Pisana rijec
NIJE BIO “SAMO PROLAZNIK”: KAJANOVA AUTOBIOGRAFIJA OD IZNIMNE VAŽNOSTI ZA BOŠNJAKE U HRVATSKOJ
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 03. February 2025. 18:02:12
Objavljivanje autobiografije Samo prolaznik Ibrahima Kajana nije samo izdavački poduhvat, već kulturni događaj koji zaslužuje da odjekuje među Bošnjacima Hrvatske. Književnik, profesor i hroničar zajednice, Kajan je svojim radom obilježio intelektualni i književni život Zagreba i Mostara. Njegovi autobiografski fragmenti svjedoče o vremenu prepunom izazova, političkih previranja, kulturnog aktivizma i književnog stvaranja. Kritičari ga opisuju kao neprocjenjiv dokument bošnjačke povijesti i identiteta.
Objavljivanje autobiografije književnika Ibrahima Kajana, pod naslovom Samo prolaznik – Autobiografski fragmenti, predstavlja značajan kulturni događaj za bošnjačku zajednicu u Hrvatskoj. Knjiga je objavljena u izdanju Sabora bošnjačkih asocijacija Republike Hrvatske (SABAH) i donosi fragmentarno ispisane zapise jednog od najvažnijih bošnjačkih književnika, univerzitetskog profesora i kulturnih hroničara. Kajan je, osim što je bio prvi predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske “Preporod” i pokretač prestižnog bošnjačkog časopisa Behar, dao nemjerljiv doprinos oblikovanju identiteta Bošnjaka u Hrvatskoj.
Recenzent djela, Faris Nanić, ističe da su Kajanovi autobiografski fragmenti “važan doprinos razumijevanju jednog vremena, njegovih mijena i društvenih kontradikcija, kao i sazrijevanju bošnjačkih intelektualaca pred najvećim iskušenjima agresije i genocida nad bošnjačkim narodom u 90-im godinama prošlog stoljeća”. S druge strane, dr. sc. Ermina Ramadanović naglašava da su fragmenti naizgled samostalni, ali povezani kroz Kajanov život i bogato iskustvo. Sead Husić, književnik iz Tuzle, u knjizi vidi kroniku desetljeća kulturnog života u Mostaru i Zagrebu, ističući njenu važnost za razumijevanje “svih naših godina”.
Književni opus Ibrahima Kajana i njegovo pjesništvo
Kajanova književna karijera obuhvata širok spektar žanrova – od poezije, preko putopisa, do drama i eseja. Njegova poezija duboko je ukorijenjena u bošnjačku, orijentalnu i mediteransku tradiciju, a istovremeno preispituje te okvire, tražeći nove oblike izraza. Prof. dr. Elbisa Ustamujić naglašava da je Kajanova poezija “značajnim dijelom iz fonda islamske mitologije, ispisana ritmom drevnog zapisa i iktusom Božje Objave”.
Pjesnik Almir Zalihić primjećuje da Kajan “ne pjeva o sebi, ne ispovijeda se, ali piše iz sebe, oslanjajući se na univerzalni duh pamćenja i jezika”. Njegovo pjesništvo nije tragalo za identitetom – ono ga je potvrđivalo kroz povijest, mitske slike i simboličke elemente. U njegovim stihovima prepliću se stećci, meleci i vinogradi Hercegovine, stvarajući mozaik koji ujedinjuje tradiciju i savremenost.
Putopisna i historiografska dimenzija njegovog stvaralaštva
Osim poezije, Kajan je poznat i po svojim putopisima, posebno knjizi Tragom bosanskih kraljeva, koja dokumentira bosansku srednjovjekovnu prošlost i njene protagoniste. Safet Sarić ističe da je ova knjiga “živo svjedočanstvo o gospodstvu Bosne i Hercegovine”. Kajan u ovom djelu ne piše samo faktografski, već kroz impresivne poetske slike oživljava duh prošlih vremena, povezujući ih sa savremenim izazovima.
Njegova knjiga poezije Nakon potopa već je u najavi dobila pohvale kao “kruna na njegovom ukupnom pjesničkom opusu”. Kritičari su je prepoznali kao djelo sufijskog nadahnuća, u kojem se pjesnički subjekt neprestano obraća Biću, besmrtnoj duši i univerzalnom postojanju.
Značaj Kajana za bošnjačku književnost i kulturu
Ibrahim Kajan nije “samo prolaznik”, jedan je od ključnih hroničara bošnjačkog identiteta, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj. Njegov rad u Zagrebu na revitalizaciji bošnjačke kulturne scene, kroz časopis Behar i Kulturno društvo “Preporod”, dao je snažan temelj bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj.
Autobiografija Samo prolaznik predstavlja više od lične ispovijesti – ona je dokument vremena, svjedočanstvo o bošnjačkoj intelektualnoj borbi i refleksija jednog bogatog stvaralačkog života. Njen izlazak prilika je za novo čitanje i promišljanje Kajanovog opusa, koji ostaje trajno relevantan u kontekstu bošnjačke i regionalne književnosti, objavio je portal noviglas.hr.
(Preuzeto)
Objavljivanje autobiografije književnika Ibrahima Kajana, pod naslovom Samo prolaznik – Autobiografski fragmenti, predstavlja značajan kulturni događaj za bošnjačku zajednicu u Hrvatskoj. Knjiga je objavljena u izdanju Sabora bošnjačkih asocijacija Republike Hrvatske (SABAH) i donosi fragmentarno ispisane zapise jednog od najvažnijih bošnjačkih književnika, univerzitetskog profesora i kulturnih hroničara. Kajan je, osim što je bio prvi predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske “Preporod” i pokretač prestižnog bošnjačkog časopisa Behar, dao nemjerljiv doprinos oblikovanju identiteta Bošnjaka u Hrvatskoj.
Recenzent djela, Faris Nanić, ističe da su Kajanovi autobiografski fragmenti “važan doprinos razumijevanju jednog vremena, njegovih mijena i društvenih kontradikcija, kao i sazrijevanju bošnjačkih intelektualaca pred najvećim iskušenjima agresije i genocida nad bošnjačkim narodom u 90-im godinama prošlog stoljeća”. S druge strane, dr. sc. Ermina Ramadanović naglašava da su fragmenti naizgled samostalni, ali povezani kroz Kajanov život i bogato iskustvo. Sead Husić, književnik iz Tuzle, u knjizi vidi kroniku desetljeća kulturnog života u Mostaru i Zagrebu, ističući njenu važnost za razumijevanje “svih naših godina”.
Kajanova književna karijera obuhvata širok spektar žanrova – od poezije, preko putopisa, do drama i eseja. Njegova poezija duboko je ukorijenjena u bošnjačku, orijentalnu i mediteransku tradiciju, a istovremeno preispituje te okvire, tražeći nove oblike izraza. Prof. dr. Elbisa Ustamujić naglašava da je Kajanova poezija “značajnim dijelom iz fonda islamske mitologije, ispisana ritmom drevnog zapisa i iktusom Božje Objave”.
Pjesnik Almir Zalihić primjećuje da Kajan “ne pjeva o sebi, ne ispovijeda se, ali piše iz sebe, oslanjajući se na univerzalni duh pamćenja i jezika”. Njegovo pjesništvo nije tragalo za identitetom – ono ga je potvrđivalo kroz povijest, mitske slike i simboličke elemente. U njegovim stihovima prepliću se stećci, meleci i vinogradi Hercegovine, stvarajući mozaik koji ujedinjuje tradiciju i savremenost.
Osim poezije, Kajan je poznat i po svojim putopisima, posebno knjizi Tragom bosanskih kraljeva, koja dokumentira bosansku srednjovjekovnu prošlost i njene protagoniste. Safet Sarić ističe da je ova knjiga “živo svjedočanstvo o gospodstvu Bosne i Hercegovine”. Kajan u ovom djelu ne piše samo faktografski, već kroz impresivne poetske slike oživljava duh prošlih vremena, povezujući ih sa savremenim izazovima.
Njegova knjiga poezije Nakon potopa već je u najavi dobila pohvale kao “kruna na njegovom ukupnom pjesničkom opusu”. Kritičari su je prepoznali kao djelo sufijskog nadahnuća, u kojem se pjesnički subjekt neprestano obraća Biću, besmrtnoj duši i univerzalnom postojanju.
Ibrahim Kajan nije “samo prolaznik”, jedan je od ključnih hroničara bošnjačkog identiteta, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj. Njegov rad u Zagrebu na revitalizaciji bošnjačke kulturne scene, kroz časopis Behar i Kulturno društvo “Preporod”, dao je snažan temelj bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj.
Autobiografija Samo prolaznik predstavlja više od lične ispovijesti – ona je dokument vremena, svjedočanstvo o bošnjačkoj intelektualnoj borbi i refleksija jednog bogatog stvaralačkog života. Njen izlazak prilika je za novo čitanje i promišljanje Kajanovog opusa, koji ostaje trajno relevantan u kontekstu bošnjačke i regionalne književnosti, objavio je portal noviglas.hr.
(Preuzeto)
