Dobri Bosnjani
KURTAGIĆ, Murat-aga
Kao malo dijete doživio je tragediju i ostao siroèe. U doba kaosa nakon I. Svjetskog rata, srpski razbojnici strijeljali su mu oca i šestoro oèeve braæe. O tom okrutnom zloèinu, o kom je u narodu ostalo sjeæanje na “Noæ kad pobiše Kajabegoviæe i Kurtagiæe” prièao je Avdo Meðedoviæ slavnom harvardskom sabiraèu Milmanu Parryju i Nikoli Vujnoviæu 1935. godine, a Murat-aga nama 1989. Majka mu se preudala, pa je veæ kao mališan od èetiri-pet godina, zajedno s dva brata koji su bili još mlaði, ostao siroèe, više gladno nego sito. Siroèad je primio k sebi Muratov djed Abdul Kurtagiæ, izvanredni guslar. Od njega Murat uèi epske pjesme veæ kao malo dijete. Kurtagiæeva tragedija kao da je Božjom providnošæu spasila za potomstvo potpuno izvorne epske pjesme iz XIX vijeka, jer njegov djed nije uèio pjesme iz knjiga, nego prirodnim tradicionalnim putem (uèenjem od starijih pjevaèa).
Prema svjedoèenju pjevaèa Hašira Æoroviæa, Parry i Vujnoviæ upoznali su Kurtagiæa veæ u ljeto 1935. godine, u Bijelom Polju. Albert Bates Lord prvi put je sreo Kurtagiæa u ranim pedesetim godinama. Premda je tada uspio snimiti samo jednu njegovu pjesmu, odmah je shvatio da se radi o fenomenalnom pjevaèu, koji može tvoriti pjesmu punih osam sati bez odmora. Lord je bio oduševljen Kurtagiæem i tvrdi da je on najbolji pjevaè kog je sreo. U šezdesetim godinama, Lord je i opet imao nesreæu da snimi samo jednu Kurtagiæevu pjesmu. Ovu snimku transkribirao je Zlatan Èolakoviæ na Harvardu.
Marina i Zlatan Èolakoviæ sakupili su 22 Kurtagiæeve pjesme (ukupno oko 35.000 stihova), te mnoge pripovijetke i legende, služeæi se profesionalnim kazetofonom i video-kamerom. I oni smatraju da je, uz Avda Meðedoviæa i Mehmeda Kolaka-Kolakoviæa, Kurtagiæ najznaèajniji bošnjaèki epski pjesnik. O Kurtagiæevim pjesmama pisali su Albert Lord, Zlatan i Marina Èolakoviæ, Ljubiša Rajkoviæ, Zaim Azemoviæ, Vuk Miniæ. Pjesmu «Kostreš Harambaša» Zlatan Èolakoviæ je preveo na engleski, a Marina Rojc-Èolakoviæ je o njoj napisala i obranila magistarsku radnju. Video snimke Kurtagiæevog pjevanja zbirke Zlatana i Marine Èolakoviæ predstavljaju jedini filmski zapis cjelovitih bošnjaèkih epskih pjesama. Uz Lorda i Èolakoviæe, Kurtagiæeve pjesme sabirali su Ljubiša Rajkoviæ i Zaim Azemoviæ. Husein Bašiæ uvrstio je nekoliko Kurtagiæevih pjesama Rajkoviæeve i Azemoviæeve zbirke u svoje antologije.
Na širem podruèju Rožaja, i uopæe meðu Bošnjacima Crne Gore i Sandžaka, Kurtagiæ je bio vrlo poznata i omiljena liènost. Pjevao je na bezbrojnim svadbama i sijelima, pa èak i u Istanbulu. Opisao ga je vjerno u pripovijetci «Murat» bošnjaèki književnik Zaim Azemoviæ. Ostao je Murat siromah bezemljaš cijeloga života, koji je, premda mukotrpno, ipak proveo plodno, uveseljavajuæi sve oko sebe svojim divnim pjesmama. Živio je u sretnom braku sa suprugom Amirom, okružen brojnim i dobrim sinovima, kæerima i unucima.
Literatura:
Albert Bates Lord: SCHS I-II (Sinopsis pjesme «Osvajanje Bagdada», opis Kurtagiæevog pjevanja), HUP i SAN, Cambridge and Belgrade, 1953-1954.
Zaim Azemoviæ: «Guslari-stvaraoci iz Sandžaka», Novopazarski zbornik br. 4, Novi Pazar 1980.; takoðer u Husein Bašiæ: «Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije,» Almanah, Podgorica, 2003)
Zlatan Èolakoviæ: «Tri Orla tragièkoga svijeta» (poglavlje Herojska mitska prièa), CEKADE, Zagreb, 1989.
Zlatan Èolakoviæ: «Muslimanska epika na filmu», Iseljenièki kalendar, Zagreb, 1991.
Zlatan Èolakoviæ: “South Slavic Epics, Kostreš The Chieftain,” Cross Cultures, April/May, June/July, 1992, February/March 1993, Kitchener/Waterloo/Guelph.
Zlatan Èolakoviæ: “Pjesništvo Muratage Kurtagiæa”, Rožajski zbornik, Rožaje, 2001.
Zlatan Èolakoviæ: “Milman, Nikola, Ilija i Avdo Meðedoviæ”, Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.
Zlatan Èolakoviæ i Marina Rojc-Èolakoviæ: «Mrtva glava jezik progovara» , Almanah, Podgorica, 2004.
Ljubiša Rajkoviæ: «Odlike nekih muslimanskih narodnih epskih pesama Rožaja i okoline», (Zbornik radova XXXV kongresa SUFJ, Rožaje, 1988).
Husein Bašiæ: «Zeman kule po æenaru gradi», Tuzla, 1991).
Ljubiša Rajkoviæ: «Sa londže zelene, Bošnjaèke junaèke narodne pjesme iz Sandžaka» (Samostalno izdanje Ibiš Kujeviæ, Rožaje, 2001)
Marina Rojc-Èolakoviæ: «Kostreš Harambaša», Magistarska radnja (Sveuèilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1991.)
Vuk Miniæ: «Murat Kurtagiæ» (Makedonski folklor br. 47, Skopje, 1991; navodim prema Husein Bašiæ: «Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Almanah, Podgorica, 2003)
Husein Bašiæ: «Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije» (Almanah, Podgorica, 2003.
Husein Bašiæ: «Zeman kule po æenaru gradi», Tuzla, 1991).
Pripremio: Dr. Zlatan ČOLAKOVIĆ
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
 |
Prema svjedoèenju pjevaèa Hašira Æoroviæa, Parry i Vujnoviæ upoznali su Kurtagiæa veæ u ljeto 1935. godine, u Bijelom Polju. Albert Bates Lord prvi put je sreo Kurtagiæa u ranim pedesetim godinama. Premda je tada uspio snimiti samo jednu njegovu pjesmu, odmah je shvatio da se radi o fenomenalnom pjevaèu, koji može tvoriti pjesmu punih osam sati bez odmora. Lord je bio oduševljen Kurtagiæem i tvrdi da je on najbolji pjevaè kog je sreo. U šezdesetim godinama, Lord je i opet imao nesreæu da snimi samo jednu Kurtagiæevu pjesmu. Ovu snimku transkribirao je Zlatan Èolakoviæ na Harvardu.
