Dobri Bosnjani
DZABIC, Ali Fehmi
je rodjen 1853. u Mostaru. Namjesten je za mostarskog muftiju 1884. Austro-ugarska Zemaljska Vlada Bosne i Hercegovine je reorganizirala muslimanske vjerske institucije kako bi ih drzala pod kontrolom. Vec od 1886., muslimani Sarajeva su tezili ka vjerskoj autonomiji, dok se i nezadovoljstvo istih u Hercegovini, pod Dzabicevim vodjstvom, rapidno uvecavalo. Dzabic je trazio vjersku autonomiju na konferenciji bosansko-hercegovackih muslimana, odrzanoj 1893. u Sarajevu, ali je njegov zahtjev ostao u manjini. Od 1899. nadalje, pokret za vjersku autonomiju muslimana Hercegovine, pod Dzabivecim rukovodstvom, je usao u aktivnu fazu. Pokret se povezao sa pravoslavnim Srbima koji su, isto tako, trazili vjersku autonomiju. Austro-ugarski autoriteti su proganjali Dzabicevu grupu, tako da je skinut sa duznosti muftije 1900. U medjuvremenu, pokret se poceo siriti i u Bosni, tako da su vlasti bile primorane uci u pregovore. Nikakav dogovor nije postignut, jer su austro-ugarske vlasti bile nevoljne da prihvate odredjene paragrafe u predlozenom ustavu, a koji su se odnosili na izbor organa za vjersku administraciju, i na ozvanicavanje reisul-uleme od strane sejhul-Islama u Istanbulu. 1902., kada je Dzabic zajedno sa pet prijatelja otisao na savjetovanje u Istanbul, bi mu zabranjen povratak u domovinu, i ostao je u Istanbulu sve do smrti. Predavao je arapski jezik i literaturu na univerzitetu, i objavio veliki broj clanaka u raznim zurnalima. Povodom aneksije Bosne i Hercegovine 1908., napisao je pamflet na arapskom, upucen parlamentarcima u arapskim zemljama, a u kojem je napao austro-ugarsku vladavinu nad Bosnom i Hercegovinom, i tursku vladu zbog povladjivanja. Kao rezultat, bio je odstranjen sa univerziteta. Umro je u Istanbulu 1918.
Stvaralastvo:
Nacinio je antologiju poezije ashaba koju je htio objaviti u tri toma, zajedno sa sopstvenim komentarom. No, uspio je objaviti samo jedan: Husn al-sahaba fi sharh ash'ar al-sahaba. Takodjer je napisao i komentar na Ebu Talibovu pjesmu koju je ovaj napisao u odbranu Muhammeda s.a.v.s., i koji je objavljen 1327 h.g. u Istanbulu.
Izvori:
Djurdjev, Branislav, Encyclopedia of Islam, (new ed.), B. Lewis, Ch. Pellat and J. Schaht (ed.), Leiden: E.J.Brill, 1983; V.Skaric, Osman Nuri Hadzic i N. Stojanovic, Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, Srpski narod u XIX veku, Beograd: n.p., 1938; M. Handzic, Knjizevni rad bosansko-hercegovackih muslimana, Sarajevo: n.p., 1934.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
je rodjen 1853. u Mostaru. Namjesten je za mostarskog muftiju 1884. Austro-ugarska Zemaljska Vlada Bosne i Hercegovine je reorganizirala muslimanske vjerske institucije kako bi ih drzala pod kontrolom. Vec od 1886., muslimani Sarajeva su tezili ka vjerskoj autonomiji, dok se i nezadovoljstvo istih u Hercegovini, pod Dzabicevim vodjstvom, rapidno uvecavalo. Dzabic je trazio vjersku autonomiju na konferenciji bosansko-hercegovackih muslimana, odrzanoj 1893. u Sarajevu, ali je njegov zahtjev ostao u manjini. Od 1899. nadalje, pokret za vjersku autonomiju muslimana Hercegovine, pod Dzabivecim rukovodstvom, je usao u aktivnu fazu. Pokret se povezao sa pravoslavnim Srbima koji su, isto tako, trazili vjersku autonomiju. Austro-ugarski autoriteti su proganjali Dzabicevu grupu, tako da je skinut sa duznosti muftije 1900. U medjuvremenu, pokret se poceo siriti i u Bosni, tako da su vlasti bile primorane uci u pregovore. Nikakav dogovor nije postignut, jer su austro-ugarske vlasti bile nevoljne da prihvate odredjene paragrafe u predlozenom ustavu, a koji su se odnosili na izbor organa za vjersku administraciju, i na ozvanicavanje reisul-uleme od strane sejhul-Islama u Istanbulu. 1902., kada je Dzabic zajedno sa pet prijatelja otisao na savjetovanje u Istanbul, bi mu zabranjen povratak u domovinu, i ostao je u Istanbulu sve do smrti. Predavao je arapski jezik i literaturu na univerzitetu, i objavio veliki broj clanaka u raznim zurnalima. Povodom aneksije Bosne i Hercegovine 1908., napisao je pamflet na arapskom, upucen parlamentarcima u arapskim zemljama, a u kojem je napao austro-ugarsku vladavinu nad Bosnom i Hercegovinom, i tursku vladu zbog povladjivanja. Kao rezultat, bio je odstranjen sa univerziteta. Umro je u Istanbulu 1918.
Stvaralastvo:
Nacinio je antologiju poezije ashaba koju je htio objaviti u tri toma, zajedno sa sopstvenim komentarom. No, uspio je objaviti samo jedan: Husn al-sahaba fi sharh ash'ar al-sahaba. Takodjer je napisao i komentar na Ebu Talibovu pjesmu koju je ovaj napisao u odbranu Muhammeda s.a.v.s., i koji je objavljen 1327 h.g. u Istanbulu.
Izvori:
Djurdjev, Branislav, Encyclopedia of Islam, (new ed.), B. Lewis, Ch. Pellat and J. Schaht (ed.), Leiden: E.J.Brill, 1983; V.Skaric, Osman Nuri Hadzic i N. Stojanovic, Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, Srpski narod u XIX veku, Beograd: n.p., 1938; M. Handzic, Knjizevni rad bosansko-hercegovackih muslimana, Sarajevo: n.p., 1934.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
