Pise: Ismet I. MEDUNJANIN



Na pocetku ovog teksta namecu se pitanje, sta se na ovaj nacin moze adekvatno predstaviti nasim citateljima i onima koji nikada nisu bili u nas kraj, a da na kraju ovog izlaganja uvide ljepote koje krase ovo podrucje, zapravo da je ono u pravom smislu rijeci prava oaza crnogorskog primorja? Moze li se rijecima posjetiocu naseg Web magazina www.bosnjaci.net docarati sve ukupna ljepota ovoga kraja koju moze stvoriti samo Svevisnji Gospodar svih Svjetova!? Zaista tesko, ali pokusat cu sa rijecju i slikom opisati samo neke znacajne pojedinosti ovog kraja, sa nadom da ce posjetioci naseg Web magazina bar donekle biti zadovoljni, uz nasu preporuku da bar jednom posjete ovo zivopisno mjesto, a to naravno da preporuce i svojim prijateljima i poznanicima koji vole uzivati u prirodnim ljepotama.
Podrucje barske opstine se nalazi na jugu Crne Gore, izmedju Jadranskog mora i Skadarskog jezera, oiviceno budvanskom, cetinjskom i ulcinjskom opstinom, dok je sam grad Bar na 42o 6' geografske sirine I 9o 6' geografske duzine, uz nadmorsku visinu od cetiri metra. Barsko kopneno podrucje ima povrsinu od 506 km2, a sa pripadajucom vodenom povrsinom Skadarskog jezera od 128 km2 ( od albanske granice do Poseljana ) zauzima ukupan prostor od 633 km2. Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km vazdusne linije, a posto je preko Otrantskog zaliva povezan sa srednjim i istocnim Mediteranom i lukama svih kontinenata, ima krace i neposrednije veze sa svim pristanistima na obalama Sredozemnog mora, u odnosu na bilo koju luku na istocnoj obali Jadrana. Najvisa tacka opstine je vrh planine Rumije, na nadmorskoj vidini od 1593 m.
Barska opstina ima 83 naselja i oko 50 000 stanovnika. Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica. Bar je poznat po multietnicnosti. Poruka koja odavno krasi ovo podrucje je: “pod Rumijom tri su vjere, one nece da se djele” , u pravom smislu rijeci opisuju suzivot ovog podrucja. Njegovo bogatstvo cini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor.
Ima prosjecno 270 suncanih dana u toku godine i spada medju najsuncanija mjesta juzne Evrope. Klimu karakterisu duga i topla ljeta, srednja godisnja temperatura od 15,5oC, u julu 23 oC, a januaru 10 oC.
Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore–Podgorice, a na udaljenosti od po 70 km, nalaze se dva aerodroma - Podgorica i Tivat.
Bar je veza Crne Gore sa svijetom, jer je granicna opstina, koja je Jadranskim morem vezana sa Italijom.


Historijat Bara

Da je zivota u Baru bilo jos u praistoriji, potvrdjuju arheoloski nalazi iz starijeg neolita. Materijalnih ostataka iz ilirskog doba ima svuda u barskoj opstini. Pretpostavlja se da se Bar, kao obnovljeni rimski kastel, ANTIPARGAI, pominje u VI vijeku, a prvi put se ime grada sa sigurnoscu navodi u X vijeku, kao ANTIBAREOS.
Iako se sa slovenizacijom pocelo prilicno rano, nije jasno kada je grad prvi put mogao doci u ruke dukljanskih vladara, mada se moze pretpostaviti da je to bilo vec u IX vijeku. Mnogi od dukljanskih vladara morali su boraviti u Baru - Mihailo, recimo, prvi dukljanski kralj koji je u Baru dobio priznanje kraljevske titule i Bodin, koji je ustolicio Barsku nadbiskupiju. Padom Duklje, sjediste episkopije se seli u Bar. U tom periodu, Duklja vodi snazne borbe sa susjedima – Vizantijom i Samuilovom “drzavom juznih Slovena”, pri cemu je najistaknutiji od dukljanskih vladara knez Vladimir, sa sjedistem u Krajini pored Bara. Da bi se Duklja potpuno oslobodila presije Vizantije, sin Vojislavljev - knez Mihailo, trazi i dobija kraljevsku krunu iz Rima, 1077. godine i to je, za istoricare, zvanican pocetak odvajanja Duklje od vizantijske vlasti. Nesto kasnije, na molbu Mihailovog sina, Bodina, 1089. Papa ustolicava Barsku arhiepiskopiju.
Vizantija ponovo vlada Barom od 1166. do 1183. godine, kada je uslijedio prodor Stefana Nemanje, koji je razorio primorske gradove, ukljucujuci i “slavni grad Bar”, pripajajuci Zetu svojoj drzavi – Raskoj. Od 1443. do 1571. godine ovim prostorom vladaju Mlecani. Tokom srednjevjekovlja, Bar je bio srediste juznojadranskog pomorja, grad-drzava koja je imala grb, zastavu, Statut i kovani novac. Turci su Bar zauzeli 1571. godine i u njihovim rukama bio je do 1878. godine.
Dvanaest, pomenutih, mjesnih zajednica Bara su:
- Bar I - predstavlja urbano gradsko jezgro;
- Bar II - Polje, Burtaisi, Celuga, dio Rene;
- Bar III -dio Bjelisa ispod pruge, Sokolana, Stara ambulanta, zgrade Prvoborca;
- Bar IV - Popovici, dio Bjelisa, Ahmetov brijeg, Vuletica brijeg, dio Rene, Trsanj;
- Bar V - Sustas, Zupci, Marovici, Tudjemili;
- MZ Susanj - Zukotrlica, Novi Pristan, Zeleni pojas, Ilino, Susanj, Carevici, Vitici, Paladini;
- MZ Sutomore - naselja Brca, Zelen, Obala zeljeznicke kolonije, Mirosica I, Turke, Pobrdje, Gorelac, Miljevci, Sozina, Zankovici, Suvi potok, Mirosica II, Zgrade, Bjelila, Papani, Haj-Nehaj, Zagradje, Misici, Djurmani, Canj;
- MZ Stari Bar – naselja Stari Bar, Baukovo, Belveder, Velembusi, Gretva, Brbot, Turcini, Menke, Mikulici, Podgrad, Bartula, Rap, Gornja i Donja Poda, Tomba, Gornje i Donje Zaljevo;

- MZ Mrko(je)vici – Pecurice, Dobra voda, Grdovici, Pelinkovici, Dabezici, Velje selo, Kunje, Velika i Mala Gorana;
- MZ Ostros – Arbnes, Veliki Ostros, Mali Ostros, Martici, Kostanjica, Boboviste, Ckla, Tejani;
- MZ Sestani – naselja Livari, Gornja i Donja Briska, Gornji i Donji Murici, Besa, Pincici, Bapsulj, Djuravci, Karanikici, Dracevica, Marstijepovici, Dedici, Lukici, Gurza;
- MZ Crmnica – naselja Virpazar, Orahovo, Braceni, Mikovici, Zabes, Boljevici, Sotonici, Bukovik, Macuge, Dupilo, Popratnica, Komarno, Trnovo, Gornji i Donji Brceli, Brijege, Ovtocici, Tomici, Utrg, Godinje, Seoca, Krnjice, Limljani, Gluhi Do.
Sacuvani su mnogi tekstovi o gradu Baru, posebno besjeda Evlije Celebije “Moje putovanje iz Beograda za Albaniju”, dzumada II 1072-22.01.10.02.1662.god. gdje se mogu naci zapisi da je u ovu kasabu usao Osvajac Gazija 883/1478.god. i da “ona pripada teritoriji skadarskog sandzaka, kao jedan vojvodaluk. Ona je ispostava kao jedna od nahija ulcinjskog kadaluka. Ima gradskog dizdara i naoruzanu posadu. Ovaj grad nalazi se na obal;i Jadranskog mora. Sagradjen je od kamena u obliku cetvorougaonika i predstavlja vrlo vjesto izgradjenu tvrdjavu. U tvrdjavi se nalaze vojnicke kuce pokrivene ceramitom i kamenim plocama. On uopste nema baste. Tu se nalazi jedna dzamija sultana Ahmeda, mekteb, jedan mesdzid, zitni ambar, skladiste municije, gradska muzika i opkop. Podigavsi se odatle, stize se u grad Ulcinj, koji se nalazi na krajnjoj granici.”

Izložba starih turskih rukopisa èuvanih u Starom BaruŠirenje islama, prema uobièajenim stereotipnim pristupima vezuje se iskljuèivo za vojne pohode Arapa, kasnije Turaka, zaobilazeæi pri tome èinjenicu da je islam stizao i u podruèja u koja islamska vojska nije dospjevala, ili pak da je širenje islama išlo brže ili korak ispred vojnih osvajanja. Pouzdano se zna da je, izmeðu ostalih, u neka mjesta današnjeg crnogorskog primorja islam stigao mnogo prije njegovog zauzeæa od strane Turaka.
Tako je, u momentu preuzimanja grada iz ruku Mleèana, u Starom Baru, veæ živjelo 40 porodica islamske vjeroispovjesti. Istorijska je pretpostavka da je to rezultat razvijenih trgovaèkih veza sa Skadrom, u kojima je intenzivna komunikacija imala za rezultat prihvatanjem islama starih Barana. To je bez sumnje znaèajno utjecalo da za veoma kratko vrijeme, kao rijetko gdje, i preostali stanovnici u velikom procentu prihvate novu vjeru. Za svega 10 godina, po njegovom zauzeæu 47% stanovnika Bara prihvatilo je Islam. Ovaj grad je vremenom postao veoma znaèajan centar nove kulture sa 6 džamija i to: Selima II, Murata III ( ili Orta džamija ), Ahmeda II ( ili Londža ), sve tri u tvrðavi, zatim Omerbašiæa; Škanjeviæa, Derviš Hasanova ili Podgradska, i jednim mesdžidom Dede Hasana.
Bar je tako postao respektabilan centar islamske kulture, mjesto velikog broja alima, bogate orijentalno-islamske tradicije i najzad sjedište muftije. Procjenjuje se da na podruèju Bara danas živi oko 17.000 muslimana. Od spomenutih džamija u gradu oèuvane su i danas u funkciji dvije: Omerbašiæa i Derviš Hasanova ili Podgradska. Uvazeni profesor dr. Serbo Rastoder u zelji da se sacuva pisani trag ovog vremena obiljezavajuci pise o vakufima u Crnoj Gori s kraja 19. i prve polovine 20-tog vijeka. Brojne vakufname, nemarom i nebrigom, unistene su, kao znacajna svjedocanstva, ne samo sa istorijskog, vec i sa ekonomskog i teoloskog stanovista. Jedna od sacuvanih vakufnama u prevodu je i ona se odnosi na vakuf Jahje age Ibrahima Osmanova o sahat kuli u Starom Baru iz 1753. godine. Sadrzaj vakufname Jahje age Ibrahima sacuvan je zahvaljujuci Marku Dragovicu, koji je pocetkom ovog vijeka, istrazivao vakufe na podrucju Bara. Inace, Marko Dragovic ( 1852-1918 ) slovi za prvog crnogorskog bibliografa.
Pored arhitektonskih cjelina, iz bogate kulturne baštine muslimana Bara, saèuvan je i zavidan broj pisanih spomenika, raznih rukopisa i dokumenata, što potvrðuje znaèajnu ulogu u kulturnom i obrazovnom životu muslimana crnogorskog primorja. Velikom brižljivošæu, Odbor islamske zajednice Bar saèuvao je veæi broj rukopisa, na razlièitim jezicima: turskom, arapskom, perzijskom, bosanskom. Oni su, meðutim, kao i u mnogim drugim sluèajevima, bili zaboravljeni i predstavljali potpunu nepoznanicu. Intenziviranje saradnje sa institucijama i pojedincima u Bosni i Hercegovini omoguæilo je da i ovo rukopisno blago iskoraèi iz anonimnosti i najzad postane dostupno javnosti kroz njegovu kvalitetnu prezentaciju putem izložbe, koju su u tu svrhu priredili dr. Ismet Bušatliæ, profesor FIN-a i Osman Laviæ, bibliotekar Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu.
U prisustvu velikog broja posjetilaca izložba je sveèano otvorena 26.10. 2002. godine, u prostorijama Odbora islamske zajednice u Starom Baru, u tzv. Mešæemi, nekadašnjoj sudnici. Izložba pod nazivom "Rukopisi Odbora Islamske zajednice Bar sveèano je otvorio glavni imam Odbora IZ Bar, Muhidin Milaimi.
Na uvid posjetiocima dati su dvadeset rukopisa, prvi put predstavljeni javnosti. Rukopisi potièu od razlièitih perioda osmanlijske uprave u samom Baru.
Po ocjeni struènjaka, ovi eksponati predstavljaju ‘’ rukopisna, kaligrafska i ornametièka remek-djela neprocjenljive vrijednosti ’’, koja su do sada bila deponovana u neuslovnih prostorijama Odbora IZ u Starom Baru, pa su znatno i ošteæena.
Zahvaljujuæi saradnji Odbora IZ Bar i struènjaka za stare osmanlijske rukopise iz Sarajeva, bogato spomenièko nasleðe je spašeno, popisano i urdno složeno, a od sada æe se raditi na prevoðenju i valorizaciji. Izložene knjige, od kojih je najstarija iz XI vijeka, a najmlaða iz 1911.godine, pisane su na arapskom i staroturskom jeziku, koji su bili i zvanièni administrativni jezici u Turskom carstvu. Uglavnom je rijeè o prepisima dijela iz oblasti teologije, vjerskog prava, lingvistike, a ima i nekoliko pjesnièkih rukopisa. U izloženoj kolekciji bilo je i nekoliko popisnika gradskog stanovništva.
Nakon izložbe uprilièena je tribina na kojoj su uèestvovali, mr. Ferid Dautoviæ, glavni imam Medžlisa Sarajevo, dr. Ismet Bušatliæ, profesor istorije islamske kulture i civilizacije na FIN-u, Osman Laviæ, bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke i Aladin Husiæ, kustos istorijskog muzeja BiH.
Mr. Ferid Dautoviæ se ukratko osvrnuo na saradnju dvije zajednice, Bara i Sarajeva, njen znaèaj, moguænosti i perspektive uistinu kratke saradnje, ali ipak dovoljno duge da veæ daje znaèajne rezultate, od kojih je i realizacija ove izložbe, ali i meðusobne posjete polaznika mekteba.
Vrlo nadahnuto, o matiènim tokovima islamske kulture, izvan kojih nisu ostali ni naši prostori, prisutne je upoznao dr. Ismet Bušatliæ. Znanost nije poznavala granice, pa su i na naše prostore vrlo rano, podjednako dospijevala najznaèajnija djela, nastala na islamskom istoku, ali i na zapadu, u Španiji. Djela su iz razlièitih krajeva i na razlièite naèine stizala u naša podruèja, sa prognanim muslimanima i Jevrejima iz Španije, softama školovanim na istoku, Istanbulu, Kairu, trgovcima iz Šama i Misira, hadžijama, ali i tako što su ih visoki dostojanstvenici Osmanskog Carstva slali u naše krajeve službujuæi daleko od domovine. Tako su ovi krajevi obogaæeni djelima iz razlièitih nauènih oblasti, jezikoslovlja, istorije, matematike, geografije, astronomije, farmakologije, medicine, islamskog prava, teoloških disciplina itd. Po prispjeæu, takva djela su prepisivana u našim krajevima i dospjevala su u razlièite sredine.
O rukopisima, izloženim ovom prilikom na spomenutoj tribini govorio je Osman Laviæ, poznavalac našeg rukopisnog blaga, koji je prisutne ukratko upoznao sa vrstama rukopisa, njihovom datiranju i drugim znaèajnim pojedinostima. Izloženi rukopisi potvrðuju da su se u ovim krajevima izuèavala èuvena djela: Elfija Ibn Malika, Džurdžanijeva Sintaksa arapskog jezika nastala u 11. stoljeæu, djela razlièitih islamskih disciplina, istakao je Osman Laviæ. Pojedina djela, nastala u 10 i 11 stoljeæu, jednako aktuelna prepisivana su 1585. godine, ali svakako vrlo važnim se èini podatak da je vlasnik jednog djela iz oblasti fikha, prepisanog 1653. godine, pola stoljeæa kasnije ( 1700 godine ) bio Jašar Mehmed-beg sin Sulejmana, stanovnik tvrðave Bar. Pored razlièitih djela pažnju je privuklo i nekoliko, vrlo lijepo iluminiranih prijepisa Kur'ana.
Znaèaj dokumenata i rukopisnog blaga, ukratko je obrazložio Aladin Husiæ, naglasivši pri tome, dvije dimenzije, umjetnièku, koja svojom pojavom više skreæe pažnju posjetioca, ali i drugu, daleko znaèajniju suštinsku, sadržajniju i istorijsku koja nudi široke moguænosti istraživanja i prouèvanja naše prošlosti. Oni su najautentiènija svjedoèanstva vremena, istorijskih gibanja na jednom prostoru, bez moguænosti subjektiviziranja istorijskih dogaðaja.
Pored ynaèaja kaligrafske i ornametièke dimenzije, važan detalj u vezi rukopisa je i taj što su njihovi vlasnici poticali mahom iz bogatih gradskih porodica i upisivali važne podatke o dogaðajima iz života grada. Tako æe ovi podaci, poslije prevoðenja poslužiti kao svojevrsna hronika života Starog Bara za nešto više od tri vijeka turske vladavine, o èemu se do sada vrlo malo znalo.
Pored mještana Bara, izložbi i tribini prisustvovali su i posjetioci i predstavnici Odbora IZ Ulcinj. Vec receno da je Bar postao respektabilan centar islamske kulture, mjesto velikog broja alima, bogate orijentalno-islamske tradicije i najzad sjedište muftije, ukazuje potrebu organizacije zivota oko 17.000 muslimana, koliko se procjenjuje, da na podruèju Bara danas živi. Od spomenutih džamija u gradu oèuvane su i danas u funkciji dvije: Omerbašiæa i Derviš Hasanova ili Podgradska.
Prvi radovi na izgradnji modernog centra, nove dzamije sa pratecim objektima, koja ce biti centar okupljanja gradjana islamske vjeroispovjesti, èiji kamen temeljac je postavljen 28.07. 2002.godine, zapoèeli su 27. 10 2002. godine.

Na zahtjev i potrebu rjesavanja prioritetnih potreba gradjana islamske vjeroispovjesti urbanog podrucja Novi Bar, na bazi sveobuhvatne drstvene kampanje tih poteba, shodno clanu 34. Ustava IZ-e Republike Crne Gore, u vidu sticanja uslova za ostvarenje svojih potreba na novou IZ –e Bar i sire, formiran je novi dzemat ”Novi Bar”, koji sa svojim radom prakticno pocinje odsrzanom Skupstinom svog dzemata 20.03.2001.godine. U cilju pravilnog informisanja u vezi rada ovog dzemata, uvazene posjetioce naseg web site zelim upoznati sa sadrzajem odrzane I skupstine dzemata “Novi Bar” sa zeljom i cvrstom vjerom u Allaha dz.s. i ljubavlju prema Bozjem poslaniku Muhamedu s.a.w.s. darujemo NOVU SNAGU IZ-e Bar i sire u ostvarenju poznatih nacela kojima se svi mi obavezujemo na drustvanu aktivnost u duhu Islamskih propisa.
Islamska Zajednica Republike Crne Gore
Glavni odbor Islamske zajednice Bar
Dzemat “NOVI BAR”
SKUPSTINA DZEMATA “NOVI BAR”
BISMILLAHIR – RAHMANIR – RAHIM
Hvala Uzvisenom Allahu dz.s. sto nam je omogucio da pozelimo svima Vama, da u cvrstoj vjeri u Allaha dz.s. i ljubavi premas Bozijem poslaniku Muhamedu s.a.w.s. darujemo NOVU SNAGU IZ-i Bar i sire u ostvarenju poznatih nacela kojima se Musliman obavezuje na drustvenu aktivnost u duhu Islamskih propisa da udovolji Naredbi bozijoj o "DOBRIM DJELIMA”.
Postovani dzemate,

- CILJ OSNIVANJA -
Formiranje Skupstine dzemata “Novi Bar” i njenih organa ima za cilj legitimnost u rjesavanju prioritetnih potreba gradjana Novog Bara islamske vjeroispovjesti, na bazi sveobuhvatne drustvene kampanje tih potreba, shodno clanu 34. Ustava IZ-e RCG-e u vidu sticanja uslova za ostvarenje svojih potreba na nivou IZ-e BAR i sire.
- ANALIZA STANJA -
Ukazana potreba gradjana Novog Bara pripadnika islamske vjeroispovjesti ( oko 3.500, a ciji je broj u stalnom porastu ) da ucestvuju u rjesavanju aktuelnih problema – pitanja IZ-e, kao sto su:


- omasovljavanje IZ-e novim clanovima,

- sirenje islamske kulture, tradicija i obicaja,

- izgradnja i otvaranje namjenskih vjerskih objekata i prostora: dzamija, mekteb, gasulhana, groblje i sl.

- obnova i odrzavanje istorijskih zaduzbina: dzamija, turbeta, mezari i dr.
- humanitarna pomoc i
druga razna pitanja od interesa IZ-e Bar neminovno su reflektovale opredmecenju cilja, time i otvaranju prostora, da se navedena pitanja rjesavaju putem javnosti dzematskih skupstina nedvosmisleno i trajno na zadovoljstvo svih pripadnika IZ-e.
- NEDOSTACI AKTIVNOSTI -
Formiranjem Inicijativnog,a zatim i Osnivackog odbora Skupstine dzemata “Novi Bar“ stvoreni su uslovi da se osnivanje Skupstine opredmeti Vasim slobodnim izrazavanjem postovane dzematlije.
Polozaj pravnog lica koji je Osnivacki odbor strekao pecatom Glavnog odbora IZ-e Bar, omogucio je da se aktivnosti osnivanja vode na uredjen i organizovan nacin, bez bilo kakvih birokratskih prepreka.
U prilog ovom osnivanju ide cinjenica da gradjani koji su se slobodnom voljom uclanili u dzemat “Novog Bara” imaju uticaj u sredinama gdje rade: mediji, univerzitet, privredne organizacije, javne ustanove i dr, i da su oni nezamjenljiv oslonac i saveznik za svaku drustvenu akciju, i da se sa njima mora uspostaviti kvalitetna komunikacija na bazi zajednickog interesa u rjesavanju navedenih pitanja.

U ovom trenutku nepoznata je reakcija barskih i drugih iseljenika po ovom pitanju, medjutim, na njih se sigurno moze racunati, i uspostavljanje kvalitetne komunikacije sa njima bice jedan od prioriteta ove skupstine.
- AKTIVNOSTI -
Zajednicka karakteristika svih aktivnosti skupstine, njenih organa u rjesavanju pitanja-potreba, treba da budu:


· Raznovrsnost ciljnih javnih grupa:


- gradjani svih konfesija,

- iseljenici,

- IZ-a Bar, IZ-e RCG i sire,

- drzavni organi,

- druge vjerske zajednice,

- drugi subjekti i organizacije od znacaja za opredmecivanje potreba.
Emitovanje pozitivne energije kroz zastupljenost u mikro i makro organima odlucivanja IZ-e,
Centralno rukovodjenje i odlucivanje zas krupne odluke od interesa IZ-e, ali i sloboda za samostalni rad u granicama Dzemata.
Sve pod Glavnom porukom islama “ Jedinsatvo islamske zajednice “.
- TEHNICKE PRETPOSTAVKE
Za sprovodjenje planiranih aktivnosti potrebno je obezbjediti tehnicke pretpostavke:

konstituisanje Skupstine i njenih organa
nepokretnosti, sredstava, opremu za rad nosioca aktivnosti:
I FAZA – Odmah po osnivanju: kancelarija – mekteb, namjestaj, telefon/fax, kompjuter sa pristupom internetu, kancelarijski namjestaj, stampa, vjerska biblioteka, pecat, ziro racun i dr.
II FAZA – Sukcesivno: dzamija sa svim pratecim objektima, groblje, vakufnina i dr
FINANSIJSKE PRETPOSTAVKE -

Tesko je predvidjeti kolika su finansijska sredstva potrebna za sve navedene aktivnosti. Sigurno je da se radi o vise desetina ( stotina ) hiljada Eura, pod uslovom da se za dobar broj aktivnosti obezbjede sponzorstva ili neke druge kompenzacije.
Za pocetak rada organa skupstine neophodno je obezbjediti sto vise clanova Novog dzemata i time od prikupljene clanarine i pomoci istih stvoriti elementarne pretpostavke za rad izvrsnih funkcija skupstine, uz istovremeno aktiviranje i drugih oblika finansiranja kao sto su:
donacije, licni kontakti, objavljivanje ziro racuna,

iseljenici ( cikularna pisma preko klubova ),

komercijalna prodaja: knjiga, stampe propagandnog vjerskog materijala i produkata vakufske imovine.
- ORGANIZACIONA STRUKTURA DZEMATA “ NOVI BAR “
-SKUPSTINA


SKUPSTINA
Nadzorni odbor

Predsjednik

Potpredsjednik
Sektretar
Dzematski odbor


Clanovi Glavnog odbora IZ-e

Predsjednik odbora

Predsjednik odbora vrsi kontakt i komunicira sa:


- drzavnim organizacijama,

- medijima,

- Imamom ( mekteb, dzamija, produkcija ),

- komisijom za finansiranje ( prikazivanje sredstava, nabavka, kancelarijom, magacinom, produkcijom ),

- komisijom za humanitarnu pomoc ( prikupljanje pomoci, magacin, produkcija ),

- komisijom za prosvjetu ( kultura tradic.obicaja, biblioteka, produkcija ).
Neka nam Allah dz.s. pomogne na ovom putu.

OSNIVACKI ODBOR Dzemata “ NOVI BAR “

Kako se uskoro planira zakazivanje II skupstine dzemata, i obaveznom analizom rada, u periodu izmedju dvije skupstine, to ce posjetioci naseg web site, biti upoznati sa svim aktivnostima, odrzanim i planiranim, sa posebnim osvrtom na poteskoce u realizaciji planiranog, racunajuci i na pomoc, u cilju stvaranja elementarnih pretpostavki za rad izvrsnih funkcija skupstine, uz istovremeno aktiviranje i drugih oblika finansiranja predvidjenih finansijskim pretpostavkama datih u materijalu Skupstine dzemata: donacijom, licnim kontaktima, objavljivanjem ziro racuna, upoznavanjem sa nasim aktivnostima cikularnim pismima preko nasih klubova, kao i komercijalnnom prodajom: knjiga, stampe propagandnog vjerskog materijala i produkata vakufske imovine, racunajuci da i na barsku dijasporu u SAD koja nikada ne zaboravlja svoj zavicaj, jer je vec odavno poznato da je samo u Cikago otislo vise od pola Mrkojevica. Naime, Svoj emigrantski hljeb prvi je od Mrkojevica u Cikagu potrazio Emro Pekovic 1962. godine. Poslije njega, uslijedio je pravi talas naseljavanja Barana. Tokom 60-ih i 70-ih, tamo se naselilo vise od 200 porodica iz svih krajeva barske opstine Tudjemila i Krajine, Starog Bara, Turcina i Mikulica, Zaljeva i Dobrih voda, Mrkojevica i Gorana... I svi su se, iako iz zabitih i siromasnih sela, veoma dobro snasli u obecanoj zemlji. Danas su to bogati ljudi, cak i za americke prilike, a njihova djeca zavrsavaju najbolje tamosnje skole. Drugi talas naseljavanja u SAD dosao je sa pocetkom rata na nasim prostorima, pa je zajednica Barana na Velikim Jezerima, tacnije u Cikagu, prosirena na, kako se procjenjuje, oko 500 porodica.
Tokom proslogodisnjeg dvomjesecnog obilaska nase dijaspore po SAD, Suljo Mustafic, odgovorni urednik Radio Bara, inace diplomirani profesor lingvistike, boravio je i u Njujorku, Las Vegasu, Indijani, ali, ipak, najvise vremena proveo je sa brojnom barskom kolonijom u Cikagu. Po njegovim rijecima u veoma dobro organizovanom klubu iseljenika “Rumija” u Cikagu, naravno, dominiraju Mrkojevici. No klub je, zaista otvoren za svakoga. Pocev od skole maternjeg jezika, molitvenog prostora, biblioteke, preko restorana u kojem se organizuju svadbe i zabave. U klubu prostoji i radio-stanica za nase zemljake - Radio Inter Antena Bar. U improvizovanom studiju i reziji jednom nedjeljno se priprema i uredjuje program, veoma omiljen i slusan medju nasim iseljenicima. Tesko je zaboraviti sate provedene u tom radiju, groznicavu ustreptalost trojice entuzijasta - Sulja Sabovica, Ahmeta Pekovica i Senada Perazica, koji volonterski, ali sa puno ljubavi, rade taj posao - naglasava Mustafic, dodajuci da je taj iseljenicki radio ustanovljen prije sest godina i zivi, kao i klub, od donacija iseljenika. Gostoprimljivost i blagonaklonost Barana u Cikagu osjetio je svuda: u kuci, klubu, kafani, nocnom baru, na ulici. Svuda ih je presretala njihova neposrednost. Sati razgovora, neprospavane noci, na najljepsim izlaznim mjestima pored jezera ili u barovima, neprekidna zelja da se sto vise sazna o zavicaju ispod Rumije, ubijedili su me da ti ljudi ne zive samo za novac. Obicaji i jezik koje ljubomorno cuvaju, kao i medjusobna solidarnost, ucinice da ti ljudi jos dugo imaju svoj Bar u Cikagu - zakljucuje Mustafic.
Cikago je grad sa najvecim ocuvanim zajednicama doseljenika iz Evrope. Pored Grka kojih ima gotovo milion ( a imaju i svoj dio grada - Grik taun ) dominiraju Sloveni. Oko milion i po Poljaka, stotine hiljada Rusa i naravno doseljenici iz bivse Jugoslavije. Vise od 300.000 Srba, gotovo 200.000 Hrvata, pedesetak hiljada Bosanaca, te nekoliko desetina hiljada Slovenaca i Makedonaca. Sve u svemu, vise od 600.000, ukljucujuci i crnogorsku zajednicu koja broji pet, sest hiljada iseljenika. Najbrojniji su svakako Barani, a medju njima Mrkojevici, kojih tamo ima vise nego u zavicaju podno Lisinja – dodaje u svom izvjestaju Mustafic.
Naglasavajuci barsku dijasporu u SAD koja nikada ne zaboravlja svoj zavicaj, i imajuci u vidu njihov pravilan odnos prema svojoj oazi crnogorskog primorja ocekujemo i u buduce kao i do sada da ce i oni svojim aktivnostima pomoci u ideji ocuvanja svojih obicaja i tradicije.
Mi smo upravo tu da, i na njihov predlog, realizujemo i njihove zamisli, kako bi se uvijek rado vracali u svoj rodni kraj, a time i cinili ovaj prostor jos zivopisnijim i stvoriti ga jos privlacnijim da bi i nasi posjetioci naseg web sita uzivali.

U tom cilju i vrsimo razne aktivnosti kao sto je i promocija udruženja i èasopisa "Almanah", odrzana u sali Skupštine opštine u Baru, dana 30.08.2002.godine, sa sloganom “Almanah” kao emancipatorski projekat.

"Almanah", zapravo, promoviše stanovište da samo ljudi koji se poznaju mogu komunicirati na ljudskom nivou. Imajuæi to u vidu, ne èudi da u okeanu neznanja o nama, vladaju stereotipi i predrasude, stvarajuæi jednu opštu sliku koja nam se ne sviða. Tim prije je naša odgovornost veæa da ponudimo, i kroz "Almanah", realnu sliku o Bošnjacima u Crnoj Gori - kazao je, na promociji udruženja i èasopisa "Almanah", akademik Šerbo Rastoder. Na ovoj promociji èasopisa govorili su i Rajko Ceroviæ, Esad Koèan, mr Živko Andrijaševiæ, Suljo Mustafiæ i prof. dr Novak Kilibarda. Poslije uvodnog izlaganja akademika Rastodera u kojem je iznio presjek djelatnosti ovog udruženja i èasopisa èiji je glavni i odgovorni urednik, svoje viðenje "Almanaha" kao kulturološke èinjenice dao je publicista Rajko Ceroviæ.
"Almanah" je institucija, i to živa institucija u usponu zahvaljujuæi volji, želji i intelektualnoj energiji njegovih saradnika i prijatelja. Crna Gora danas ima obilje mrtvih institucija koje prešpartavaju mrtve ideje, koje se finansiraju od strane države po nekoj inerciji, a sve na štetu rijetkih živih institucija kakva je "Almanah" - istakao je Ceroviæ naglasivši etiketu subverzivnosti pripisivanu još u vremenu komunistièkog sistema sliènim kulturnim inicijativama edukativno - nacionalnog karaktera.
Esad Koèan kao moto svoje diskusije uzeo je Jaspersovu upitanost nad odgovornosti svih onih koji prežive kataklizmu, naglasivši da su Bošnjaci upravo u proteklim teškim vremenima uspjeli da se konaèno isprofilišu kao nacionalni identitet, a "Almanah" okarakterisao kao elitnu reviju od izuzetne važnosti za taj proces.

Držim vrlo bitnim što u "Almanahu " pišu neistomišljenici, pa se na taj naèin crnogorsko društvo navikava na potrebitost ovakvog èasopisa - ne toliko zbog društvene emancipacije, jer da je emancipacija garant toleranciji vjerovatno kroz istoriju iza genocida ne bi stajali najobrazovaniji ljudi. Èini se da ovaj èasopis ukazuje èast nekoj buduæoj Crnoj Gori, kada ga veæ ova današnja nažalost ne zaslužuje - rijeèi su mr Andrijaševiæa koji je britkom ironijom apostrofirao sve degradirajuæe elemente nacionalizma na ovim prostorima, a bliskost prema udruženju objasnio èinjenicom da je i sam pripadnik " izmišljenog naroda ".
Na vrlo dobro organizovanoj veèeri "Almanaha" u Baru, novinar Suljo Mustafiæ govorio je o znaèaju èasopisa za Bar, ali i o Baranima na njegovim stranicama. Ulogu voditelja ove promocije uspješno su obavili Mirsad Rastoder, urednik u Radiju Crne Gore i Jasmina Rastoder, profesor istorije iz Bara.

Jedan narod održava svoju prepoznatljivost ne samo održavanjem, biološkom egzistencijom istorijski usaðenih osobina, nego i naporima prilagoðavanja pomenutih kategorija novim vremenima. Zato je veæa obaveza manjinskih naroda da se toga posla prihvate, braneæi se od moguæih asimilacija koje manjini uvijek prijete. Iz tog ugla "Almanah" je elitni detalj u kulturnoj istoriji muslimana i(li) Bošnjaka u Crnoj Gori - istakao je prof. Novak Kilibarda, u svom izlaganju posebno obradivši pitanje zajednièkog jezika naroda na ovim prostorima, kao velike šanse za druge oblike integracija i meðusobnog razumijevanja.
Sretan sam ako sam uspio da sam svojim izlaganjem zadrzim Vasu paznju i da razumjete cilj mog obracanja putem, a na tom putu neka nam svima nama Allah.dz.s. pomogne.