Marina i Zlatan Èolakoviæ sakupili su 22 Kurtagiæeve pjesme (ukupno oko 35.000 stihova), te mnoge pripovijetke i legende, služeæi se profesionalnim kazetofonom i video-kamerom. I oni smatraju da je, uz Avda Meðedoviæa i Mehmeda Kolaka-Kolakoviæa, Kurtagiæ najznaèajniji bošnjaèki epski pjesnik. O Kurtagiæevim pjesmama pisali su Albert Lord, Zlatan i Marina Èolakoviæ, Ljubiša Rajkoviæ, Zaim Azemoviæ, Vuk Miniæ. Pjesmu «Kostreš Harambaša» Zlatan Èolakoviæ je preveo na engleski, a Marina Rojc-Èolakoviæ je o njoj napisala i obranila magistarsku radnju. Video snimke Kurtagiæevog pjevanja zbirke Zlatana i Marine Èolakoviæ predstavljaju jedini filmski zapis cjelovitih bošnjaèkih epskih pjesama. Uz Lorda i Èolakoviæe, Kurtagiæeve pjesme sabirali su Ljubiša Rajkoviæ i Zaim Azemoviæ. Husein Bašiæ uvrstio je nekoliko Kurtagiæevih pjesama Rajkoviæeve i Azemoviæeve zbirke u svoje antologije.
Na širem podruèju Rožaja, i uopæe meðu Bošnjacima Crne Gore i Sandžaka, Kurtagiæ je bio vrlo poznata i omiljena liènost. Pjevao je na bezbrojnim svadbama i sijelima, pa èak i u Istanbulu. Opisao ga je vjerno u pripovijetci «Murat» bošnjaèki književnik Zaim Azemoviæ. Ostao je Murat siromah bezemljaš cijeloga života, koji je, premda mukotrpno, ipak proveo plodno, uveseljavajuæi sve oko sebe svojim divnim pjesmama. Živio je u sretnom braku sa suprugom Amirom, okružen brojnim i dobrim sinovima, kæerima i unucima.
Albert Bates Lord: SCHS I-II (Sinopsis pjesme «Osvajanje Bagdada», opis Kurtagiæevog pjevanja), HUP i SAN, Cambridge and Belgrade, 1953-1954.
Zaim Azemoviæ: «Guslari-stvaraoci iz Sandžaka», Novopazarski zbornik br. 4, Novi Pazar 1980.; takoðer u Husein Bašiæ: «Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije,» Almanah, Podgorica, 2003)
Zlatan Èolakoviæ: «Tri Orla tragièkoga svijeta» (poglavlje Herojska mitska prièa), CEKADE, Zagreb, 1989.
Zlatan Èolakoviæ: «Muslimanska epika na filmu», Iseljenièki kalendar, Zagreb, 1991.
Zlatan Èolakoviæ: “South Slavic Epics, Kostreš The Chieftain,” Cross Cultures, April/May, June/July, 1992, February/March 1993, Kitchener/Waterloo/Guelph.
Zlatan Èolakoviæ: “Pjesništvo Muratage Kurtagiæa”, Rožajski zbornik, Rožaje, 2001.
Zlatan Èolakoviæ: “Milman, Nikola, Ilija i Avdo Meðedoviæ”, Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.
Zlatan Èolakoviæ i Marina Rojc-Èolakoviæ: «Mrtva glava jezik progovara» , Almanah, Podgorica, 2004.
Ljubiša Rajkoviæ: «Odlike nekih muslimanskih narodnih epskih pesama Rožaja i okoline», (Zbornik radova XXXV kongresa SUFJ, Rožaje, 1988).
Husein Bašiæ: «Zeman kule po æenaru gradi», Tuzla, 1991).
Ljubiša Rajkoviæ: «Sa londže zelene, Bošnjaèke junaèke narodne pjesme iz Sandžaka» (Samostalno izdanje Ibiš Kujeviæ, Rožaje, 2001)
Marina Rojc-Èolakoviæ: «Kostreš Harambaša», Magistarska radnja (Sveuèilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1991.)
Vuk Miniæ: «Murat Kurtagiæ» (Makedonski folklor br. 47, Skopje, 1991; navodim prema Husein Bašiæ: «Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, Almanah, Podgorica, 2003)
Husein Bašiæ: «Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije» (Almanah, Podgorica, 2003.
Husein Bašiæ: «Zeman kule po æenaru gradi», Tuzla, 1991).
Pripremio: Dr. Zlatan ČOLAKOVIĆ
Copy right: Zabranjeno kopiranje, umnožavanje i objavljivanje u štampanim izdanjima bez znanja i odobrenja autora dr. Zlatana Čolakovića!
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
