Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne
Sve se događa po sistemu spojenih posuda
ŠTA SE DEŠAVA SA AMERIČKOM (NAŠOM) EKONOMIJOM?
Procitaj komentar

Autor: Rašid Nuhanović
Objavljeno: 10. May 2008. 08:05:32
Često se nepravilno izražavamo kada govorimo o ekonomiji ili bilo kojim drugim dešavanjima ovdje u Americi. Kao da se sve to ne dešava nama, i rijetko posežemo sa nazivom "Naša Ekonomija". Mada ova ekonomija u kojoj mi živimo i radimo, stičemo određena dobra i stvaramo i planiramo svoju budućnost, najviše se odražava na naš život, naš džep, naše raspoloženje, najkraće rečeno na naš životni standrad. Iako nismo ovdje u Americi rođeni, ovdje smo došli i prihvaćeni kao svoji. Dobili državljanstvo ove zemlje. I kako onda ne reći da su problemi sa kojima se suočava ova zemlja i naši problemi.
Sve se, ama ha, u životu i radu u svijetu ekonomiji i politici dešava po sistemu spojenih posuda. Ništa se ne može potpuno izolovano posmatrati. Sve ima svoje uzroke i posljedice. Ono što se jedan put javlja kao uzrok drugi put se javlja kao posljedica i obratno. Tako na primijer povećanje cijena roba posljedica je manje ponude u odnosu na potražnju i uzroku je pad kupovne snage novca. Smanjene prodaje odnosno kupovine roba je posljedica što prouzrokuje smanjenje proizvodnje. Smanjene proizvodnje prouzrokuje veću nezaposlenost a što utiče na još veći pad životnog standarda i tako u nedogled.
Često se nepravilno izrazavamo kada govorimo o ekonomiji ili bilo kojim drugim dešavanjima ovdje u Americi. Kao da se sve to ne dešava nama, i rijetko posežemo sa nazivom "Naša Ekonomija". Mada ova ekonomija u kojoj mi živimo i radimo, stičemo određena dobra i stvaramo i planiramo svoju budućnost, najviše se odražava na naš život, naš džep, naše raspoloženje, najkraće rečeno na naš životni standrad. Iako nismo ovdje u Americi rođeni, ovdje smo došli i prihvaćeni kao svoji. Dobili državljanstvo ove zemlje. I kako onda ne reći da su problemi sa kojima se suočava ova zemlja i naši problemi. Zaista se u ovom momentu suočavamo sa velikim ekonomskim problemima i mi smo također zabrinuti. Zato sam se i opredijelio da napišem jedan prilog na temu šta se to dešava sa američkom odnosno našom ekonomijom.
Već duže vremena Amerika je suočena sa velikim ekonomskim problemima. Cijene rastu, kupovna snaga novca odnosno dolara opada, što drugim riječima znači da je ovdje na dijelu inflacija. Inflacija je najočigledniji indikator nestabilnosti jedne ekonomije. Dovoljno da za samo u posljednjih nekoliko godina analiziramo kurs američkog dolara u odnosu na druge svijetske valute, vidjet ćemo koliko je dolar oslabio. 1 EURO= $ 1.60 ili $1.00=1.20 KM. Tako dolar u slobodnom padu postaje ubica novih radnih mjesta i nož kojim se smanjuju profit na evropskom kontinentu. Svakih 10 centi sniženja vrijednosti dolara na primijer u "ERBASU" umanjuje operativni profit za 1.6 milijardi dolara. Iz vremena jake i vrlo stabilne američke ekonomije kada su se obračuske cijene u svijetu računale u dolarima, kada su svi ugovori u međunarodnim transakcijama utvrđivani u dolarima kao naj stabilnijoj svijetskoj valuti, ulazimo u vrijeme kada svi biježe od nestabilnog dolara kao srestva plaćanja.

EVROPA SE PRESTROJAVA

Evropske kompanije su pogođene od kad je dolar od 2000. godine izgubio oko 50% vrijednosti u odnosu na EURO. Dolar trese čitav svijet. Kada zelene novčanice skliznu u odnosu na EURO, evropske kompanije koje izvoze u SAD moraju sniziti cijene ili se odreći profita. Kao što smo nekad išli u Tursku ili Italiju da se obučemo jeftino danas Evropljani dolaze u New York odnosno u Ameriku gdje sa jakim EUROM pokupovaše mnoge vrijedne stvari, koje su u ovom momentu za njih vrlo jeftine. Prvo su pogođene kompanije koje nadnice isplaćuju u eurima a proizvode prodaju i naplaćuju u dolarima.

PRODUŠENJE RADNOG VREMENA

Evropske kompanije su postale u ovo vrijeme mudrije. Prenijele su određenu proizvodnju u istočnu Evropu u kojoj su nadnice odnosno plate manje, a u Njemačkoj su radnici pristali da rade duže a za istu platu. Evropljani su razvili tržista u Kini, Rusiji i Inidiji da bi smanjili zavisnost od Amerikanaca. Dio evropskog eksporta usmijerenog ka SAD smanjuje se u cijelini sa 16% u 1999. na 13% u 2007. U istom periodu isporuke za novonastala tržišta porasla su sa 21% na 26%. U takvim ekonomskim tokovima povećava se americki deficit koji u ovom momentu iznosi 740 milijardi dolara.

POGREŠNA PODRŠKA REAL ESTATE

Ekonomska kriza

Dollar usitnio

EURO stabilan

Konvertabilna marka za sada se dobro drži. Do kada ne znamo!
U američkoj ekonomiji mnoge stvari su krenule nizbrdo. Velike nevolje su nastale početkom ove decenije kada su nekonvencionalni, takozvani subprimarni krediti za kupovinu kuća odobravani i ljudima čiji su prihodu bili nedovoljni za kupovinu i otplatu tih objekata za stanovanje. Tako pogrešna ekonomska politika u ovoj oblasti dovela je do nezapamćenog porasta cijena kuća, a to povećanje omogućavalo je pozajmljivačima to jest dužnicima izvlačenje iz problema koji nastaju prilikom otplate mijesečnih kreditnih rata. Na primijer dužnik koji ne može da otplaćuje kredit, stavlja hipoteku na svoju kuću koja je u međuvremenu poskupjela. Uzima novi kredit i otplaćuje za ostale rate. I tako u nedogled. Špekulativni balon napuhan je maksimalno u ljeto 2006. godine (prema određenim izvorima). Ali od decembra 2007. cijene kuća su pale u prosijeku za 10,2%, bar sudeći prema nacionalnom indeksu cijena kuća. Cijene i dalje padaju. U normalnim vremenima kapitalistička ekonomija dozvoljava pad cijena kuća i akcija na berzi, sve do tačke kada se pojavljaju ljudi s novcem i sve to pokupuju. Međutim, ako taj veliki novac ostane po strani, jer se nevidi da jedno vrlo blizu, čekanje na lovce koji kupuju u bezcijenje može biti predugo i jako bolno. Sljedeći korak ma kako se on bude zvao najvrijerovatnije će uključiti vladu koja će morati ograničiti rizike, kako bi više Amerikanaca željelo da kupuju kuće i kako bi više investitora sa dubokim džepovima, a njih zaista ima bilo raspoloženo da im pozajmljuje za to potreban novac. Mnogi zvaničnici u američkoj politici misle da je potrebno masovno spašavanje finansijskih institucija s tim što bi Bijela Kuća morala obezbijediti resurse. U tom pravcu su i prijedloži jednog broja senatora i kongresmena da federalna uprava za stanovanje obezbijedi nove kredite dužnicima kojima prijeti prinudno prodavanja imovine. Međutim, ukoliko sve krene na gore može se očekivati da će Kongres preuzati stvar i raščistiti sa dugovima svim finansiskim institucijama u zemlji. To bi koštalo trilione dolara, ali možda nebi donijelo ništa ukoliko, recimo propane Švicarska Banka. Onaj ko sada radi na Wall Streetu na nekretninama već je osijetio nedostatak kredita. U istoj situaciji su i oni koji više nisu u stanju da otplaćuju kreditnu ratu za kuću, a kuća se ne može prodati jer nema onoga ko bi dobio kredit kao nekad i ko bi mogao da je kupi. Tako se stvari usložnjavaju. Za ostale loša vremena su još uvijek samo u naslovima novinarskih članaka. Najveći broj ekonomista misli da je Amerika odnosno mi već u recesiji koja je za sada prilično blaga sa nezaposlenoscu 4,8%. Ipak čovijek se ne može osijećati komforno. "Naj bolji scenarijo bio bi blaga recesija i spor oporavak sa blago rastućom inflacijom" - kaže Harvardski profesor Kenet Rogof, ranije glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda. Rogof je sa Karmen Rajnhard koautor članka koji daje pregled 5 najgorih finansiskih kriza u bogatim zemljama od Drugog svijetskog rata pa na ovamo. U tom pregledu iznijete su alarmantne paralele sa trenutnom situacijom u SAD-u. Opisane krize daleko su manje od one iz velike depresije, ali su gore od bilo čega što se dosad odigralo u Americi. Drugim riječima, sadašnja kriza bi mogla postati vrlo opasna i ružna mi se nadamo do toga neće doći. Još uvijek mnogi sa svojim razmišljanjima se nalaze u dobra vremena koja su važila sa nekretnine (a ta vremena su trajala skoro deceniju ipo, i to je te kupce navelo na potpuno ignorisenje rizika).

DOLAR POD INFUZIJOM

Postoji niz uzroka unutarnjih i vanjskih koji utiču na kurs dolara, odnosno u ovom slučaju na pad vrijednosti dolara. Jedan od glavnih razloga je što se ogromna sredstva izdvajaju za finansiranje ratova. Najnovije procijene pokazuju da troškovi rata u Iraku ove godine mogu dostići 12 milijardi dolara mijesečno. To su zaista ogromna sredstva. To je ogroman odliv srestava sto direktno utiče na debalans u robno novčanim tokovima, u platnom prometu, odnosno do poremaćaja vrijednosti dolara. Povećava se količina novca u opticaju - putem plata. Za taj isnos se neproizvode robe, narušava se ponuda i potražnja, odnosno veća je potražnja posebno roba široke potrošnje i dolazi do rasta cijena.


Preko bosansko-hercegovačke dijaspore iz Sjeverne Amerike, uđe godišnje preko 3 milijarde dolara. Što je, ako se preračuna na našu valutu, iznosilo 6 milijardi KM. Pretpostavimo da je taj iznos dolara ostao na istom nivou to je sada po ovom kursu samo 3,6 KM. Zdruge strane naši ljudi koji su dolazili iz SAD i kupovali određene nekretnine
NAFTA DODATNO USLOŽNJAVA SITUACIJU

Sljedeći važan uzrok rasta cijena odnosno inflacije jeste porast cijena goriva (nikad veća), što direktno putem transportnih troškova utiču na povećanje cijena svih proizvoda i tako direktno utiču na povećanje cijena troškova života. Za samo jednu godinu cijena Nafte se udvostručila.
Kako se sve to odražava na Bosnu i Hercegovinu?
Nazad samo nekoliko godina neke procijene su govorile da preko bosansko-hercegovačke dijaspore iz Sjeverne Amerike, uđe godišnje preko 3 milijarde dolara. Što je ako se preračuna na našu valutu iznosilo 6 milijardi KM. Pretpostavimo da je taj iznos dolara ostao na istom nivou to je sada po ovom kursu samo 3,6 KM. Zdruge strane naši ljudi koji su dolazili iz SAD i kupovali određene nekretnine, na primijer stanove, ako pretpostavimo da je stan koštao 100,000 dolara, odnosno 200,000 KM ista vrijednost stana od 200,000 KM je danas oko 170,000 dolara (sto je daleko i više ali to za sada nije predment našeg pisanja). U velikim poteškoćama se našao izvos iz Bosne i Hercegovine odnosno uvoz u SAD. Znamo da je po SAD-u otvoreno dosta naših prodavnica koje su se na različite načine snabdijevale iz Bosne i Hercegovine. Ne što iz navike, nešto iz osijećaja i nostalgije naši ljudi su kupovali te proizvode. I postojala je tendencija stalnog porasta te potrošnje. Jedno vrijeme taj biznis je zaista bio u velikom razvoju i imao je veliki potencijal u našoj dijaspori. Što mu je omugćavalo da se značajno razvija i na taj način pozitivno utiče na proizvodnju tih proizvoda u BiH, i na taj način na otvaranje novih radnih mijesta. Zbog veoma nepovoljnog kursa dolara danas je ovaj izvos iz BiH u velikoj stagnaciji. Proizvodnja u opadanju a biznisi u SAD-u (prodavnice ili distributivni centri) se suočavaju se sa velikim poteškoćama a neki čak pred zatvaranjem. Ono što posebno zabrinjava jeste da u BiH ne postoje ni finansijske ni privredne institucije (Banke i Privredne komore ili vlade) koje bi bile zainteresirane da se bave u razriješavanju ovakvih problema. A politika koja bi svemu ovome trebala davati određeni ton je veoma troma, neefikasna i anemična.

VRH



Ostali prilozi:
» MA KONTAJU ONI!
Dr. Mesud A. Ramić | 28. November 2022 21:53
» ČEONI UDAR U SUDSKU PRAVDU I LJUDSKA PRAVA
Velija Murić | 28. November 2022 13:06
» IZ ZONE SUMRAKA ODJEKUJE: „SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!“
Mehmed Meša Delić | 26. November 2022 14:50
» DODIK OPET POLUPAO LONČIĆE
Eset Muračević | 26. November 2022 13:22
» POVIJEST (NI)JE UČITELJICA ŽIVOTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 23. November 2022 20:05
» OSMORKA I VELIKO SRPSKO-HRVATSKE BAJE!
Mr. Milan Jovičić | 23. November 2022 19:53
» KONTAŠ?
Said Šteta | 23. November 2022 16:28
» RAZMIŠLJANJE JEDNOG LEGITIMNOG BOŠNJAKA: „DRUGA FAZA GENOCIDA NAD BOSNOM“
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 21. November 2022 12:05
» ŠTA TO PORUČUJU I ŽELE NACIONALISTI IZ MOSTARA?
Mr. Milan Jovičić | 21. November 2022 01:09
» ESEJ O “G(L)ADNIM GODINAMA”
Dr. Harun Hadžić | 20. November 2022 14:55
» JETON NEZIRAJ – THE HANDKE PROJECT
Šemso Agović | 18. November 2022 13:56
» UKRAJINSKA POBJEDA U HERSONU POČETAK KRAJA PUTINA
Božidar Proročić | 16. November 2022 16:49
» (NE)POLITIKA KAO UDRUŽENI OSVETNIČKI PODUHVAT
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. November 2022 17:32
» HEROJI MOSTARA ZA VJEČNO PAMĆENJE
Mr. Milan Jovičić | 13. November 2022 16:19
» CRNI KVADRAT NA CRNOJ PODLOZI
Dr. Sead Alić | 12. November 2022 14:48
» SILNIKE NA OVOM SVIJETU ČEKA PONIŽENJE...
Sead Zubanović | 11. November 2022 14:56
Ostali prilozi istog autora:
» BOŽE, ŠTO SU KRATKE GODINE
13. January 2008 00:00
fastvee.gif
banmuftija.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif