenata za njeno usvajanje", kazao je Bećirović i dodao:

Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde

Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.

Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti

Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.


Uz Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i Željka Komšića, člana Predsjedništva, koji su govorili o važnosti donošenja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995. godine, ambasadorima Ujedinjenih naroda obratio se i Azir Osmanović, koji je kao trinaestogodišnjak preživio genocid u Srebrenici i oko nje od jula do oktobra 1995. godine.

Kazao je kako je cijeli svoj odrasli život posvetio prikupljanju dokaza o životu i nestanku njegove zajednice, Bošnjaka muslimana u sjeveroistočnoj Bosni.

Ispričao je kako je 25. marta 1993, kao jedanaestogodišnjak, sa porodicom bio prisiljen napustiti selo u kojem su živjeli kao rezultat "etničkog čišćenja", odnosno sistemskog protjerivanja i uništavanja od tadašnje Vojske Jugoslavije i Vojske Republike srpske.

Napadi i ubistva

"Kao dijete svjedočio sam smrti posvuda oko sebe. Početkom aprila 1993. godine ubijeni su moj petnaestogodišnji bratić Fikret i moja sedamnaestogodišnja sestrična Edina. Bili su samo djeca. Napadi na Srebrenicu su postajali sve jači, a strah od smrti među nama sve jači", rekao je Osmanović koji danas, uprkos svemu što je preživio, sa suprugom i troje djece živi u Srebrenici i posljednjih 15 godina radio je kao istraživač, kustos i voditelj muzejsko-arhivskog tima u Memorijalnom centru Srebrenica.

U detaljnom i potresnom obraćanju opisao je svoj i život svoje porodice u Srebrenici u ratnim danima.

"Nakon što je Srebrenica pala u ruke vojske Ratka Mladića, razišao sam se s ocem i starijim bratom koji je tada imao 16 godina. Oni su išli kroz šumu nadajući se da će doći do slobodne teritorije, a ja sam sa majkom i još dvoje braće i sestara otišao u bazu UN-a u Potočarima. Poput više od 20.000 druge djece, žena i starijih ljudi, molio sam se da moja obitelj i ja budemo primljeni u bazu i tako, vjerovao sam, spašeni. U mom slučaju ta mi se želja nije ispunila", kazao je, prisjetivši se scena odvođenja mnogih dječaka i muškaraca od strane vojske kojom je komandovao Ratko Mladić.

"Mog bratića Dahmu, koji je bio samo dvije godine stariji od mene, odveli su zajedno sa mojim djedom Abdulahom. Još uvijek se sjetim Dahma svaki put kad uđem u bivšu bazu UN-a. U genocidu je ubijen, kao i njegova četiri brata (Amil, Nazif, Avdija i Hazim), otac Ćamil i amidža Bajro, koji je bio mentalno poremećen. Svaki muški član obitelji Suljić je ubijen. I mnoge su obitelji, naime, upoznale istu vjeru. U sedmicama i mjesecima nakon genocida, tijela ubijenih su razasuta i pokopana po cijeloj regiji korištenjem teških mašina", kazao je Osmanović dodavši kako su masovne grobnice dodatno oskrnavljene, posmrtni ostaci mnogih otkriveni u tri ili više masovnih grobnica.

Azirov stariji brat je sahranjen prije dvije i po godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica, sahranjena je samo njegova lobanja, dodao je Azir, jer je to sve što su uspjeli pronaći. Njegov mlađi brat Alaga, tri i pol godine nakon genocida od posljedica preživljene traume, u 11. godini života, izvršio je samoubistvo. Otac Aziz se nakon pada Srebrenice dva mjeseca skrivao u šumi prije nego što je stigao na teritoriju pod kontrolom međunarodno priznate RBiH, a 10 godina prije smrti, dijagnosticiran mu je posttraumatski stresni poremećaj kao posljedica genocida, i s njim se borio do kraja života.

Borba koja je daleko od kraja

"Ovo je sudbina preživjelih Srebreničana. Do danas živimo s traumom onoga što smo preživjeli, a s njom ćemo živjeti do kraja života. Danas, nakon gotovo tri desetljeća, stojim pred vama u sjedištu Ujedinjenih naroda, tražeći priznanje za sve što smo pretrpjeli i što nastavljamo podnositi. Naša borba je, nažalost, daleko od kraja. Svakodnevno smo izloženi neobuzdanom i nemilosrdnom poricanju genocida, istorijskom revizionizmu i prijetnji ponovnog nasilja. Međunarodno priznanje genocida u Srebrenici kao univerzalne tragedije pomoglo bi da se ova plima zaustavi jednom zauvijek i, kroz globalnu svijest, osiguralo da nijedna druga zajednica, bilo gdje u svijetu, ne podijeli našu sudbinu", poručio je Osmanović pred ambasadorima UN-a.

Ukazao je na važnost očuvanja istine, dijeljenja priče preživjelih genocida, sjećanja na izgubljene živote.

"U ime preživjelih žrtava genocida, u ime svih koji rade u ime pravde i mira, na očuvanju istine – pozivam vas da usvojite ovu rezoluciju. Hiljade nevinih života izgubljenih tokom genocida u Srebrenici nikada se ne mogu nadoknaditi, a rane onih koje su ostavili za sobom nikada se ne mogu u potpunosti zaliječiti... Vi, kao države članice UN-a, imate priliku stati na kraj negiranju genocida i zaustaviti veličanje nasilja. Proglašavanjem 11. jula međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine potvrđujete sudski utvrđene činjenice genocida u Srebrenici i stajete na stranu istine i pravde", poručio je Osmanović.

Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana
Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.

Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a

Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici.

Važna poruka i upozorenje čovječanstvu

Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima. Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.

Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprečavanje negiranja genocida

Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.

Afirmacija kulture sjećanja

Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.

Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva

Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.

Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida
Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprečavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida", obrazložio je Bećirović.

Potom je ukazao na važne pravne argumente s obzirom na to da se rezolucija bazira na međunarodnom i nacionalnom pravu.

"U tom smislu, naglašavam sljedeće pravne činjenice:
Bosna i Hercegovina je punopravna članica UN-a i naša je obaveza da poštujemo i implementiramo pravosnažne presude stalnih i ad hoc uspostavljenih sudova (i tribunala) UN-a;
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum) potpisan je 1995. godine. U članu 9. ovog sporazuma strane su se obavezale da će poštovati svoje obaveze i sarađivati “u istrazi i gonjenju ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava”;
U preambuli Ustava BiH, koji je integralni Dejtonskog mirovnog sporazuma, izričito je naglašena odlučnost ugovornih strana da osiguraju „puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava“, a što, između ostalog, podrazumijeva implementaciju pravosnažnih sudskih presuda;
U Ustavu BiH, član II. 8. također je normirana obaveza svih nadležnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini da sarađuju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i bilo kojom drugom međunarodnom organizacijom ovlaštenom od Vijeća sigurnosti UN-a, sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnim pravom;
Krivičnim zakonom BiH je zabranjeno javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida. Dakle, svako postupanje suprotno Krivičnom zakonu BiH je u Bosni i Hercegovini krivično djelo;
U konačnici, podsjećam na izuzetno bitne odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. godine, prema kojima se zaključeni međunarodni ugovori trebaju poštovati i izvršavati u dobroj vjeri. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze djelovanja u skladu sa načelima i principa Povelje UN-a, kao i brojnim drugim međunarodnim ugovorima, relevantnim za usvajanje i implementaciju predmetne rezolucije."

Razbijanje lažne propagande

"Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod. Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija. Ovo je veliki ispit i za UN. Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva" poručio je Bećirović.

Generalna skupština UN-a bi trebala raspravljati o nacrtu ove rezulucije 2. maja.

VRH



Ostali prilozi:
» OBILJEŽENA 32. GODIŠNJICA MASAKRA U SARAJEVSKOJ FERHADIJI
Anadolu Agency (AA) | 27. May 2024 12:59
Ostali prilozi istog autora:
Bosnjackakucabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif