Dobri Bosnjani
PELIDIJA, Dr. Enes
Rođen je 2. X 1949. godine u Pljevljima. Nakon završene osnovne i srednje škole (gimnazije), školske 1969/ 70. godine upisao je Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek historija. Studij je završio u junu 1973. godine. U septembru iste godine zaposlio se u Srednjoškolskom centru u Zavidovićima. Sljedeće, 1974. godine primljen je u Institut za historiju u Sarajevu na mjesto asistenta za osmanski period. Od 1. IX 1974. do 1. I 1995. godine bio je u stalnom radnom odnosu u ovoj ustanovi sa prekidom 1976. / 77. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka.
Po dolasku na Institut za historiju, upisao se na postdiplomski studij na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Magistarski rad «Pokušaj Porte da raseli Crnogorce početkom XVIII stoljeća« odbranio je 12. III 1979. godine, a doktorsku disertaciju «Bosanski ejalet od Karlovačkod do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718 ) « 27. VI 1986. godine.
U zvanje naučnog saradnika izabran je 1. I 1987. godine. Dužnost sekretara Društva historičara Bosne i Hercegovine obavljao je od 1986. i 1987. godine. Školske 1989./90, 1990./91 i 1991./92. godine bio je gostujući profesor na katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru na predmetu «Povijest naroda SFRJ u novom vijeku (osmanski period od početka XVI do kraja XVIII stoljeća)«. Juna 1991. godine Znanstveno – nastavno vijeće zajedničkih postdiplomskih studija humanističkih i društvenih znanosti, Interuniverzitetskog centra za postdiplomske studije u Dubrovniku, koje je u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, izabralo me za predavača i voditelja magistarskih radova pri ovom Centru.
U Institutu za historiju u Sarajevu biran je u zvanje asistenta, višeg asistenta i naučnog saradnika, te višeg naučnog saradnika 28. III 1992. godine. Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo ga je u zvanje vanrednog profesora za predmet «Historija naroda Jugoslavije – period turske vladavine « . Iste godine mu je povjerena nastava i iz predmeta «Historija naroda Bosne i Hercegovine – turski period«. Na raspisani konkurs od 15. IV 1994 . godine prijavio se za predmet «Istorija jugoslovenskih naroda – doba osmanske vladavine« . Od strane komisije predložen je i biran u zvanje vanrednog profesora na Nastavno – naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 14 . XII 1994. godine. U međuvremenu ga je Odsjek za historiju predložio, a Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo u zvanje redovnog profesora. Ovu odluku je Senat Univerziteta potvrdio 20. 11. 2002. godine. Od školske 2002/3. godine ovaj predmet je preimenovan u naziv «Jugoistočna Evropa u sastavu Osmanskog carstva( do konca XVIII stoljeća «.
Nakon obnavljanja rada postdiplomsokog studija na odsijeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2000./2001. godine, profesor je na predmetima «Historija Osmanskog carstva sa osnovama civilizacije « i « Historija Bosne od 15. do kraja 18. stoljeća«. Povremeno držim predavanja i studentima postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Kao član komisije sam prisustvovao i odbranama doktorskih disertacija i magistarskih radova, te bio voditelj na realizaciji više znanstvenih projekata. Od septembra 2002. godine je Predsjednik odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od školske 1997/98. godine predaje i na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a na Pedagoškom fakultetu u Bihaću povremeno drži predavanja i ispite od školske 1999./ 2000. godine.
Uporedo sa obavljanjem redovnih poslova, kao jedan od obnovitelja BKZ «Preporod« biran je u dva mandata za potpredsjednika ovog Društva. U periodu od 1995. do sredine 1997. godine volonterski sam obavljao dužnost direktora «Centra za bošnjačke studije« koji je preteča današnjeg «Instituta za bošnjačke studije« pri BZK "Preporod". Od 2000. godine je biran za urednika izdanja Instituta za bošnjačke studije BKZ «Preporod «.
U novembru 1992. godine biran je za predsjednika Organizacionog odbora Drugog Kongresa bosansko– hercegovačkih muslimanskih intelektualaca i 22. decembra iste godine u Sarajevu otvorio Kongres . Od 1992. godine je u više navrata bio član Izvršnog odbora današnjeg Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Takođe sam od 1996 . godine predsjednik Fonda «Muhsin Rizvić« koje djeluje pri Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca i novčano pomaže talentirane studente i njihove stručne radove . Donedavno je bio član Upravnog odbora Orijentalnog instituta u Sarajevu, a istu dužnost obavljao je i kao član UO Univerziteta u Sarajevu. Član komisije za historijske nauke ANUBiH. Istovremeno je član redakcije časopisa «Priloz « Instituta za historiju u Sarajevu, časopisa «Znakovi vremena« u izdanju instituta «Ibn Sina« iz Sarajeva , član «Istorijski zapisi« iz Podgorice – Crna Gora i član je Naučnog vijeća Orijentalnog instituta u Sarajevu. Također je član Savjeta međunarodnog udruženja «Avro – Asia « koje se bavi historijom zemalja koje su bile u sastavu Osmanske imperije. Njegovo sjedište je u Ankari. Sa brojnim referatima je učestvovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Autor je više studija, monografija, udžbenika od osnovne škole do Univerziteta, te brojnih radova od kojih su neki štampani na engleskom, francuskom, turskom, perzijskom i drugim jezicima. Više objavljenih djela citirano je u brojnim domaćim i inozemnim stručnim radovima najpoznatijih historičara Osmanskog carstva.
Pored znanstvenog rada u prethodnom periodu bio je angažiran i na drugim poslovima. Prvo moje javljanje u štampi bilo je od prvih brojeva «Preporod «, a kasnije u drugim novinama. Od osnivanja SDA je bio član Stranke i neposredni učesnik na Osnivačkom skupu, kao i na prethodnim Kongresima. Od aprila 1991. do januara 1992. godine bio je na mjestu portparola. Cio period agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu proveo je u Sarajevu sa porodicom. Gdje god je bilo potrebno bio je angažiran, bio je i među vojnicima i među civilima na svim slobodnim teritorijama. O tom periodu ne zeli da govori, zato sto to ostavlja mnogima koji znaju za njegov doprinos za vrijeme agresije na BiH. Od 1994. do 1997. godine bio je glavni koordinator za bošnjačku dijasporu na prostorima Sandžaka, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Uz pomoć stručnog tima saradnika radio je u granicama mogućih okolnosti.
Istovremeno je bio biran za člana Obnoviteljskog Sabora IZ, a ovih dana (2002.) je ponovo biran u tom zvanju. Također je biran i za člana Glavnog odbora «Merhamet«.
Što se tiče njegovog rada na terenu, nikada nije prekidao svoju djelatnost bez obzira da li je bio na nekoj funkciji ili kao građanin ove zemlje. To je posebno intenzivirano u posljednjih pet godina gdje je na terenu skoro cijele države Bosne i Hercegovine bez ičije inicijative u najboljoj ljudskoj i humanitarnoj ideji obišao brojne porodice i mjesta i neposredno razgovarao sa ljudima kojima je rat uzeo najmilije, kao i one koji su na ivici osnovne egzistencije. To su mu u biti i najbolja iskustva i druženja sa nasim ljudima o kojima vrlo rado prica.
BIBLIOGRA OBJAVLJENIH RADOVA OD 1970 – 1975. GODINE
1. Razvoj trgovine u Pljevljima , Pljevaljske novine , XII/ 1971, 257, Pljevlja, 1. juli 1971. godine, pp. 6 ćirilica;
2. Turska tolerancija za crkve, Pljevaljske novine, XII/ 1971, 261, Pljevlja , 1. septembar 1971. godine, pp. 8 ćirilica ;
3. Centar hercegovačkog sandžaka, Pljevaljske novine, XII/ 1971, 267, Pljevlja, 29. novembar 1971. godine, pp. 7 ćirilica;
4. Manastir i turska vlast, Pljevaljske novine, XIV/ 1973, 301, Pljevlja, 15. april 1973 . godine, pp. 9 ćirilica;
5. Francuski putopisci u Pljevljima, Pljevaljske novine, XV/1974, 339, Pljevlja, 19. novembra 1974. godine, pp. 16 ćirilica;
6. Mufitija Zekerijah Ćinara, Pljevaljske novine, XIX/ 1978, 419, Pljevlja 15. mart 1974. godine, pp. 10 ćirilica...
B I B L I O G R A F I J A R A D O V A O D I Z B O R A 1975.
D O 1996. G O D I N E
I. MONOGRAFIJE, UDŽBENICI I BROŠURE
1. Pljevlja i okolina u prvim stoljećima osmansko – turske vlasti, Pljevlja 1988. godine, pp. 53 latinica ( u koautorstvu sa dr Behijom Zlatar ) ;
2 . Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718), I.P. « Veselin Masleša « , biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1989. godine, Summary – The Bosnian militari district ( 1699 – 1718 ), pp. 304 latinica ;
3. Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, knj. I – IV, I.P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1990. godine, pp. I. 428; II. 740; III. 405; IV. 335. latinica
( za štampu priredio s kupa sa akademikom Avdom Sućeskom ) ;
4. Sanjak aut the sanjak Muslims, Sarajevo 1992 .godine , pp. 45 latinica ( u koautorstvu sa dr Rusmirom Mahmutćehajićem i dr Munibom Maglajlićem ) ;
5. Muslimani u Sandžaku, Sarajevo 1992 .godine ( prvo izdanje ) ; Sarajevo 1993 . godine ( drugo izdanje ) , pp. 45 latinica ( u koautorstvu sa dr Rusmirom Mahmutćehajićem i dr Munibom Maglajlićem ) ;
6. Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, poglavlje : » Bosanski ejalet od 1593. do 1791. godine – The Summary, The Bosnian province from 1593. To Svistar ' s peace 1791 «, Sarajevo 1994. godine, ( I. izdanje ), pp. 135 – 172 ; II izdanje, Sarajevo , juli 1998.godine, latinica ;
7. Historija, udžbenik za VI razred osnovne škole, Ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta, Sarajevo 1994. godine, pp. 144; II. izdanje, Sarajevo 1997.godine , pp. 144 latinica , ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
8. Historija, udžbenik za II razred gimnazije, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo 1994. godine, pp. 192 ; II. izdanje , Sarajevo 2 000. godine , pp. 192 , latinica ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) .
II. ČLANCI I RASPRAVE
1. Pohodi bosanskih paša na Crnu Goru od 1706 – 1714.godine, Zusammenfassung – Feldzuge Bosnischer paschas nach Montenegro ( 1706 – 1714 ), Prilozi Instituta za istoriju, god. XVI, br. 17, Sarajevo 1980.godine , pp. 101 – 129 , latinica ;
2. Prilog kulturnoj istoriji Pljevalja osmanskog perioda – zadužbineHusein paše Boljanića – A contribution to the history og Plevlja in the ottoman period – The endowment of Husein pasha Boljanić, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. 34, Sarajevo 1985, pp. 115 – 129 , latinica (u koautorstvu sa dr behijom Zlatar );
3. Stanje u hercegovačkom sandžaku i držanje plemena u vrijeme dolaska ruskog pukovnika Mihaila Milorodavića u Crnu Goru 1711. godine – Lage im Herzegowin ischen sandschak und haltung der geschlechter zur zeit der ankufi des russeischen emissars Mihailo Miloradović nach Montenegreo im jahre 1711, Hercegovina, časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 4, Mostar 1985. godine, pp. 239 – 245 , ćirilica;
4. Privredne prilike u Bosanskom ejaletu u prvim decenijama XVIII stoljeća – Economic conditions of the Eyalet of Bosnia in the first decadest of the 18 th centuri ( Summary ), Istorijski zbornik, Institut za istoriju u Banjaluci, god. VII, br. 7, Banjaluka 1986, pp. 25 – 39 , ćirilica ;
5. Prilike u Bosanskom ejaletu uoči tursko – mletačkog rata 1714 – 1718. godine – The Situation in the Bosnian Eyalet on the Eve of Ottoman – Venetian War 1714 – 1718, Prilozi za orijentalnu filologiju, 37/1987, Sarajevo 1988. godine, pp. 159 – 173, latinica;
6. Karlofca antlasmasi'ndan sonra Bosna' daki toplu goc hareketleri, Cevren, toplum, bilim, yazin ve sanat dergisi, yil XV, sayi 72, temmuz – agustors, Pristine, 1989.sene, pp. 31 – 35, latinica;
7. Pokušaj osvajanja Sinja od strane osmanske vojske 1715. godine – An attempt of the Ottoman army to conquer Sinj 1715. ( Summary ), Sinj i Cetinska krajina za vrijeme osmanske uprave, Zbornik Cetinske krajine, br. 4, Sinj 1989. godine, pp. 167 – 178, latinica;
8. O migracionim kretanjima stanovništva Bosanskog ejaleta u prvim decenijama XVIII stoljeća, Migracije i Bosna i Hercegovina, Institut za istoriju u Sarajevu i Institut za proučavanje nacionalnih odnosa Sarajevo, Sarajevo 1990. godine, pp. 119 - 132, latinica;
9. Život i djelo Ferhad paše Sokolovića – Ferad – Pasha Sokolović – Life and Deeds ( rezime je i na arapskom jeziku i pismu ), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ , godina LIV/91, br. 6, novembar – decembar, Sarajevo 1991. godine, pp. 699 – 712, latinica ;
10. O učešću Bosanaca u tursko – persijskom ratu 1727. godine – Participacion of Bosnian People in Turkish – Persian War 1727, Prilozi za orijentalnu filologiju, 40/1990, vol. 40, Sarajevo 1991. godine, pp. 335 – 345, latinica ;
11. Značaj radova dr Safvet bega bašagića u osvjetljavanju novih historijskih činjenica i ličnosti , Summary – The significance of Dr Bašagić's creativity in clarifying of new historical Facts and Personalities, Zbornik radova Naučnog skupa « Safvet – beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija, Zenica 1994.godine, pp. 105 - 108
12. Administrativno – upravni odnosi i teritorijalne veze novopazarskog sandžaka i Bosne i Hercegovine, Sandžak na putu autonomije, VKBI, biblioteka « Arabeska «, knj. 5, Sarajevo 1995, pp. 57 – 66, latinica ;
13. Uticaj osmanske vladavine na politički, privredni i kulturni život Bosanskog ejaleta do kraja XVIII stoljeća, Bosna i Bošnjaci, državno – pravni razvitak Bosne i Hercegovine i bošnjačkomuslimanski narod, Press centar Armije Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1995. godine, pp. 33 – 45, latinica ;
14. Sumrak Osmanskog carstva u vrijeme Hasan Kafi Prušćaka, Ajvatovica ' 95, Muftijstvo Travnik, prusac juni 1995.godine , pp. 111 – 118 , latinica;
III. PRILOZI
1. O prilikama u Bosanskom ejaletu prvih godina XVIII stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju, godina XV, br. 16, Sarajevo 1979. godine, pp. 197 – 205, ćirilica ;
2. O ulozi ruskog pukovnika Mihaila Miloradovića u dizanju ustanka crnogorskih, brdskih i hercegovačkih plemena 1711. godine protiv turske vlasti, Prilozi Instituta za istoriju, godina XVII, br. 18, Sarajevo 1981. godine, pp. 221 – 230, ćirilica ;
3. Naučni doprinos Mehmeda Mujezinovića, Pregled, časopis za društvena pitanja, god. LXXII, br. 10, Sarajevo , oktobar 1983. godine, pp. 1035 – 1039, latinica ;
4. Tursko – ruski rat 1711. godine i pokreti crnogorskih i hercegovačkih plemena, Summary – A Turco – Russian War 1711 and the movements of tribes from Montenegro and Hercegovina, Prilozi Instituta za istoriju, godina XX, br. 21, Sarajevo 1985. godine , pp. 269 – 280, latinica;
5. Hamdija Kreševljaković o svojim uzorima, prijateljima i saradnicima, Istorijski zbornik, Institut za istoriju u Banjaluci, godina X, br. 10, Banjaluka 1989. godine, pp. 189 – 195, latinica ;
6. Školstvo i prosvjeta u našim zemljama pod turskom vlašću u Bosni i Hercegovini, dio – Muslimansko školstvo Bosne i Hercegovine u XVIII vijeku, Pedagoška enciklopedija, 1, Novi Sad 1989. godine, pp. 320 ( natuknica ), latinica;
7. Prva novinska lasta – Mehmed Šakir Kurtćehajić, Dani – bh. informativni magazin, god. III, br. 25, Sarajevo 1994. godine, pp. 56/7, latinica:
8. Bosna i Hercegovina na kartama, o genezi bosanskohercegovačkih granica na povijesnim kartama, Odjek – ratno izdanje, godina XLVI, br. 3, Sarajevo 1994. godine, pp. 13 ( osvrt ), latinica ;
9 . Uvodna riječ, Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca održan 22. decembra 1992. godine, VKBI, Sarajevo 1994. godine, pp. 6 – 8, ( osvrt ), latinica ;
IV. PRIKAZI
1. Ešref Kovačević, Granice pašaluka prema Austriji i Mletačkoj Republici po odredbama Karlovačkog mira, I. P. « Svjetlost « , Sarajevo 1973. godine, pp. 325, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina X/II, br. 10/2, Sarajevo 1974.godine , pp. 391 – 393, latinica ;
2. Halil Inaldžik , Osmansko carstvo klasičnog doba 1300 – 1600, Srpska književna zadruga , Beograd 1974. godine, pp. 375 , Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina X – XI, br. 11 – 12, Sarajevo 1975 – 1976. godine, pp. 424 – 425, ćirilica ;
3. Dr Radovan Samardžić, Sulejman i Rokselana, Srpska književna zadruga, kolo LXIX, knj. 463, Beograd 1976. godine , pp. 691 , Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina XIV, br. 14 – 15 , Sarajevo 1978. godine , pp. 577 – 582, latinica ;
4. Dr Adem Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, I. P. « Svjetlost « , Sarajevo 1975. godine, pp. 401, Nastava povijesti, br. 1, Zagreb 1978. godine, pp. 54 – 58, latinica ;
5. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, IRO « Veselin Masleša « , biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1980.godine , pp. 229, Pregled – časopis za društvena pitanja, godina LXXI, br. 6, Sarajevo juni 1981. godine, pp. 774 – 777 , latinica ;
6. Olga Zirojević, Tursko vojno uređenje u Srbiji ( 1459 – 1683 ), Istorijski institut , posebna izdanja, knj. 18, Beograd 1974. godine, pp. 319 , Vojnoistorijski glasnik, godina XXV, br. 2 – 3/1974, Beograd 1974. godine, pp. 200 – 202, latinica ;
7. Gligor Stanojević, Mitropolit Vasilije Petrović i njegovo doba ( 1740 – 1766 ), Istorijski institut u Beogradu, Narodna knjiga, Beograd 1978.godine, pp. 206, Prilozi za orijentalnu filologiju, godina XXXI/1981, Sarajevo 1981.godine, pp. 238 – 240, latinica ;
8. Dr Hajrudin Čurić, Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, I. P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1983.godine, pp. 350, Glasnik Arhiva i društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, godina XXIII – XXIV, Sarajevo 1983/84. godine, pp. 245 – 251, latinica ;
9. Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost 16. veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu i SANU, Beograd 1984. godine, pp. 126 ' 65 fotografija, Radio Sarajevo – Treći program, br. 49, sarajevo 1985.godine, pp. 500 – 503, latinica;
10. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1813 – 1826., Institut za istoriju u Banjaluci, biblioteka « Studije i monografije «, knj. 2, banjaluka 1985. godine, pp. 324, Pregled, časopis za društvena pitanja, godina LXXVI, br. 78, Sarajevo juli – avgust 1986. godine, pp. 880 – 885, latinica ;
11. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1827 – 1849., Institut za istoriju u Banjaluci, biblioteka « Studije i monografije «, knj. 5, Banjaluka 1988. godine, pp. 466, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, godina XL – XLI, Sarajevo 1990. godine, pp. 200 – 203, ćirilica ;
12. Boris Nilević, Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovin do obnove Pećke patrijaršije 1557 . godine, I. P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1990. godine, pp. 261, « Oslobođenje «, godina XLVIII, br. 1549, Sarajevo 25. V 1991. godine, pp. 10, latinica ;
13. Scripta manet, Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736 – 1739., ( dvije bosanske kronike ), Preveli i priredili dr Fehim nametak i dr Lamija Hadžiosmanović, Islamska Pedagoška akademija, Zenica 1994. godine, pp. 140, « Dijalog «, časopis za filozofska pitanja, br. 3 – 4, sarajevo 1995. godine, pp. 191 – 193, latinica ;
V. STUDIJSKI PROJEKTI I UČEŠĆE U KOMISIJI ZA ODBRANU DOKTORSKE DISERTACIJE
1. P r o j e k t i:
a) « Bosanski ejalet od Požarevačkog do Beogradskog mira ( 1718 – 1739 ).Ponuđeni projekat je rađen za SIZ nauke Bosne i Hercegovine od strane autora i Instituta za istoriju u Sarajevu gdje sam bio u stalnom radnom odnosu.Isti je prihvaćen u 1986.godini sa dinamikom rada do 1991.godine.U navedenom vremenskom periodu je veći dio ovog projekta urađen.
b) « Odnosi Bosanskog ejaleta i crnogorskih nahija u XVIII stoljeću »Ponuđeni projekt rađen je za « THE SOROS FOUNDATIONS « i ponuđen 15. IX 1994. godine. Isti je primljen od navedene Fondacije koja je pod br. OSI – 55/94 prihvatila realizaciju ovog projekta i 14.I 1995. godine sklopila ugovor.U predviđenom roku je realiziran i jedna kopija rukopisa je predata naručiocu, a druga se nalazi kod autora.
2. U č e š ć e u k o m i s i j i z a o d b r a n u d o k t o r s k e d i s e r t a c i j e
a) U svojstvu člana komisije za odbranu doktorske disertacije prisustvovao sam odbrani doktorske disertacije « Arapsko – islamski svijet u djelima zapadnoevropskih pisaca do sredine XVI stoljeća « mr Luke Markovića.Odbrana doktorata bila je na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilište u Splitu dana 20. III 1992.godine.
B I B L I O G R A F I J A R A D O V A O D I Z B O R A U
Z V A NJ E V A N R E D N O G P R O F E S O R A
1996. D O 2002. G O D I N E
I. MONOGRAFIJE, UDŽBENICI I BROŠURE
1. Grupa autora, Sarajevo – fotomonografija, dio : Sarajevo u XVIII stoljeću, pp. 72 – 102, I. P. « Svjetlost «, Sarajevo 1997. godine, pp. 261, koautor ; II izdanje na francuskom jeziku, Sarajevo 1998. godine , latinica ;
2. Grupa autora, Nauka o odbrani, dio : Bosna i Hercegovina kroz historiju, pp. 305 – 357, Uđbenik za fakultete, akademije i više škole, Izdavač -Univerzitet u Sarajevu i Fakultet političkih nauka, Sarajevo 1999. godine ,pp. 496, latinica ;
3. Salih Sidki Hadžihuseinović – Muvekkit, Povijest Bosne, El – Kalem, Sarajevo 1999. godine, knj. 1 pp. 1 - 706, knj. II pp. 707 – 1374, napisao : Uvodne napomene , pp. I - V , redaktor izdanja ove knjige , latinica ;
4. Historija – Povijest, udžbenik za 6. razred osnovne škole, IP « Svjetlost dd. « , Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, pp. 132, Sarajevo 2001. godine , latinica i ćirilica ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
5. Historija – Povijest, udžbenik za 2. razred gimnazije i druge srednje škole, , IP « Svjetlost dd. «, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, pp. 181, Sarajevo 2001. godine, latinica i ćirilica ; ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
6. Banjalučki boj iz 1737.godine – uzroci i posljedice, pp. 430, ( trenutno se nalazi kod izdavača El – Kalem iz Sarajeva i u pripremi je za štampu).
II. ČLANCI I PRILOZI
1. Administrativno – upravni odnosi i veze novopazarskog sandžaka i istočne Bosne kroz stoljeća, Zbornik radova sa znanstvenog skupa , « Istočna Bosna i sandžak «, Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka – Klub naučnih, kulturnih i javnih radnika, Sarajevo 1996. godine, 27 – 37 , latinica ;
2. Učešće Bošnjaka iz Sandžaka u odbrani Bosne i Hercegovine od austro – ugarske okupacije 1878. godine, Zbornik radova sa naučnog skupa « Društveni i državno – pravni kontinuitet Sandžaka «, Udruženje Bošnjaka Porijeklom iz Sandžaka – Klub naučnih, kulturnih i javnih radnika, Sarajevo 1996.godine, pp. 117 – 127, latinica ;
3. Prilog kulturnoj istoriji pljevaljskog kraja ( o naučnoj, kulturnoj i prepisivačkoj djelatnosti Pljevljaka na orijentalnim jezicima u vrijeme osmanske uprave, Anali Gazi Husrev – begove biblioteke, knj. XVII – XVIII, Rijaset Islamske zajednice, Sarajevo 1996. godine, pp. 233 – 241, latinica ;
4. Bosansko – ruski odnosi u XVIII stoljeću, Summary – Bosnian – Russian relatons in the XVIII century, « Bosna i Hercegovina i svijet «, Institut za istoriju, Sarajevo 1996. godine, pp. 125 – 135, latinica ;
5. Uloga i mjesto vjere u povijesti bosanske države, Takvim za 1997. ( 1417/18. h. g. ), Sarajevo 1996. godine , pp. 43 – 61, latinica ;
6. Hacic Osman Nuri, Islam ansiklopedisi , Turkiye diyanet vakfi, cild14, Istanbul 1996. sene, pp. 512/513
7. O bosanskoj Posavini u osmanskom periodu ( 1463 – 1791 ), Zbornik radova « Bosanska Posavina dio cjelovite Bosne i Hercegovine «, Sarajevo 1997. godine, pp. 51 – 71, latinica ;
8. Kulturno – prosvjetna, omladinska i humanitarna društva Bošnjaka između dva svjetska rata, Zbornik radova « Humanistički aspekti djelovanja dobrotvornih društava u ratnim uvjetima, Sarajevo 1997. godine, pp. 159 – 167, latinica;
9. Historičar Bosne u zadarskom egzilu – u povodu četrnaestogodišnjice od smrti profesora Seida M. Traljića, « Ljiljan « - nacionalni sedmični list, god. VI, br. 254, Sarajevo 26. 11. 1997. godine, pp. 43, latinica;
10. O privredi Sarajeva u osamnaestom stoljeću, Prilozi historiji Sarajeva, radovi sa znansvenog skupa « POLA MILENIJA SARAJEVA «, SARAJEVO 1997. godine, pp. 93 – 107, latinica ;
11. Mehmed Džemaludin Čaušević, Takvim za 1998. (1418/19. h. g. ), Sarajevo 1997, pp. 251 – 255, latinica ;
12. Mostar u XVIII stoljeću, Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 9, Mostar 1997. godine, pp. 81 – 91, latinica ;
13. O historijskim aspektima formiranja armije B i H, Takvim za 1999. ( 1419/20. h. g. ), Sarajevo 1998. godine, pp. 357 – 375, latinica ;
14. Četrdeset godina od smrti Hamdije Kreševljakovića – Prvi Bošnjak akademik, « Dnevni avaz « bosanskohercegovački politički dnevnik, Sarajevo 8. VIII 1999. godine, pp. 31, latinica ;
15. Mjesto i uloga medrese u Bosanskom ejaletu sa kraćim osvrtom na Berhambegovu medresu u Tuzli, Zbornik radova, sv. 1 – 2, Izdavač : Berham begova medresa, Tuzla 1999./ 1420. godine, pp. 17 – 23, latinica ;
16. A look at the History of Kosovo During Ottoman Rule, Seminar on KOSOVO HISTORICAL BECKGROUND, Recent developmments and future Prospects, Institute for political and internacional studies ( IPIS ), 6 – 7. september, Teheran 1999. pp. 30 – 33
17. Osnovni rezultati bosanskohercegovačke historiografije osmanskog perioda ( od 1463. do kraja XVIII stoljeća ) u posljednje dvije decenije XX stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, br. 29, Sarajevo 2 000. godine, pp. 89 – 109, latinica ;
18. Odjek Karlovačkog mirovnog ugovora na unutrašnje prilike Bosanskog ejaleta, Takvim za 2 001. ( 1421/22. h. g. ), Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2 000, pp. 57 – 74, latinica ;
19. Radovi Hamdije Krešervljakovića i drugih historičara u « Beharu «, Anali Gazi Husrev – begove biblioteke, knj. XIX – XX, Sarajevo 2001. godine, pp. 107 – 113, latinica ;
20. Stablo s korijenom u zemlji i u nebu, Tutinski zbornik, br. 2, Tutin 2002, pp. 73 – 79 , latinica ;
21. Sultan Mehmet II, Bosna ve Bošnaklar, XIII. Turk tarih Kongresi, Ankara, 4 – 8 ekim 1999, III. Cilt - I. Kisim, Turk tarih kurum basimevi – Ankara 2002, pp. 39 – 47, latinica ;
22. Hamdija Kreševljaković- prvi Bošnjak akademik, Takvim za 1423/1424. h. g.,Sarajevo 2002. godine, pp. 147 – 161, latinica ;
III. PRIKAZI
1. Utemeljena studija, dr Mustafa Memić, Bošnjaci – Muslimani Sandžaka i Crne Gore, Sarajevo 1996.godine, « Ljiljan «, nacionalni sedmični list, god. VI, br. 208, Sarajevo 8. I – 15. I 1997, Sarajevo 1997. godine, pp. 42;
2. Tapija za sva vremena,Mithad Kozličić, Stanovništvo i naselja Unsko – sanskog područja 1879. – 1921. godine, Bihać, 1996., « Ljiljan « - bosanskohercegovački politički magazin, br. 303, 23 – 29. novembar, Sarajevo 1998. godine, pp. 52, latinica ;
3. Savez mrtvih, živih i još nerođenih «, Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, I.P. « Preporod », Sarajevo 1997, pp. 670, Preporod « - Islamske informativne novine, br. 1/627, 1. januar , Sarajevo 1998.godine, pp. 24, latinica ;
4. Za bolje poznavanje Sarajeva, Rašid Hajdarević, Defteri sarajevskog saračkog esnafa 1726 – 1823. godine, Sarajevo 1998.godine, « Ljiljan «- bosanskohercegovački politički magazin, br. 307, 30. XI – 7. XII 1998, Sarajevo 1998. godine, pp. 53, latinica ;
5. Kniga spoznaje jedne zemlje i jednog naroda, Esad Zgodić, Bošnjačko iskustvo politike – osmanskog doba, Euromedija, sarajevo 1999, « Ljiljan « - bosanskohercegovački politički magazin, br. ?, 20 – 27. XII, Sarajevo 1999. godine, pp. 45, latinica ;
6. Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. I/1, str. 679; sv. I/2, str. 601; sv. II, str. 652; sv. III, str. 595, Bošnjački institut Zurich – Odjel Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 2 000.godine,
« Znakovi vremena « - časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu, Naučnoistraživaćki institut «IBN SINA «, vol. 4, br. 12, Sarajevo 2001. godine, pp. 267 – 270, latinica ;
7. Bosni posvećena pažnja, Ibrahim Alajbegović Pečevija, Historija 1520
- 1640, prijevod, uvod i bilješke prof. dr Fehim Nametak, Izdavač « El – Kalem «, knj. I. 1520 – 1576, pp. 432 ; knj. II. 1576 – 1640, pp. 438,Sarajevo 2000.godine, « Oslobođenje «, KUN, 13. XII 2001. godine, pp. 7 , latinica ;
8. Nenad Moačanin , Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine , Slavonski Brod 2001. godine, pp. 198 , Dijalog , časopis za filozofska i društvena pitanja , Sarajevo 2002 , pp . 218 – 222 , latinica ; ( osvrt )
9. Ličnost širokih vidika, Reis Džemaludin Čaušević , prosvjetitelj i reformator( izdavač IK Ljiljan, suizdavači: Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Bihaću, Sarajevo 2002.; priredili Enes Karić i Mujo Demirović ), « Oslobođenje «, KUN,19. XII 2002. godine , pp. 6 , latinica
IV. UČEŠĆE NA DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM
ZNANSTVENIM SKUPOVIMA
a ) Međunarodna konferencija « Bosanski identitet ili identitet Bosne ( Die bosnische Identitot oder die Identitaten Bosniens « Kulturni centar Wien,
Beč 3 – 6. septembar 1998. godine , sa referatom « Uticaj osmanske vladavine na prilike u Bosni «;
b ) Međunarodni znanstveni skup u Ankari « XII Turk tarih kongresi «, Ankara 4 – 8. oktobra 1999. godine, sa referatom « Sultan Mehmet II, Bosna ve Bošnaklar «;
c ) Međunarodni naučni skup u Sarajevu « 40 – godišnjica Instituta za istoriju u Sarajevu « 5. i 6. novembra 1999. godine, sa referatom « Historiografija B i H osmanskog perioda u zadnjih 20 godina XX stoljeća « ;
d ) Međunarodni znanstveni skup u Zagrebu « Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. i nove granice Kraljevine Hrvatske, Ugarske, Mletačke Republike i Bosanskog pašaluka ( prigodom 300 godišnjice, 1699. – 1999.), Zagreb 18. i 19. studenog 1999. godine , sa referatom « Odjek Karlovačkog mirovnog ugovora na unutrašnje prilike Bosanskog ejaleta « ;
e ) Međunarodni naučni skup povodom 50 – godišnjice Orijentalnog instituta u Sarajevu , Sarajevo 18. oktobra 2000. godine , sa referatom « O doprinosu saradnika Orijentalnog instituta u istraživanju prošlosti B i H osmanskog perioda « .
V. STUDIJSKI PROJEKT I UČEŠĆE U KOMISIJI ZA ODBRANU MAGISTARSKOG RADA
a ) P r o j e k t i:
« Banjalučki boj iz 1737.godine – uzroci i posljedice «.Projekat je urađen za « THE SOROS FOUNDATIONS « i predat 1. X 1996. godine.Prema predviđenoj dinamici je urađen i ovih dana se nalazi u fazi štampanja.
b) U č e š ć e u k o m i s i j i z a o d b r a n u
m a g i s t a r s k o g r a d a i k o m i s i j i z a
p o d o b n o s t t e m e z a d o k t o r s k u d i s e r t a c i j u
a ) U svojstvu člana komisije za odbranu magistarskog rada « Uloga novca na dobit u konavolskom krugu « prisustvovao sam odbrani asistenta Esada Kurtovića.Magistarski rad kandidat je odbranio 9. X 2000. godine.
b) Odlukom Senata Univerziteta u sarajevu određen sam kao prvi član komisije za ocjenu podobnosti doktorske disertacije « Društveno – ekonomske prilike bosanskog sandžaka od 1463. godine do početka 17. stoljeća « kandidata mr Hatidže Oruč, asistenta katedre za historiju na Fakultetu za jezik, historiju i geografiju Univerziteta u Ankari.Tema je napisana 5. V 1999. godine i prihvaćena na nastavno . naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
c) U svojstvu člana komisije bio sam za izbor mr EsadaKurtovića u zvanje višeg asistenta na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u sarajevu.Referat je napisan i prihvaćen 25. I 2001. godine.
U prethodnom periodu je također bio recenzent više studija i radova.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Rođen je 2. X 1949. godine u Pljevljima. Nakon završene osnovne i srednje škole (gimnazije), školske 1969/ 70. godine upisao je Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek historija. Studij je završio u junu 1973. godine. U septembru iste godine zaposlio se u Srednjoškolskom centru u Zavidovićima. Sljedeće, 1974. godine primljen je u Institut za historiju u Sarajevu na mjesto asistenta za osmanski period. Od 1. IX 1974. do 1. I 1995. godine bio je u stalnom radnom odnosu u ovoj ustanovi sa prekidom 1976. / 77. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka. Po dolasku na Institut za historiju, upisao se na postdiplomski studij na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Magistarski rad «Pokušaj Porte da raseli Crnogorce početkom XVIII stoljeća« odbranio je 12. III 1979. godine, a doktorsku disertaciju «Bosanski ejalet od Karlovačkod do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718 ) « 27. VI 1986. godine.
U zvanje naučnog saradnika izabran je 1. I 1987. godine. Dužnost sekretara Društva historičara Bosne i Hercegovine obavljao je od 1986. i 1987. godine. Školske 1989./90, 1990./91 i 1991./92. godine bio je gostujući profesor na katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru na predmetu «Povijest naroda SFRJ u novom vijeku (osmanski period od početka XVI do kraja XVIII stoljeća)«. Juna 1991. godine Znanstveno – nastavno vijeće zajedničkih postdiplomskih studija humanističkih i društvenih znanosti, Interuniverzitetskog centra za postdiplomske studije u Dubrovniku, koje je u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, izabralo me za predavača i voditelja magistarskih radova pri ovom Centru.
U Institutu za historiju u Sarajevu biran je u zvanje asistenta, višeg asistenta i naučnog saradnika, te višeg naučnog saradnika 28. III 1992. godine. Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo ga je u zvanje vanrednog profesora za predmet «Historija naroda Jugoslavije – period turske vladavine « . Iste godine mu je povjerena nastava i iz predmeta «Historija naroda Bosne i Hercegovine – turski period«. Na raspisani konkurs od 15. IV 1994 . godine prijavio se za predmet «Istorija jugoslovenskih naroda – doba osmanske vladavine« . Od strane komisije predložen je i biran u zvanje vanrednog profesora na Nastavno – naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 14 . XII 1994. godine. U međuvremenu ga je Odsjek za historiju predložio, a Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo u zvanje redovnog profesora. Ovu odluku je Senat Univerziteta potvrdio 20. 11. 2002. godine. Od školske 2002/3. godine ovaj predmet je preimenovan u naziv «Jugoistočna Evropa u sastavu Osmanskog carstva( do konca XVIII stoljeća «.
Nakon obnavljanja rada postdiplomsokog studija na odsijeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2000./2001. godine, profesor je na predmetima «Historija Osmanskog carstva sa osnovama civilizacije « i « Historija Bosne od 15. do kraja 18. stoljeća«. Povremeno držim predavanja i studentima postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Kao član komisije sam prisustvovao i odbranama doktorskih disertacija i magistarskih radova, te bio voditelj na realizaciji više znanstvenih projekata. Od septembra 2002. godine je Predsjednik odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od školske 1997/98. godine predaje i na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a na Pedagoškom fakultetu u Bihaću povremeno drži predavanja i ispite od školske 1999./ 2000. godine.
Uporedo sa obavljanjem redovnih poslova, kao jedan od obnovitelja BKZ «Preporod« biran je u dva mandata za potpredsjednika ovog Društva. U periodu od 1995. do sredine 1997. godine volonterski sam obavljao dužnost direktora «Centra za bošnjačke studije« koji je preteča današnjeg «Instituta za bošnjačke studije« pri BZK "Preporod". Od 2000. godine je biran za urednika izdanja Instituta za bošnjačke studije BKZ «Preporod «.
U novembru 1992. godine biran je za predsjednika Organizacionog odbora Drugog Kongresa bosansko– hercegovačkih muslimanskih intelektualaca i 22. decembra iste godine u Sarajevu otvorio Kongres . Od 1992. godine je u više navrata bio član Izvršnog odbora današnjeg Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Takođe sam od 1996 . godine predsjednik Fonda «Muhsin Rizvić« koje djeluje pri Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca i novčano pomaže talentirane studente i njihove stručne radove . Donedavno je bio član Upravnog odbora Orijentalnog instituta u Sarajevu, a istu dužnost obavljao je i kao član UO Univerziteta u Sarajevu. Član komisije za historijske nauke ANUBiH. Istovremeno je član redakcije časopisa «Priloz « Instituta za historiju u Sarajevu, časopisa «Znakovi vremena« u izdanju instituta «Ibn Sina« iz Sarajeva , član «Istorijski zapisi« iz Podgorice – Crna Gora i član je Naučnog vijeća Orijentalnog instituta u Sarajevu. Također je član Savjeta međunarodnog udruženja «Avro – Asia « koje se bavi historijom zemalja koje su bile u sastavu Osmanske imperije. Njegovo sjedište je u Ankari. Sa brojnim referatima je učestvovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Autor je više studija, monografija, udžbenika od osnovne škole do Univerziteta, te brojnih radova od kojih su neki štampani na engleskom, francuskom, turskom, perzijskom i drugim jezicima. Više objavljenih djela citirano je u brojnim domaćim i inozemnim stručnim radovima najpoznatijih historičara Osmanskog carstva.
Pored znanstvenog rada u prethodnom periodu bio je angažiran i na drugim poslovima. Prvo moje javljanje u štampi bilo je od prvih brojeva «Preporod «, a kasnije u drugim novinama. Od osnivanja SDA je bio član Stranke i neposredni učesnik na Osnivačkom skupu, kao i na prethodnim Kongresima. Od aprila 1991. do januara 1992. godine bio je na mjestu portparola. Cio period agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu proveo je u Sarajevu sa porodicom. Gdje god je bilo potrebno bio je angažiran, bio je i među vojnicima i među civilima na svim slobodnim teritorijama. O tom periodu ne zeli da govori, zato sto to ostavlja mnogima koji znaju za njegov doprinos za vrijeme agresije na BiH. Od 1994. do 1997. godine bio je glavni koordinator za bošnjačku dijasporu na prostorima Sandžaka, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Uz pomoć stručnog tima saradnika radio je u granicama mogućih okolnosti.
Istovremeno je bio biran za člana Obnoviteljskog Sabora IZ, a ovih dana (2002.) je ponovo biran u tom zvanju. Također je biran i za člana Glavnog odbora «Merhamet«.
Što se tiče njegovog rada na terenu, nikada nije prekidao svoju djelatnost bez obzira da li je bio na nekoj funkciji ili kao građanin ove zemlje. To je posebno intenzivirano u posljednjih pet godina gdje je na terenu skoro cijele države Bosne i Hercegovine bez ičije inicijative u najboljoj ljudskoj i humanitarnoj ideji obišao brojne porodice i mjesta i neposredno razgovarao sa ljudima kojima je rat uzeo najmilije, kao i one koji su na ivici osnovne egzistencije. To su mu u biti i najbolja iskustva i druženja sa nasim ljudima o kojima vrlo rado prica.
BIBLIOGRA OBJAVLJENIH RADOVA OD 1970 – 1975. GODINE
1. Razvoj trgovine u Pljevljima , Pljevaljske novine , XII/ 1971, 257, Pljevlja, 1. juli 1971. godine, pp. 6 ćirilica;
2. Turska tolerancija za crkve, Pljevaljske novine, XII/ 1971, 261, Pljevlja , 1. septembar 1971. godine, pp. 8 ćirilica ;
3. Centar hercegovačkog sandžaka, Pljevaljske novine, XII/ 1971, 267, Pljevlja, 29. novembar 1971. godine, pp. 7 ćirilica;
4. Manastir i turska vlast, Pljevaljske novine, XIV/ 1973, 301, Pljevlja, 15. april 1973 . godine, pp. 9 ćirilica;
5. Francuski putopisci u Pljevljima, Pljevaljske novine, XV/1974, 339, Pljevlja, 19. novembra 1974. godine, pp. 16 ćirilica;
6. Mufitija Zekerijah Ćinara, Pljevaljske novine, XIX/ 1978, 419, Pljevlja 15. mart 1974. godine, pp. 10 ćirilica...
B I B L I O G R A F I J A R A D O V A O D I Z B O R A 1975.
D O 1996. G O D I N E
I. MONOGRAFIJE, UDŽBENICI I BROŠURE
1. Pljevlja i okolina u prvim stoljećima osmansko – turske vlasti, Pljevlja 1988. godine, pp. 53 latinica ( u koautorstvu sa dr Behijom Zlatar ) ;
2 . Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718), I.P. « Veselin Masleša « , biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1989. godine, Summary – The Bosnian militari district ( 1699 – 1718 ), pp. 304 latinica ;
3. Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, knj. I – IV, I.P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1990. godine, pp. I. 428; II. 740; III. 405; IV. 335. latinica
( za štampu priredio s kupa sa akademikom Avdom Sućeskom ) ;
4. Sanjak aut the sanjak Muslims, Sarajevo 1992 .godine , pp. 45 latinica ( u koautorstvu sa dr Rusmirom Mahmutćehajićem i dr Munibom Maglajlićem ) ;
5. Muslimani u Sandžaku, Sarajevo 1992 .godine ( prvo izdanje ) ; Sarajevo 1993 . godine ( drugo izdanje ) , pp. 45 latinica ( u koautorstvu sa dr Rusmirom Mahmutćehajićem i dr Munibom Maglajlićem ) ;
6. Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, poglavlje : » Bosanski ejalet od 1593. do 1791. godine – The Summary, The Bosnian province from 1593. To Svistar ' s peace 1791 «, Sarajevo 1994. godine, ( I. izdanje ), pp. 135 – 172 ; II izdanje, Sarajevo , juli 1998.godine, latinica ;
7. Historija, udžbenik za VI razred osnovne škole, Ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta, Sarajevo 1994. godine, pp. 144; II. izdanje, Sarajevo 1997.godine , pp. 144 latinica , ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
8. Historija, udžbenik za II razred gimnazije, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo 1994. godine, pp. 192 ; II. izdanje , Sarajevo 2 000. godine , pp. 192 , latinica ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) .
II. ČLANCI I RASPRAVE
1. Pohodi bosanskih paša na Crnu Goru od 1706 – 1714.godine, Zusammenfassung – Feldzuge Bosnischer paschas nach Montenegro ( 1706 – 1714 ), Prilozi Instituta za istoriju, god. XVI, br. 17, Sarajevo 1980.godine , pp. 101 – 129 , latinica ;
2. Prilog kulturnoj istoriji Pljevalja osmanskog perioda – zadužbineHusein paše Boljanića – A contribution to the history og Plevlja in the ottoman period – The endowment of Husein pasha Boljanić, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. 34, Sarajevo 1985, pp. 115 – 129 , latinica (u koautorstvu sa dr behijom Zlatar );
3. Stanje u hercegovačkom sandžaku i držanje plemena u vrijeme dolaska ruskog pukovnika Mihaila Milorodavića u Crnu Goru 1711. godine – Lage im Herzegowin ischen sandschak und haltung der geschlechter zur zeit der ankufi des russeischen emissars Mihailo Miloradović nach Montenegreo im jahre 1711, Hercegovina, časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 4, Mostar 1985. godine, pp. 239 – 245 , ćirilica;
4. Privredne prilike u Bosanskom ejaletu u prvim decenijama XVIII stoljeća – Economic conditions of the Eyalet of Bosnia in the first decadest of the 18 th centuri ( Summary ), Istorijski zbornik, Institut za istoriju u Banjaluci, god. VII, br. 7, Banjaluka 1986, pp. 25 – 39 , ćirilica ;
5. Prilike u Bosanskom ejaletu uoči tursko – mletačkog rata 1714 – 1718. godine – The Situation in the Bosnian Eyalet on the Eve of Ottoman – Venetian War 1714 – 1718, Prilozi za orijentalnu filologiju, 37/1987, Sarajevo 1988. godine, pp. 159 – 173, latinica;
6. Karlofca antlasmasi'ndan sonra Bosna' daki toplu goc hareketleri, Cevren, toplum, bilim, yazin ve sanat dergisi, yil XV, sayi 72, temmuz – agustors, Pristine, 1989.sene, pp. 31 – 35, latinica;
7. Pokušaj osvajanja Sinja od strane osmanske vojske 1715. godine – An attempt of the Ottoman army to conquer Sinj 1715. ( Summary ), Sinj i Cetinska krajina za vrijeme osmanske uprave, Zbornik Cetinske krajine, br. 4, Sinj 1989. godine, pp. 167 – 178, latinica;
8. O migracionim kretanjima stanovništva Bosanskog ejaleta u prvim decenijama XVIII stoljeća, Migracije i Bosna i Hercegovina, Institut za istoriju u Sarajevu i Institut za proučavanje nacionalnih odnosa Sarajevo, Sarajevo 1990. godine, pp. 119 - 132, latinica;
9. Život i djelo Ferhad paše Sokolovića – Ferad – Pasha Sokolović – Life and Deeds ( rezime je i na arapskom jeziku i pismu ), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ , godina LIV/91, br. 6, novembar – decembar, Sarajevo 1991. godine, pp. 699 – 712, latinica ;
10. O učešću Bosanaca u tursko – persijskom ratu 1727. godine – Participacion of Bosnian People in Turkish – Persian War 1727, Prilozi za orijentalnu filologiju, 40/1990, vol. 40, Sarajevo 1991. godine, pp. 335 – 345, latinica ;
11. Značaj radova dr Safvet bega bašagića u osvjetljavanju novih historijskih činjenica i ličnosti , Summary – The significance of Dr Bašagić's creativity in clarifying of new historical Facts and Personalities, Zbornik radova Naučnog skupa « Safvet – beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija, Zenica 1994.godine, pp. 105 - 108
12. Administrativno – upravni odnosi i teritorijalne veze novopazarskog sandžaka i Bosne i Hercegovine, Sandžak na putu autonomije, VKBI, biblioteka « Arabeska «, knj. 5, Sarajevo 1995, pp. 57 – 66, latinica ;
13. Uticaj osmanske vladavine na politički, privredni i kulturni život Bosanskog ejaleta do kraja XVIII stoljeća, Bosna i Bošnjaci, državno – pravni razvitak Bosne i Hercegovine i bošnjačkomuslimanski narod, Press centar Armije Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1995. godine, pp. 33 – 45, latinica ;
14. Sumrak Osmanskog carstva u vrijeme Hasan Kafi Prušćaka, Ajvatovica ' 95, Muftijstvo Travnik, prusac juni 1995.godine , pp. 111 – 118 , latinica;
III. PRILOZI
1. O prilikama u Bosanskom ejaletu prvih godina XVIII stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju, godina XV, br. 16, Sarajevo 1979. godine, pp. 197 – 205, ćirilica ;
2. O ulozi ruskog pukovnika Mihaila Miloradovića u dizanju ustanka crnogorskih, brdskih i hercegovačkih plemena 1711. godine protiv turske vlasti, Prilozi Instituta za istoriju, godina XVII, br. 18, Sarajevo 1981. godine, pp. 221 – 230, ćirilica ;
3. Naučni doprinos Mehmeda Mujezinovića, Pregled, časopis za društvena pitanja, god. LXXII, br. 10, Sarajevo , oktobar 1983. godine, pp. 1035 – 1039, latinica ;
4. Tursko – ruski rat 1711. godine i pokreti crnogorskih i hercegovačkih plemena, Summary – A Turco – Russian War 1711 and the movements of tribes from Montenegro and Hercegovina, Prilozi Instituta za istoriju, godina XX, br. 21, Sarajevo 1985. godine , pp. 269 – 280, latinica;
5. Hamdija Kreševljaković o svojim uzorima, prijateljima i saradnicima, Istorijski zbornik, Institut za istoriju u Banjaluci, godina X, br. 10, Banjaluka 1989. godine, pp. 189 – 195, latinica ;
6. Školstvo i prosvjeta u našim zemljama pod turskom vlašću u Bosni i Hercegovini, dio – Muslimansko školstvo Bosne i Hercegovine u XVIII vijeku, Pedagoška enciklopedija, 1, Novi Sad 1989. godine, pp. 320 ( natuknica ), latinica;
7. Prva novinska lasta – Mehmed Šakir Kurtćehajić, Dani – bh. informativni magazin, god. III, br. 25, Sarajevo 1994. godine, pp. 56/7, latinica:
8. Bosna i Hercegovina na kartama, o genezi bosanskohercegovačkih granica na povijesnim kartama, Odjek – ratno izdanje, godina XLVI, br. 3, Sarajevo 1994. godine, pp. 13 ( osvrt ), latinica ;
9 . Uvodna riječ, Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca održan 22. decembra 1992. godine, VKBI, Sarajevo 1994. godine, pp. 6 – 8, ( osvrt ), latinica ;
IV. PRIKAZI
1. Ešref Kovačević, Granice pašaluka prema Austriji i Mletačkoj Republici po odredbama Karlovačkog mira, I. P. « Svjetlost « , Sarajevo 1973. godine, pp. 325, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina X/II, br. 10/2, Sarajevo 1974.godine , pp. 391 – 393, latinica ;
2. Halil Inaldžik , Osmansko carstvo klasičnog doba 1300 – 1600, Srpska književna zadruga , Beograd 1974. godine, pp. 375 , Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina X – XI, br. 11 – 12, Sarajevo 1975 – 1976. godine, pp. 424 – 425, ćirilica ;
3. Dr Radovan Samardžić, Sulejman i Rokselana, Srpska književna zadruga, kolo LXIX, knj. 463, Beograd 1976. godine , pp. 691 , Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, godina XIV, br. 14 – 15 , Sarajevo 1978. godine , pp. 577 – 582, latinica ;
4. Dr Adem Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, I. P. « Svjetlost « , Sarajevo 1975. godine, pp. 401, Nastava povijesti, br. 1, Zagreb 1978. godine, pp. 54 – 58, latinica ;
5. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, IRO « Veselin Masleša « , biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1980.godine , pp. 229, Pregled – časopis za društvena pitanja, godina LXXI, br. 6, Sarajevo juni 1981. godine, pp. 774 – 777 , latinica ;
6. Olga Zirojević, Tursko vojno uređenje u Srbiji ( 1459 – 1683 ), Istorijski institut , posebna izdanja, knj. 18, Beograd 1974. godine, pp. 319 , Vojnoistorijski glasnik, godina XXV, br. 2 – 3/1974, Beograd 1974. godine, pp. 200 – 202, latinica ;
7. Gligor Stanojević, Mitropolit Vasilije Petrović i njegovo doba ( 1740 – 1766 ), Istorijski institut u Beogradu, Narodna knjiga, Beograd 1978.godine, pp. 206, Prilozi za orijentalnu filologiju, godina XXXI/1981, Sarajevo 1981.godine, pp. 238 – 240, latinica ;
8. Dr Hajrudin Čurić, Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, I. P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1983.godine, pp. 350, Glasnik Arhiva i društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, godina XXIII – XXIV, Sarajevo 1983/84. godine, pp. 245 – 251, latinica ;
9. Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost 16. veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu i SANU, Beograd 1984. godine, pp. 126 ' 65 fotografija, Radio Sarajevo – Treći program, br. 49, sarajevo 1985.godine, pp. 500 – 503, latinica;
10. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1813 – 1826., Institut za istoriju u Banjaluci, biblioteka « Studije i monografije «, knj. 2, banjaluka 1985. godine, pp. 324, Pregled, časopis za društvena pitanja, godina LXXVI, br. 78, Sarajevo juli – avgust 1986. godine, pp. 880 – 885, latinica ;
11. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1827 – 1849., Institut za istoriju u Banjaluci, biblioteka « Studije i monografije «, knj. 5, Banjaluka 1988. godine, pp. 466, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, godina XL – XLI, Sarajevo 1990. godine, pp. 200 – 203, ćirilica ;
12. Boris Nilević, Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovin do obnove Pećke patrijaršije 1557 . godine, I. P. « Veselin Masleša «, biblioteka « Kulturno nasljeđe «, Sarajevo 1990. godine, pp. 261, « Oslobođenje «, godina XLVIII, br. 1549, Sarajevo 25. V 1991. godine, pp. 10, latinica ;
13. Scripta manet, Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736 – 1739., ( dvije bosanske kronike ), Preveli i priredili dr Fehim nametak i dr Lamija Hadžiosmanović, Islamska Pedagoška akademija, Zenica 1994. godine, pp. 140, « Dijalog «, časopis za filozofska pitanja, br. 3 – 4, sarajevo 1995. godine, pp. 191 – 193, latinica ;
V. STUDIJSKI PROJEKTI I UČEŠĆE U KOMISIJI ZA ODBRANU DOKTORSKE DISERTACIJE
1. P r o j e k t i:
a) « Bosanski ejalet od Požarevačkog do Beogradskog mira ( 1718 – 1739 ).Ponuđeni projekat je rađen za SIZ nauke Bosne i Hercegovine od strane autora i Instituta za istoriju u Sarajevu gdje sam bio u stalnom radnom odnosu.Isti je prihvaćen u 1986.godini sa dinamikom rada do 1991.godine.U navedenom vremenskom periodu je veći dio ovog projekta urađen.
b) « Odnosi Bosanskog ejaleta i crnogorskih nahija u XVIII stoljeću »Ponuđeni projekt rađen je za « THE SOROS FOUNDATIONS « i ponuđen 15. IX 1994. godine. Isti je primljen od navedene Fondacije koja je pod br. OSI – 55/94 prihvatila realizaciju ovog projekta i 14.I 1995. godine sklopila ugovor.U predviđenom roku je realiziran i jedna kopija rukopisa je predata naručiocu, a druga se nalazi kod autora.
2. U č e š ć e u k o m i s i j i z a o d b r a n u d o k t o r s k e d i s e r t a c i j e
a) U svojstvu člana komisije za odbranu doktorske disertacije prisustvovao sam odbrani doktorske disertacije « Arapsko – islamski svijet u djelima zapadnoevropskih pisaca do sredine XVI stoljeća « mr Luke Markovića.Odbrana doktorata bila je na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilište u Splitu dana 20. III 1992.godine.
B I B L I O G R A F I J A R A D O V A O D I Z B O R A U
Z V A NJ E V A N R E D N O G P R O F E S O R A
1996. D O 2002. G O D I N E
I. MONOGRAFIJE, UDŽBENICI I BROŠURE
1. Grupa autora, Sarajevo – fotomonografija, dio : Sarajevo u XVIII stoljeću, pp. 72 – 102, I. P. « Svjetlost «, Sarajevo 1997. godine, pp. 261, koautor ; II izdanje na francuskom jeziku, Sarajevo 1998. godine , latinica ;
2. Grupa autora, Nauka o odbrani, dio : Bosna i Hercegovina kroz historiju, pp. 305 – 357, Uđbenik za fakultete, akademije i više škole, Izdavač -Univerzitet u Sarajevu i Fakultet političkih nauka, Sarajevo 1999. godine ,pp. 496, latinica ;
3. Salih Sidki Hadžihuseinović – Muvekkit, Povijest Bosne, El – Kalem, Sarajevo 1999. godine, knj. 1 pp. 1 - 706, knj. II pp. 707 – 1374, napisao : Uvodne napomene , pp. I - V , redaktor izdanja ove knjige , latinica ;
4. Historija – Povijest, udžbenik za 6. razred osnovne škole, IP « Svjetlost dd. « , Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, pp. 132, Sarajevo 2001. godine , latinica i ćirilica ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
5. Historija – Povijest, udžbenik za 2. razred gimnazije i druge srednje škole, , IP « Svjetlost dd. «, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, pp. 181, Sarajevo 2001. godine, latinica i ćirilica ; ( u koautorstvu sa Fahrudinom Isakovićem ) ;
6. Banjalučki boj iz 1737.godine – uzroci i posljedice, pp. 430, ( trenutno se nalazi kod izdavača El – Kalem iz Sarajeva i u pripremi je za štampu).
II. ČLANCI I PRILOZI
1. Administrativno – upravni odnosi i veze novopazarskog sandžaka i istočne Bosne kroz stoljeća, Zbornik radova sa znanstvenog skupa , « Istočna Bosna i sandžak «, Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka – Klub naučnih, kulturnih i javnih radnika, Sarajevo 1996. godine, 27 – 37 , latinica ;
2. Učešće Bošnjaka iz Sandžaka u odbrani Bosne i Hercegovine od austro – ugarske okupacije 1878. godine, Zbornik radova sa naučnog skupa « Društveni i državno – pravni kontinuitet Sandžaka «, Udruženje Bošnjaka Porijeklom iz Sandžaka – Klub naučnih, kulturnih i javnih radnika, Sarajevo 1996.godine, pp. 117 – 127, latinica ;
3. Prilog kulturnoj istoriji pljevaljskog kraja ( o naučnoj, kulturnoj i prepisivačkoj djelatnosti Pljevljaka na orijentalnim jezicima u vrijeme osmanske uprave, Anali Gazi Husrev – begove biblioteke, knj. XVII – XVIII, Rijaset Islamske zajednice, Sarajevo 1996. godine, pp. 233 – 241, latinica ;
4. Bosansko – ruski odnosi u XVIII stoljeću, Summary – Bosnian – Russian relatons in the XVIII century, « Bosna i Hercegovina i svijet «, Institut za istoriju, Sarajevo 1996. godine, pp. 125 – 135, latinica ;
5. Uloga i mjesto vjere u povijesti bosanske države, Takvim za 1997. ( 1417/18. h. g. ), Sarajevo 1996. godine , pp. 43 – 61, latinica ;
6. Hacic Osman Nuri, Islam ansiklopedisi , Turkiye diyanet vakfi, cild14, Istanbul 1996. sene, pp. 512/513
7. O bosanskoj Posavini u osmanskom periodu ( 1463 – 1791 ), Zbornik radova « Bosanska Posavina dio cjelovite Bosne i Hercegovine «, Sarajevo 1997. godine, pp. 51 – 71, latinica ;
8. Kulturno – prosvjetna, omladinska i humanitarna društva Bošnjaka između dva svjetska rata, Zbornik radova « Humanistički aspekti djelovanja dobrotvornih društava u ratnim uvjetima, Sarajevo 1997. godine, pp. 159 – 167, latinica;
9. Historičar Bosne u zadarskom egzilu – u povodu četrnaestogodišnjice od smrti profesora Seida M. Traljića, « Ljiljan « - nacionalni sedmični list, god. VI, br. 254, Sarajevo 26. 11. 1997. godine, pp. 43, latinica;
10. O privredi Sarajeva u osamnaestom stoljeću, Prilozi historiji Sarajeva, radovi sa znansvenog skupa « POLA MILENIJA SARAJEVA «, SARAJEVO 1997. godine, pp. 93 – 107, latinica ;
11. Mehmed Džemaludin Čaušević, Takvim za 1998. (1418/19. h. g. ), Sarajevo 1997, pp. 251 – 255, latinica ;
12. Mostar u XVIII stoljeću, Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 9, Mostar 1997. godine, pp. 81 – 91, latinica ;
13. O historijskim aspektima formiranja armije B i H, Takvim za 1999. ( 1419/20. h. g. ), Sarajevo 1998. godine, pp. 357 – 375, latinica ;
14. Četrdeset godina od smrti Hamdije Kreševljakovića – Prvi Bošnjak akademik, « Dnevni avaz « bosanskohercegovački politički dnevnik, Sarajevo 8. VIII 1999. godine, pp. 31, latinica ;
15. Mjesto i uloga medrese u Bosanskom ejaletu sa kraćim osvrtom na Berhambegovu medresu u Tuzli, Zbornik radova, sv. 1 – 2, Izdavač : Berham begova medresa, Tuzla 1999./ 1420. godine, pp. 17 – 23, latinica ;
16. A look at the History of Kosovo During Ottoman Rule, Seminar on KOSOVO HISTORICAL BECKGROUND, Recent developmments and future Prospects, Institute for political and internacional studies ( IPIS ), 6 – 7. september, Teheran 1999. pp. 30 – 33
17. Osnovni rezultati bosanskohercegovačke historiografije osmanskog perioda ( od 1463. do kraja XVIII stoljeća ) u posljednje dvije decenije XX stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, br. 29, Sarajevo 2 000. godine, pp. 89 – 109, latinica ;
18. Odjek Karlovačkog mirovnog ugovora na unutrašnje prilike Bosanskog ejaleta, Takvim za 2 001. ( 1421/22. h. g. ), Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2 000, pp. 57 – 74, latinica ;
19. Radovi Hamdije Krešervljakovića i drugih historičara u « Beharu «, Anali Gazi Husrev – begove biblioteke, knj. XIX – XX, Sarajevo 2001. godine, pp. 107 – 113, latinica ;
20. Stablo s korijenom u zemlji i u nebu, Tutinski zbornik, br. 2, Tutin 2002, pp. 73 – 79 , latinica ;
21. Sultan Mehmet II, Bosna ve Bošnaklar, XIII. Turk tarih Kongresi, Ankara, 4 – 8 ekim 1999, III. Cilt - I. Kisim, Turk tarih kurum basimevi – Ankara 2002, pp. 39 – 47, latinica ;
22. Hamdija Kreševljaković- prvi Bošnjak akademik, Takvim za 1423/1424. h. g.,Sarajevo 2002. godine, pp. 147 – 161, latinica ;
III. PRIKAZI
1. Utemeljena studija, dr Mustafa Memić, Bošnjaci – Muslimani Sandžaka i Crne Gore, Sarajevo 1996.godine, « Ljiljan «, nacionalni sedmični list, god. VI, br. 208, Sarajevo 8. I – 15. I 1997, Sarajevo 1997. godine, pp. 42;
2. Tapija za sva vremena,Mithad Kozličić, Stanovništvo i naselja Unsko – sanskog područja 1879. – 1921. godine, Bihać, 1996., « Ljiljan « - bosanskohercegovački politički magazin, br. 303, 23 – 29. novembar, Sarajevo 1998. godine, pp. 52, latinica ;
3. Savez mrtvih, živih i još nerođenih «, Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, I.P. « Preporod », Sarajevo 1997, pp. 670, Preporod « - Islamske informativne novine, br. 1/627, 1. januar , Sarajevo 1998.godine, pp. 24, latinica ;
4. Za bolje poznavanje Sarajeva, Rašid Hajdarević, Defteri sarajevskog saračkog esnafa 1726 – 1823. godine, Sarajevo 1998.godine, « Ljiljan «- bosanskohercegovački politički magazin, br. 307, 30. XI – 7. XII 1998, Sarajevo 1998. godine, pp. 53, latinica ;
5. Kniga spoznaje jedne zemlje i jednog naroda, Esad Zgodić, Bošnjačko iskustvo politike – osmanskog doba, Euromedija, sarajevo 1999, « Ljiljan « - bosanskohercegovački politički magazin, br. ?, 20 – 27. XII, Sarajevo 1999. godine, pp. 45, latinica ;
6. Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. I/1, str. 679; sv. I/2, str. 601; sv. II, str. 652; sv. III, str. 595, Bošnjački institut Zurich – Odjel Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 2 000.godine,
« Znakovi vremena « - časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu, Naučnoistraživaćki institut «IBN SINA «, vol. 4, br. 12, Sarajevo 2001. godine, pp. 267 – 270, latinica ;
7. Bosni posvećena pažnja, Ibrahim Alajbegović Pečevija, Historija 1520
- 1640, prijevod, uvod i bilješke prof. dr Fehim Nametak, Izdavač « El – Kalem «, knj. I. 1520 – 1576, pp. 432 ; knj. II. 1576 – 1640, pp. 438,Sarajevo 2000.godine, « Oslobođenje «, KUN, 13. XII 2001. godine, pp. 7 , latinica ;
8. Nenad Moačanin , Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine , Slavonski Brod 2001. godine, pp. 198 , Dijalog , časopis za filozofska i društvena pitanja , Sarajevo 2002 , pp . 218 – 222 , latinica ; ( osvrt )
9. Ličnost širokih vidika, Reis Džemaludin Čaušević , prosvjetitelj i reformator( izdavač IK Ljiljan, suizdavači: Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Bihaću, Sarajevo 2002.; priredili Enes Karić i Mujo Demirović ), « Oslobođenje «, KUN,19. XII 2002. godine , pp. 6 , latinica
IV. UČEŠĆE NA DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM
ZNANSTVENIM SKUPOVIMA
a ) Međunarodna konferencija « Bosanski identitet ili identitet Bosne ( Die bosnische Identitot oder die Identitaten Bosniens « Kulturni centar Wien,
Beč 3 – 6. septembar 1998. godine , sa referatom « Uticaj osmanske vladavine na prilike u Bosni «;
b ) Međunarodni znanstveni skup u Ankari « XII Turk tarih kongresi «, Ankara 4 – 8. oktobra 1999. godine, sa referatom « Sultan Mehmet II, Bosna ve Bošnaklar «;
c ) Međunarodni naučni skup u Sarajevu « 40 – godišnjica Instituta za istoriju u Sarajevu « 5. i 6. novembra 1999. godine, sa referatom « Historiografija B i H osmanskog perioda u zadnjih 20 godina XX stoljeća « ;
d ) Međunarodni znanstveni skup u Zagrebu « Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. i nove granice Kraljevine Hrvatske, Ugarske, Mletačke Republike i Bosanskog pašaluka ( prigodom 300 godišnjice, 1699. – 1999.), Zagreb 18. i 19. studenog 1999. godine , sa referatom « Odjek Karlovačkog mirovnog ugovora na unutrašnje prilike Bosanskog ejaleta « ;
e ) Međunarodni naučni skup povodom 50 – godišnjice Orijentalnog instituta u Sarajevu , Sarajevo 18. oktobra 2000. godine , sa referatom « O doprinosu saradnika Orijentalnog instituta u istraživanju prošlosti B i H osmanskog perioda « .
V. STUDIJSKI PROJEKT I UČEŠĆE U KOMISIJI ZA ODBRANU MAGISTARSKOG RADA
a ) P r o j e k t i:
« Banjalučki boj iz 1737.godine – uzroci i posljedice «.Projekat je urađen za « THE SOROS FOUNDATIONS « i predat 1. X 1996. godine.Prema predviđenoj dinamici je urađen i ovih dana se nalazi u fazi štampanja.
b) U č e š ć e u k o m i s i j i z a o d b r a n u
m a g i s t a r s k o g r a d a i k o m i s i j i z a
p o d o b n o s t t e m e z a d o k t o r s k u d i s e r t a c i j u
a ) U svojstvu člana komisije za odbranu magistarskog rada « Uloga novca na dobit u konavolskom krugu « prisustvovao sam odbrani asistenta Esada Kurtovića.Magistarski rad kandidat je odbranio 9. X 2000. godine.
b) Odlukom Senata Univerziteta u sarajevu određen sam kao prvi član komisije za ocjenu podobnosti doktorske disertacije « Društveno – ekonomske prilike bosanskog sandžaka od 1463. godine do početka 17. stoljeća « kandidata mr Hatidže Oruč, asistenta katedre za historiju na Fakultetu za jezik, historiju i geografiju Univerziteta u Ankari.Tema je napisana 5. V 1999. godine i prihvaćena na nastavno . naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
c) U svojstvu člana komisije bio sam za izbor mr EsadaKurtovića u zvanje višeg asistenta na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u sarajevu.Referat je napisan i prihvaćen 25. I 2001. godine.
U prethodnom periodu je također bio recenzent više studija i radova.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
