Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


JEDAN DOŽIVLJAJ "ZULIJE"
Procitaj komentar

Autor: Safet Pozder
Objavljeno: 17. May 2012. 13:05:45
Safet POZDER: Govoreći o žrtvi i stradanju, autor je, razumljivo, izbjegao krv, klanje i kame ali je, zato, na vrhunski način u poemu utkao takve bošnjačke veličine kakva je Nazija Beganović iz Đulića. Tako će majka, besjedeći svojoj Zuliji, kazati i ovo: ''Kad mi se plače, pomislim, na Naziju, iz Đulića, podrinjskih, kojoj zlikovci, ubiše, sinove, Muriza, Beriza, Idriza, Feriza, Ramu, Fahrudina, i supruga, Mustafu''. I Naziji, i Havi, i Zulijinoj majci dušmani su uzeli sve ali ne i volju za životom. Ubili su im najmilije ali ih nisu natjerali da budu mrzitelji, koljači, ubice i osvetnici. Uzeli su im komad duše ali ne i ljudskost i dostojanstvo.
Pod bosanskohercegovačkim književnim nebom, već izvijesno vrijeme, svoje mjesto traži i poema o Podrinjki ''Zulija'' koja je potekla iz pera Bajre Perve, uglednog književnika, novinara i publiciste. Moj prvi susret sa ovom, po obimu malom, ali po poruci ogromnom knjigom, desio se početkom aprila 2012. godine. Mjerkao sam naslovnu stranu i razmišljao o rijeci koja se, onako vitka i zelena, probija kroz ogromne stijene i odlazi negdje u nedogled. Za početak, to je bilo sve.

Čitanju sam pristupio tek desetak dana poslije i odmah se osvjedočio da je prva veličina ''Zulije'' u tome što, da biste je što bolje shvatili i dosegli, morate je čitati više puta. Tako je i bilo. Pročitao sam je nekoliko puta i svako novo čitanje otvorilo mi je poneki novi prozor i pred mojom znatiželjom raskrililo nove horizonte mog naroda.

Iako bi se o 'Zuliji' moglo nadugo i naširoko, nekoliko detalja s kojima se autor hrabro uhvatio u koštac i vješto ih savladao, zaslužuje da bude primijećeno.

'Zuliju' nam priča majka, a majku, njene brige, strahove, čežnje, nadanja i unutarnja motrenja je teško dokučiti i razumjeti. Pisati iz bilo čije druge perspektive nije lahko, ali pisati iz perspektive majke, i to one ožalošćene i na mnoge načine ucvijeljene, i u tome uspjeti – to je pravi podvig. Po tome su Perva i njegova 'Zulija' posebni.

Perva se, u ovom slučaju, može podičiti još jednim hvale vrijednim podvigom. Iako rođeni Hercegovac (Jasenik, Konjic), on hrabro i bez ustručavanja piše o jednom posve drugom podneblju (Podrinje). Dakako, morao je prethodno savladati jedan bitan preduslov: poznavati dušu Podrinja. No, Perva je pokazao da, ne samo da poznaje podrinjsku dušu, nego se kroz nebrojene kontakte, razgovore, reportaže i tekstove o genocidu i žrtvama genocida, do u tančine saživjeo sa Podrinjem i upoznao tamošnju bol. Iz te emocije na papir se, sama od sebe, morala izliti ova poema.


Kroz cijelu poemu neumoljivo se provlači i rijeka Drina, ta krotka ljepotica koja je, kroz historiju, mnogo puta, namjesto da se svijet divi igri njenih talasa, služila posve drugoj svrsi. Ta, Bogom data ljepota, postade i ostade najveći mezaristan čiji su talasi ogasulili generacije nevino pobijenih Bošnjaka i čiji je mulj postao kaburom ''šehida, što nevini, stradaše, samo zato, što su bili, Bošnjaci, i muslimani''.

Autor poeme Bajro Perva
Dalje, autor je vješto, bez pretenzije da ga gurne u prvi plan, rekonstruisao svakodnevni život jedne tradicionalne bošnjačke porodice, što je, po meni, vrlo važno. Tako ćemo u ''Zuliji'' na vrlo sladak i prijemčiv način čitati o rođenju djeteta, učenju ezana i ikameta na desno i lijevo uho, nadijevanju imena djetetu, klanju rogatog ovna, zacurivanju i zamomčavanju, prvim simpatijama, dedi i neni, hedijama s Ćabe, iščekivanju svatovskog veselja i mnogo čemu drugome što je sastavnica našeg bošnjačkog identiteta. Unijeti takvu materiju u jednu potresnu priču i to na upadljiv a opet sporedan način je umijeće u kome je Perva, opet, uspio.

Kroz cijelu poemu neumoljivo se provlači i rijeka Drina, ta krotka ljepotica koja je, kroz historiju, mnogo puta, namjesto da se svijet divi igri njenih talasa, služila posve drugoj svrsi. Ta, Bogom data ljepota, postade i ostade najveći mezaristan čiji su talasi ogasulili generacije nevino pobijenih Bošnjaka i čiji je mulj postao kaburom ''šehida, što nevini, stradaše, samo zato, što su bili, Bošnjaci, i muslimani''.

Govoreći o žrtvi i stradanju, autor je, razumljivo, izbjegao krv, klanje i kame ali je, zato, na vrhunski način u poemu utkao takve bošnjačke veličine kakva je Nazija Beganović iz Đulića. Tako će majka, besjedeći svojoj Zuliji, kazati i ovo: ''Kad mi se plače, pomislim, na Naziju, iz Đulića, podrinjskih, kojoj zlikovci, ubiše, sinove, Muriza, Beriza, Idriza, Feriza, Ramu, Fahrudina, i supruga, Mustafu''. I Naziji, i Havi, i Zulijinoj majci dušmani su uzeli sve ali ne i volju za životom. Ubili su im najmilije ali ih nisu natjerali da budu mrzitelji, koljači, ubice i osvetnici. Uzeli su im komad duše ali ne i ljudskost i dostojanstvo.

Konačno, u Pervinoj poemi ''Zulija'', cijelim njenim tokom, od prve do posljednje riječi, primjećujemo nešto vrlo bitno i u našem javnom diskursu, kada je u pitanju zločin i žrtva, pomalo neobično. Naime, u ''Zuliji'' dominira žena. Zulija je poema o ženi i njenoj žrtvi, boli, stradanju. Žena je podnijela i podnosi veliku žrtvu o čijem obimu se rijetko i, rekao bih, vrlo stidljivo govori i piše. I u tome je jedna od veličina ovog književnog ostvarenja.
Iz svega navedenog, i na bazi ličnog, unutarnjeg doživljaja ove poeme, biću posve slobodan da kažem da se poema ''Zulija'', bez ikakvog ustručavanja i bez bilo kakvih kalkulacija, može staviti u rang bijelih šehidskih nišana širom Bosne i Hercegovine. Jer, koliko go da šehidski nišani svjedoče o jednoj borbi i jednom komadu historije na jednom frtalju zemaljske kugle zvanom Bosna i Hercegovina, ništa manju snagu, važnost i težinu nema ni ''Zulija''. Ona je autorov skromni a veliki bašluk, podignut nad patnjom i mukama njegovog naroda; bašluk koji će, siguran sam, a vrijeme će pokazati, biti prepoznat i ispravno valoriziran od strane naraštaja koji dolaze.

Otuda sam ubijeđen kako ''Zulija'' ima svoje zasluženo i veliko mjesto pod našim književnim nebom. Njeno mjesto je, jamačno, i u našim srcima, džematskim i kućnim bibliotekama ali i školskim lektirama.

Knjiga se čita u jednom dahu. Jedno čitanje uzeće vam tek desetak minuta slobodnog vremena ali će vas mnogostruko obogatiti te ''Zuliju'' najtoplije preporučujem svima a autoru Pervi od srca čestitam i želim još puno uspješnih ostvarenja.

VRH



Ostali prilozi:
» PATRIOTIZAM NA DALJINSKI UPRAVLJAČ
Eset Muračević | 04. February 2026 17:09
» GODINE KOJE SU PRESJEKLE HISTORIJU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 04. February 2026 15:40
» KADA ĆE BOŠNJACI, KONAČNO, POSTATI POLITIČKI NAROD
Sead Zubanović | 02. February 2026 16:03
» SVETI PLAMEN ISTINE U ZEMLJI KOJA ŠUTI
Avdo Metjahić | 02. February 2026 15:05
» RAT S IRANOM? PUČ? PREGOVORI?
Mehmet Koçak | 31. January 2026 15:18
» MANIFEST PROTIV TEOLOŠKE INFANTILIZACIJE VJERE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 31. January 2026 00:15
» SNOVI, KONTRADIKCIJE I STVARNOST U SIRIJI...
Mehmet Koçak | 31. January 2026 00:08
» POLITIČKA GROTESKA ZVANA MILORAD DODIK
Avdo Metjahić | 30. January 2026 12:54
» POLEMIČKI TEKST: GENOCID NIJE MIŠLJENJE!
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 29. January 2026 02:14
» SELEKTIVNO ‘ANTIFAŠIRANJE’ ČITATELJSKIH UMOVA U BIH
Amir Telibećirović | 28. January 2026 21:11
» ČAST VJERE I DOMOVINE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 28. January 2026 15:52
» SVIJET PREDRASUDA I KRATKO PAMĆENJE
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 27. January 2026 20:50
» SRBIJA I HRVATSKA - ZLOUPOTREBA HOLOCAUSTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 27. January 2026 15:33
» MIR KOJI NIKO NE MOŽE POTPISATI
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 27. January 2026 01:07
» "SUVERENITET SE NE GUBI NAGLO – VEĆ POTPISOM"
Džebrail Bajramović | 26. January 2026 21:07
» MEĐURELIGIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE DA SE OGRADI OD DODIKOVE IZJAVE O SAREVSKOJ HAGGADIH
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 26. January 2026 16:56
» UKRAJINA ILI SLOBODA RUSKI FAŠIZAM KAO PROJEKAT UNIŠTENJA NARODA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. January 2026 16:39
Ostali prilozi istog autora:
» ČIZME
07. December 2012 20:04
» POSTIMO SA MUHAMMEDOM A.S.!
19. July 2012 08:41
» FATMIROV HERC
01. June 2012 20:56
» KA NOVOM REISU
27. April 2012 03:13
2.jpg
Alipashabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovicl 100godina.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
Beharban.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif