Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Dobri Bosnjani
ORLOVIÆ, Fata

Bosanska majka Fati Orloviæ zaslužuje da bude uvrštena u ovu listu zaslužnih, odnosno Dobrih Bošnjana i Bošnjakinja. Njoj treba dodijeliti zlatno priznanje za borbu malog bosanskog èovjeka za svoje ljudsko pravo u dijelu Bosne pod okupacijom fašistièkog entiteta. Jedino pravo poredjenje se moze napraviti sa Amerikankom Rozom Parks, koja je motivisala Martinal Lutera Kinga Jr. na seriju protesta i aktivizam za prava crnaca u SAD.

Na njenoj zemlji u Konjeviæ Polju, koje je 100% bošnjaèko, SPC je 1994. sagradila pravoslavnu crkvu. Fata Orloviæ se žalila i borila protiv ove odluke veæ godinama, nekoliko puta je u sukobu sa pravoslavnim popom i njegovim istomišljenicima bila i ozljeðenja. Danas je ni kriva ni duzna izvedena pred sud nepravde jer zahtijeva svoja prava. Šta možemo da uradimo po ovom pitanju? Možemo li barem organizirati da se u Konjeviæ Polje i da ovoj staroj majci dodijeli zlatnu medalju za hrabrost koju je iskazala u branjenju svoje zemlje, ljudskih prava i svog digniteta? Može li se barem pojaviti neki novi bosanski Martin Luter King Jr. koji ce zastititi nasu nanu Fatimu? Možda i možem – a mi sa svoje strane možemo je makar uvrstiti na listu Dobrih Bošnjana.
Ovo neka bude makar skromna zahvalnost od Bošnjaci.net našoj Bošnjakinji i Bosanki Fati i njenoj porodici.




Fata Orloviæ je u srpsko-crnogorskoj genocidnoj agresiji na BiH izgubila muža i 29 èlanova svoje familije (22 bratiæa i 6 djeveriæa).

Godine 1991. uoci rata Konjeviæ Polje je bilo u potpunosti sa veæinskim bošnjaèkim stanovništvom (4574 Bošnjaka, 8 Srba, 12 drugih), smješteno u zelenoj dolini izmeðu sumovitih brda na pola puta izmeðu Bratunca i Zvornika.

U agresorskom ratu 1992-95, mjesto je izdržalo skoro godinu dana protiv srpskih nacionalistièkih grupa i napada tzv. JNA, ali je konaèno okupirano o u proljeæe 1993. Tada je Konjevic Polje etnièki “oèišæeno” (\"ethnically cleansed\") – kuæe spaljene, džamija uništena , mnoštvo ljudi je ubijeno, prežvjeli prognani i njihova imovina popljaèkana ili uništena.

Dvije godine kasnije, u ljeto 1995. Konjeviæ Polje je bilo jedno od lokacija na kojim su srebrenièki mladiæi, djeca, oèevi i braæa na zvjerski naèin poubijani i zakopani.

Krajem 1995. rat je stao, nešto kasnije Fata Orloviæ se vratila na svoje popljaèkano imanje. Ali – za trajnu uspomenu, fašistièki agresori koji dijele ideologiju onih koji su umorili toliko èlanova njene porodice, u njenoj avliji su “posadili” tek novo izgraðenu pravoslavnu crkvu. Nakon što je porodica prognana zajedno sa ostalim, ne-srpskim stanovništvom njenog sela.


Crkva u Konjeviæa polju zapoèeta je još 1994. a izgraðena je 1996. godine na privatnom zemljištu Fate Orloviæ. Opština Bratunac dala je saglasnost za gradnju, proglašavajuæi privatno zemljište od opšteg interesa, nudeæi (mnogo mnogo godina kasnije) za parcelu novèanu nadoknadu ili zemljište na drugoj lokaciji. Nakon što je povratila svoju imovinu, nana Fata Orloviæ je prvo van suda zatražila od crkve i civilnih vlasti da prestanu sa djelatnošæu i uklone crkvu sa njene imovine. Sluèaj je 1999. otišao na sud, ali se sudski sistem fašistièke tvorevine na 40 odsto bosanske zemlje se ustruèavao izjasniti po ovom pitanju. I vrijeme je prolazilo. Umjesto sudske odluke i rješenja nani Fati Orloviæ je ponuðen novac a tj. da se iseli. Meðutim, niti jednu od tih ponuda hrabra nana Fata Orloviæ ne prihvata, izuzev da se crkva izmjesti sa njene zemlje. U tim namjerama podršku je dobila od potpredsjednika Narodne skupštine manjeg entiteta, Šefketa Hafizoviæa, koji je prilikom posjete opštini Bratunac od naèelnika Nedeljka Mlaðenoviæa zatražio raspisivanje tendera za rušenje crkve, jer, kako kaže, privatna imovina je neprikosnovena. Ali jedino od njega.


Inaèe, od 21.500 Bošnjaka koji su prije rata naseljavali Bratunac, ukupno 4,500 njih se vratilo svojim domovima. Najveæi broj povratnika je u Konjeviæ Polju gdje 418 familija ili 2,180 povratnika su došli na svoje imanje i veæinom u popljaèkane i spaljene domove. Glogova je druga po broju povratnika sa 431 Bošnjaka.


Kako u povratnici tretirani od strane bih medija najoèitije je u primjeru šrolikih i ponekad smijesnih izvještaja o napadu na Fatu Orloviæ nakon njenog odbijanja da proda svoju imovinu. Dva niže navedena èlanka itekako ilustriraju situaciju:


Pod naslovom “Fata Orloviæ ponovo uznemiravana u nedjelju” Oslobodjenje tek na 6.toj stranici obavještava: “A returnee to Konjevic Polje, Fata Orlovic, who filed a lawsuit for the removal of an Orthodox church from her property, told Oslobodjenje that she and her daughter Hurija and son-in-law, Mirza Karic, had again been harassed and insulted in their backyard on Sunday. \"Vlajko, who lives in somebody else’s house in our neighborhood, came to us and started to curse my mother Fatima and then the whole of our family, threatening us so that we would be forced to move. At that moment, priest Milan Milovanovic entered our backyard carrying a stick in his hands, and he started insulting and cursing us. My sick mother started to argue with them, but we managed to make her return to the house,\" stated Hurija Haric. She added that she had informed the Public Security Center in Bratunac about the incident, and that the police had questioned her mother, but not Priest Milan and Vlajko. (p. 6).” (preneseno iz SFOR-ovih arhiva).


Pod naslovom “Kad može SFOR, što ne može Fata” Glas Srpske na naslovnoj stranici objavljuje: “Bosniac returnee to Konjevic Polje, Fata Orlovic, entered an Orthodox church on Sunday during mass, cursed and insulted the gathered believers and broke fixtures and fittings in the church. Priest Milan Milovanovic stated she had violated the most sacred place in the church, the altar, where women are not allowed to enter. He added that she had thrown a Holy Bible and the Cross, and that she had hit him twice. This incident made local Serb returnees, who are in the minority in the village, very worried. They informed the local police and SFOR about her behavior, but no steps were taken by either side. Embittered Serb residents said that if SFOR soldiers could raid the Orthodox churches, so could Fata. To recall, Fata Orlovic filed a lawsuit against the Drinjaca church community, asking it to remove the church facility from her property. (Front page story)” (preneseno iz SFOR-ovih arhiva).


Iz ovog se vidi koliko je Fati i njenoj porodici bilo teško. Da žena od 60 godina napadne i sveæenika i njegove pomogaèe je u najmanju ruku smiješno – jer su isti uljezi na njenoj privatnoj imovini. I žalosno, jer se vidi da se oni koji sebe zovu Srbima još nisu odvikli od nasilništva.


Gospoða Orloviæ i dalje živi u strahu od moguæih novih napada koje instigira lokalni pravoslavni sveæenik i nije u stanju da živi u svojoj kuæi, nego zaštitu nalazi u kuæi svoga bratiæa. Ali ne odustaje. Lokalno bošnjaèko stanovništvo je veæ krajem aprila 2004. preko novinskog izdanja “Preporoda” izjavilo da æe se iseliti iz Konjeviæ Polja ako se nelegalno izgraðena crkva ne ukloni sa privatnog zemljišta. Èinjenica je da je ta crkva izgraðena bez ikakve dokumentacije, bez graðevinske, urbanistièke u upotrebne dozvole, te da je izgraðena na zemljištu èiji je vlasnik 1/1 porodica Orloviæ.


Da nije bilo fizièkog napada sveštenika Milana Milanoviæa, njegovih pomoænika na porodicu i liènost Fate Orloviæ u avliji ispred Fatine kuæe u Konjeviæa Polju, opština Bratunac, zakonodavna i izvršna vlast u tzv. “rs-u” i BiH još uvijek se ne bi bavila nelegalno izgraðenim objektima u ratnom periodu. Nemile scene koje su se desile u avliji i u nelegalnoj crkvi 4. aprila, kada je Fata Orloviæ fizièki napadnuta od strane sveštenika, pokrenule su i lavinu meðunacionalnih optužbi, zavisno od etnièke zajednice kojoj akteri pripadaju, ali su i otvorile ostale sporne sluèajeve u BiH.


Nakon tužbe koju je podnijela organima tzv “rs” protiv sveæenika i njegovih pomagaèa nakon napada, donesena je odluka o zabrani korištenja pravoslavne crkve, koja još nije ispoštovana. Gospoða Orloviæ je više puta bila “ohrabrivana” od organa RS da proda to zemljište. Fata Orloviæ je odbila bilo kakvo pregovaranje o prodaji bošnjaèke zemlje u Konjeviæ Polju.

Unatoè privremenoj zabrani korištenja crkve, lokalni pop Milan Milanoviæ nastavljao je da organizuje posjete crkvi usljed èega je veæ nekoliko puta dolazilo do verbalnih vrijeðanja lokalnog povratnièkog bošnjaèkog stanovništva koje ujedno èini i veæinu na tom prostoru. Fata Orloviæ je veæ nekoliko puta pokušala da upozori posjetioce crkve na sudsku odluku, kao i na èinjenicu da je crkva izgraðena na zemljištu koje pripada njoj 1/1, usljed èega je zadobila teže tjelesne povrede od strane popa, njegovog sina, i njihovih istomišljenika. Zbog povreda koje je pretrpjela, veæ nekoliko puta joj je ukazana pomoæ u Klinièkom centru u Tuzli. Do sada niko od napadaèa nije bio kažnjen.


Nategnuto primirje je trajalo do 12. septembra 2004 kada je nekoliko pravoslavnih svecenika u pratnji desetak srbijanskih huligana koji su pjevali nacionalisticke pjesme doslo pred Fatin prag I pokusala je da izvrsi misu, nasilno ulazeci na imovinu Fate Orlovic bez njene dozvole. Fata se suocila s njima nakon cega su je huligani gurnuli. Lokalna policija je umjesto da joj pomogne, pridruzila napadu. “ Kada sam pala, jedan od policajaca me je sutnuo u nogu a drugi u stomak. Izgubila sam se nakon cega su me smjestili u policijska kola.” Orlovic je rekla novinarima kasnije. Kada se onesvijestila prebacena je prvo u bolnicu u Bratuncu a poslije u Tuzlu, gdje su doktori dijagnozirali njene povrede. Naredni dan se situacija u Konjevic Polju smirila iako je Fata ostala ponovo potpuna sama protiv okrutnog protivnika. Javni konflikt izmedju gospodje Orlovic I grupe Bosnjaka iz susjedstva koji su priskocili da je zastite na jednoj strani, te srpskih pravoslavnih svecenika, pravoslavnih vjernika koji su tu dosli I policije tzv. RS na suprotnoj strain zamalo nije eskalirao. Nakon toga, politicari, svecenstvo I medija su dodali svoje, ponovo sarolike komentare ionako otezanoj situaciji.

Poput onih Glasa Srpske, koji opisuje dogadjaj sasvim drugacije: \"U nedjelju, Bosnjaci su uvrijedili pravoslavnog svecenika I vjernike u Konjevic Polju, zbog cega je misa (koja je nezakonita I zabranjena) otkazana sto predstavlja povredu slobode vjeroispovjesti.” A povreda ljudskih prava, licnosti I imovine Fate Orlovic?

BBC je to ovako prenio: \"The incident took place at around 1700 [1500 gmt] when a group of Serbs who arrived at a church in Konjevic Polje from various places with a local [Orthodox] priest started to verbally abuse Bosniaks which escalated into a fight. The police managed to separate the citizens of the Serb and the Bosniak nationality. Representatives of the Bratunac municipality also intervened to calm down the situation”.

Fata je uporno ponavljala:”Zelim moju imovinu onakvu kakva je prije bila, I crkva bi se trebala premjestiti koristeci novac koji mi nude za relokaciju.”

