U prelijepom ambijentu parka Tony Neuman u četvrti Limpertsberg, uz prisustvo visokih zvaničnika, ambasadora, predstavnika grada Luksemburga, porodica žrtava i brojnih građana, upriličena je svečana inauguracija prvog spomen-obilježja u Luksemburgu posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici.

Ova dirljiva i historijska ceremonija, održana u znak sjećanja na 8.372 Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine, predstavlja trajni podsjetnik Evrope i svijeta na najmračnije poglavlje novije evropske historije.


Odbor za Srebrenicu – 17 godina borbe za istinu Spomen-obilježje je rezultat dugogodišnjih napora Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, koji već 17 godina vodi ustrajnu borbu za pravdu, istinu i memorijalizaciju genocida. Ovaj čin predstavlja krunu njihovog dugogodišnjeg zalaganja i institucionalnog aktivizma.

Događaju su prisustvovali visoki državni zvaničnici Luksemburga, uključujući gradonačelnicu Luksemburga Lydie Polfer, predstavnike ambasada, institucija, te članove lokalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava.


U emotivnom obraćanju prisutnima, gradonačelnica Polfer je istakla:

Ovo spomen-obilježje ne pripada samo Bosni i Hercegovini. Ono je sada i dio evropske savjesti. Naša je obaveza da učimo iz prošlosti, da ne zaboravimo i da nikada ne dozvolimo ponavljanje genocida.

U znak zahvalnosti, gradonačelnici je uručeno posebno izdanje srebrenog cvijeta Srebrenice, izrađeno u limitiranoj seriji od 8372 primjerka – svaki cvijet simbolično predstavlja jednu žrtvu genocida.

Predsjednik Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, Adnan Halilović, posebno se zahvalio gradu i državi Luksemburg za, kako je istakao, hrabar i civilizacijski čin, te dugogodišnju podršku našoj zajednici u Luksemburgu. Naglasio je također važnost nastavka institucionalizacije istine:

Ova borba mora ostati politička, institucionalna i državnotvorna. Spomenici nisu kraj, već početak ozbiljnijeg rada na suočavanju s prošlošću.


U ime Ambasade Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg, Ferid Hodžić je izrazio zahvalnost u ime institucije, naglašavajući važnost ovog čina za historijsko pamćenje i međunarodno prepoznavanje genocida u Srebrenici. Istakao je kako ovo spomen-obilježje ima i univerzalnu vrijednost za evropsku kulturu sjećanja.

Preživjeli svjedok genocida u Srebrenici, Jasmin Sinanović, podsjetio je prisutne na ličnu tragediju i kolektivnu obavezu pamćenja. U julu 1995. izgubio je članove porodice, a danas je, kako je rekao, tu da svjedoči:

Preživjeli smo da bismo svjedočili. Ovo spomen-obilježje je i naš odgovor zaboravu.


Prvo otkrivanje spomen-obilježja – poruka trajnog pamćenja Simbolično, spomen-obilježje je javnosti predstavljeno po prvi put upravo na ovom skupu, čime je čin inauguracije dobio dodatnu snagu i emocionalnu dubinu. Sam izgled spomenika do tada nije bio otkriven javnosti, što je trenutak njegovog otkrivanja učinilo posebno značajnim.

Spomen-obilježje je prvi put otkriveno javnosti upravo na ovom skupu, što je trenutku dalo posebnu težinu. Izrađeno je u duhu poštovanja i sjećanja, sa snažnim simbolima koji povezuju evropsku zemlju sa tugom, ali i otpornošću bošnjačkog naroda.


Na događaju su prisustvovali brojni građani, kako iz bosanskohercegovačke dijaspore, tako i mnogi Luksemburžani i stranci drugih nacionalnosti, pokazujući da sjećanje na Srebrenicu nije pitanje jedne nacije, već zajednička borba za istinu, pravdu i čovječnost.

Luksemburg dobio prvo spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici Ceremonija je završena simboličnim činom polaganja cvijeća i minutom šutnje za sve nevine žrtve. Cvijeće su položili predstavnici Odbora za Srebrenicu, grada Luksemburga, Ambasade BiH, te Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Univerziteta u Sarajevu.


Ceremoniju je moderirala Amela Skenderović, koja je u velikoj mjeri doprinijela dobivanju dozvole za podizanje spomen-obilježja. Njen trud i angažman prepoznati su kao ključni u realizaciji ovog značajnog projekta.

Postavljanje ovog spomen-obilježja u srcu Evrope ima višestruku poruku: Srebrenica nije samo geografska lokacija. Srebrenica je opomena, rana, ali i poziv na humanost. Dok zaborav vodi u ponavljanje zločina, sjećanje vodi ka izgradnji boljeg, pravednijeg svijeta.

U vremenu kada se istina često osporava, poruka iz Luksemburga je jasna:

Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš, da djeluješ.