Zbog bratunacke afere, ministar za urbanisticko planiranje tzv. RS, Mensur Sehagic, Bosnjak koji je potpisao privremenu zabranu na sluzbu u crkvi dok se situacija sudski ne razjasni je bio smijenjen sa funkcije pod nerazjasnjenim okolnostima. “Ta crkva je postala prepreka uspostavljanju multinacionalnog povjerenja u Bratuncu. Glavna uloga je trebala biti data vlastima RS koji su morali primijeniti zakon I postovati ljudska prava, ali I Srposkoj Pravoslavnoj Crkvi, koja je mogla da rijesi ovaj problem samo jednim jedinim potezom – premjestanjem crkve.” Cijela afera je iskoristena kao prediszborna kampanja radi dobijanja glasova.


Emir Suljagiæ iz magazina “Dani” je opisao Fatu Orloviæ kao “staru godspodju koja vodi jednu od najupornijih i najpravednijih bosanskih bitaka. Ona je u sredistu ovog incidenta, ne po svojoj vlastitoj volji, obièna bosanska žena. Njoj je 60 godina, a vodi ovaj najduzi (pravni) rat, skoro sasvim sama. ”

Dok su bosanski povratnici bili usamljeni, I bez vece javne podrske, policija tzv. RS-a je pazila na “nasilno ponasanje srbijanske omladine”.

Za Fatu kažu: “Najbolji bosanski politièar je Fata Orloviæ, ona je primjer kako se ne da svoja bašèa, ne da svoja avlija, kako se voli i poštuje svoj prag... Nažalost, imate naših politièara, muslimana, koji su prvi prodali svoje kuæe. Oni trebaju doæi Fati Orloviæ da nauèe kako se voli svoja domovina - poruèio je hafiz Spahiæ, na otvorenju tek obnovljene dzamije u Konjevic Polju.

Fata Orloviæ se vratila. Jos uvijek zivi na svom imanju. Ima u avliji svojoj crkvu. Bilo je puno pokušaja i razgovora, pritisaka I prisile, cak I nasilja da se Fata Orloviæ ubijedi da iseli iz te svoje imovine, da joj se izvrši naknada, ali ona to nije htjela. I jos uvijek neæe. Nece iz principa tu zemlju prodati, niti je ustupiti. Nema tih para da bi ona to uradila. Imaju neke stvari koje se ne mogu kupiti. Nema te vrijednosti da se neke stvari mogu kupiti. Fatu su cak i hapsili jer je pokusala da skrene paznju medija na svoj problem.


Sto izvjesnim bosanskim pravoslavcima, nije shvatljivo; poput Milorada Dodika, koji se krajem aprila 2004 oglasio putem Radia Slobodne Evrope (?!) i ponudio gospoði Orloviæ 400,000 maraka za otkup njenog zemljišta sljedecim rijecima:

“Izgradnja crkve u Konjeviæ Polju rezultat je jednog trenutka u kojem su odreðeni ljudi, koji su došli na taj prostor, mislili da treba da imaju to. I to treba isto tako uvažavati, kao i privatno vlasništvo Fate Orloviæ, koje možda košta 100 hiljada maraka, a ja predlažem da isplatimo 400 hiljada maraka i da od nje napravimo bogatu ženu da fino živi u istom tom Konjeviæ Polju ili da ode gdje god hoæe. Problem je što politièari ovdje ohrabruju takve ljude da istraju da bi se napravili politièki problemi. Je li može ovdje neko izaæi sa konzekvencama šta bi se desilo kad doðe do rušenja te crkve?” Toliko od covjeka koji je zaposlen od strane Bosne I Hercegovine. “Rušenje crkve izazvalo bi trajne posljedice po meðunanacionalne odnose, ne samo na tom podruèju. Politièka odgovornost je na vladi i na institucijama RS-a ako se to desi” kaže predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik prijeteci bosanskohercegovackoj demokratiji.

Premijer Vlade RS-a, Dragan Mikereviæ imao je slican komentar: “Mi u BiH imamo puno takvih sluèajeva i ostavite to vladi i vladinim službama i lokalnoj samoupravi da taj problem riješe pravno i struèno. Ali pretpostavljam da nijedan predsjednik vlade ne bi sebi dozvolio da se sruši za njegova mandata bilo koji vjerski objekat, pa to neæe ni Dragan Mikereviæ.” Toliko o demokraticnosti I pravednosti tzv. RS koja je jos jednom otkrila svoje zlocinacko lice. Pravda I pravo protiv nezakonitog I bespravnog vjerskog objekta?

“Fata Orloviæ je pravdu zatražila na sudu i treba bez meðunacionalnih tenzija saèekati rješenje ovog, ali i sliènih sporova, kao u mjesnoj zajednici Bradina ili Mojmilu, u Federaciji, gdje su na srpskoj imovini izgraðeni islamski vjerski objekti, kaže poslanik SDS-a iz Bratunca, Rodoljub Ðukanoviæ, imajuci vjerovatno na umu svoje birace u Bratuncu.

Prema bosnjackim medijima, poslednja i najnasilnija konfrontacija u Konjevic Polju bila je ovaj deseti incident povezan sa imanjem Fate Orlovic. To je dovelo do sve glasnijih zahteva da vlasti RS primjene zakon, i da pravoslavna crkva razrijesi ovaj sukob tako sto ce pristati da premesti zgradu.

Ali, iskusni politicki posmatraci ne veruju da se mnogo moze ocekivati od politicara, jer je drama u Konjevic Polju postala deo predizborne kampanje u RS, a tu nijedan srpski politicar ne zeli da pokaze slabost kada su u pitanju “srpski nacionalni interesi”.

Sehagica je smijenio premijer RS, Dragan Mikerevic, iz Partije demokratskog progresa, uz podrsku svog partijskog sefa Mladena Ivanica, tada bosanskog ministra inostranih poslova.

“Ivanica i Mikerevica nije briga da li ce crkva ostati u dvoristu Fate Orlovic ili ce biti premestena”, nedavno su pisale “Nezavisne novine”. “Ali veoma im je stalo da pokazu glasacima da oni zastupaju i stite srpske \'nacionalne interese na svakom pedlju srpske zemlje\'.\"

Dok mediji i svestenstvo daju sve zapaljivije izjave, osjecanja lokalnog stanovnistva, jednako Srba i Bosnjaka, ostaju marginalizovana.

Prema izvjestaju radija Slobodna Evropa iz istog sela, 700 lokalnih Bosnjaka i cetiri srpske porodice verovatno bi bolje prosli bez pomoci onih koji im spolja upucuju podrsku.

Radio je citirao lokalnu pravoslavku, Koviljku Petrovic, koja kaze da crkva prije svega nije ni trebalo da bude tu sagradjena. “To je tudja zemlja”, izjavila je ona za radio. “To je Fatina zemlja.”

\"Nije bilo ovako prije rata. Niko nas ne dira, ali mnog nasi predratni susjedi nas vise ne pozdravljaju\" kazzala je Petkovic . A njen sin, Milovan, tiho dodaje: \"To je zbog Srebrenice.\"

Lokalni Srbi su optuzeni za ucesce u napadu na Srebrenicu, kada su srpske snage zauzele UN enklavu.

Ranka Madzarevic-Petkovic, jos jedna Srpkinja, koja je ostala bez muza u ratu 1992-1995, slaze se s njom. “Moji muslimanski susjedi su divni prema meni”, izjavila je za radio. “Moramo graditi novi zivot i zivjeti jedni pored drugih.\"

Rankina komsinica, Fatima Mehmedagic, Bosnjakinja koja je u ratu izgubila tri sina, rekla je: “Pomirenje bi bilo mnogo lakse kad bi svi bili kao Ranka i ja. Mi brinemo jedna o drugoj. Komsije Srbi obradjuju moj komad zemlje – dobro se slazemo.”

Fata, bosanska muslimanka, je odlucna da ne dozvoli vjersku sluzbu u ovoj crkvi nelegalno podignutoj na njenoj zemlji. “Ja im nisam dozvolila da izgrade crkvu na mojoj zemlji. Necu im dozvoliti da je koriste sve dok se pravni proces ne zavrsi, maker me to kostalo moga zivota.”

Ocevidci su izjavili da su Srbi iz susjednih sela u vise navrata izvikivali prijetnje o ponavljanju Srebrenice – obliznjeg grada u kojem su srpske agresorske snage ubile 11.jula 1995 vise od 8000 lica muslimanske vjeroispovjesti.

\"Iznenadio sam se kada se incident desio. Odjednom je grupa Srba iz susjednih sela dosla I pocela uzvikivati uvrede. Vikali su: “Zavrsicete kao oni u Srebrenici. I druge uzasne stvari..” kazao je ocevidac, Bosnjak Kemo Cehic.

Fata nije odustala. Fata Orloviæ je ovim putem simbol borbe bosanskog èovjeka za svoja ljudska prava i vladavinu zakona. Borbu da se zakon ispoštuje, a nelegalno sagraðena crkva skloni s mjesta gdje ne pripada, sa okupirane bosnjacke zemljišta Fate Orloviæ. Kampanja ove vrijedne Bosnjakinje, Fatime Orlovic, koja trazi da se ukloni crkva sa njenog imanja predstavlja test za toleranciju pravog Frankestajna koji sebe naziva Republike Srpska I Srpske Pravoslavne Crkve prema povratnicima – onim nesrpske nacionalnosti I nehriscanske vjere. Sudeci po slucaju Fate Orlovic, Srbi I njihova crkva su ponovo pali na ispitu pravde.
11. Septembra 2005 kuæa Fate Orloviæ u Konjeviæ-Polju je bila sigurnosno najpokriveniji objekat na podruèju BiH.
Cjelokupan prostor oko kuæe od ranih jutarnjih sati blokiralo je više od 100 pripadnika MUP-a RS osiguravajuæi tako održavanje liturgije povodom obilježavanja krsne slave u crkvi koja je godinama predmet spora jer je nelegalno izgraðena na imanju Fate Orloviæ.

Rješenje inspektora

Iako je od naèelnika Bratunca Nedeljka Mlaðenoviæa traženo da se provede rješenje o peèaæenju ove crkve, koje je prije više od godine donio republièki inspektor za urbanizam, on je, oèito poštujuæi zahtjeve Srpske pravoslavne crkve, sve to odbio.
- Ja sam prekjuèer zagradila moje imanje, a policija je jutros
došla, razvalila ogradu i dovela popa u crkvu, a meni i mojoj porodici zabranila izlazak iz kuæe. Ista ona policija koja je moj narod iz Srebrenice 1995. godine sahranila i danas hoda po mojoj avliji. Ovdje ne važi zakon, to svi vide. Ja im dajem ultimatum: imaju jedan mjesec da odnesu crkvu iz moje avlije, a onda ne znam šta æe biti - kazala nam je juèer Fata koju smo, onemoguæenu da izaðe iz kuæe, zatekli u društvu njene kæerke, zeta i nekoliko komšinica.
Obavljena služba

Inaèe, Fatu su posjetili Ramiz Salkiæ, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeæu naroda RS, Refik Begiæ, predsjednik Skupštine opæine Bratunac, te Æazim Jusupoviæ, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Konjeviæ-Polje.
Prema onome što se juèer vidjelo, liturgiji u crkvi u Konjeviæ-Polju, osim sveštenika, prisustvovalo je samo nekoliko vjernika mlaðe dobi koji su došli iz Zvornika i koji su, nakon obavljene službe, odmah otišli.

Ovdje se svjesno pravi problem

- Ne možemo shvatiti da se vjerska institucija, kakva je Srpska pravoslavna crkva, u potpunosti prikljuèila nastavku politike omalovažavanja prava Bošnjaka na ovim prostorima onako kako su to radili Karadžiæ i Mladiæ. Sve ovo se dogaða uz potpuni blagoslov naèelnika opæine Bratunac i policije RS. Ovdje se svjesno pravi problem kako bi se iselili Bošnjaci s ovog prostora - istièe Jusupoviæ.

Do danas problem nije rijesen.




Pripremio: M. PIHURA


IZVORI:


http://www.un.org/icty/transe54/030509IT.htm

http://www.un.org/icty/transe54/030708ED.htm

http://www.grupa.org.yu/povratak/article1.7.html

http://www.nato.int/sfor/media/2004/ms040405.htm

http://www.tfeagle.army.mil/tfeno/Feature_Story.asp?Article=74366

http://www.tfeagle.army.mil/tfeno/Feature_Story.asp?Article=82182

http://www.eubusiness.com/afp/040919030552.hwuxavg1


- BBC International Monitoring Europe 12 September 2004: Fight breaks out between Bosniak returnees, Serbs in eastern Bosnia, Source: Federation News Agency, Sarajevo, in Bosnian/Croatian/Serbian 11 Sep 04 Text of report by Bosnia-Hercegovina Federation News Agency FENA

- Article: Rights to Property - or Religion

- Article: \"To Europe - with clubs\" text in Glas Srpski, signed by K Cirkovic, on September 14, 2004.

- Bosna: sukobi oko crkve pojacavaju tenzije. IWPR Sadik Pazarac iz Bijeljine (BCR Br 521, 14-okt-04)

- Shrines and Extermination in Konjevic Polje: October 2004 Update

-Agence France - Presse 11 September 2004, Article: Serbs, Bosnian Muslims clash in Bosnian ethnic violence

- 19 September 2004: Ethnic hatred stalks Bosnia a decade after war



[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z
ABDAGIĆ, Muhamed
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif