Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme
Turska: Bošnjacima u zijaret
SVAKE GODINE U SREBRENICI
Procitaj komentar

Autor: Amir Hodžić
Objavljeno: 08. May 2015. 18:05:48

Panorama Bige


KALAFAT, BIGA
Kliknite na sliku za uvećati

Džamija u Kalafatu

Kalafat: Rahmi, Amir, Salih, Hurija i Fatima

Kalafat: Salih Sert, Rahmi Duru, Memduh Sokullu i Huseyn Duru

Huseyn Duru s majkom Fatimom

Hasan Yavuz, predsjednik Derneka

Pred svojom kućom: Huseyn Duru

h. Salih Sert Huserić

U modnom salonu: Memduh Sokullu

Terzija: Rafat Bayram

Sin Salihov: Yusuf Sert

Fatima, Nađa, Zeyneb i Huseyn
Iz godine u godine sve je više Bošnjaka iz Turske koji dolaze na obilježavanje 11. jula, dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Među njima prednjači Huseiin Durić Duru iz sela Kalafata kod Bige, udaljenom od Istanbula oko 350 kilometara.

Husein je prvi put boravio u Bosni i Hercegovini 2006., a potom 2009. godine. Od tada je redovni posjetilac i učesnik „Marša mira“. Osim što učestvuje u Maršu mira i dženazama u Srebrenici, on iskoristi boravak i obiđe rodbinu u Bosanskom Petrovcu, Cazinu, Velikoj Kladuši i Bužimu. Svake godine povede i po nekog novog posjetioca. Tako je npr. s njim u Srebrenicu i Krajinu dolazio i brat Rahmija sa suprugom Hurijom, dajidža h. Salih Sert Husetić, rodice Bahar i Rukija i brojni drugi Bošnjaci. Ove godine će s njim doći i sestra Gulbija Doan koja živi u Istanbulu.Huseyin kaže da je delegacija iz Kalafata posjetila valiju (načelnika) u Čanakalli i da im je on obećao autobus tako da ove godine očekuje rekordnu posjetu Bošnjaka iz Kalafata, Bige i Čanakkalea na obilježavanju 20.-ce genocida u Srebrenici.

Huseinovi preci su u Bigu doselili iz Cazina prije više od stotinu godina. On je revnosni sakupljač podataka o Bošnjacima koji su doselili iz BiH u ove krajeve. Bilježi kakvu su sudbinu doživljavali i kako danas žive. Podatke i fotografije objedinjuje u knjigu koju će, nada se, uskoro i publikovati. Bit će to pravo blago podataka koji će omogućiti mnogim da prvi put saznaju za svoju rodbinu i uspostave kontakte, posjete jedni druge. A u Kalafatu prema Huseinovim saznanjima žive porodice čija su prezimena u BiH bila slijedeća: Agić, Bregović, Begović, Bajić, Bešić, Bašić, Džanić, Čordić, Čirić, Čolhapić, Durić, Druzić, Elkasović, Ezić, Hromadžić, Husetić, Hrkić, Hegić, Gluhajić, Miličević, Mustafić, Kačar, Kovač, Kantarević, Lelić, Lalić, Malkoč, Maškić, Maša, Novaković, Nenić, Osmanović, Pašo, Rizvanović, Ramić, Racić, Suhić, Sadiković, Sarić, Zerić, Zulić i Selimović.

Svi oni danas nose nova turska prezimena, ali u pamćenju i usmenoj predaji čuvaju svoja izvorna, bosanska.

Tako se npr. danas Agić zove Yel, Bregović Hić, Bajić Bali, Bešić Kuzu, Bašić Ari, Džanić Unlu, Čordić Čur, Čirić Temiz, Čolhapić Dengin, Durić Duru i Duran, Druzić Oz i Mutlu, Elkasović Bayram, Okan i Erkap, Ezić Eriš, Hromadžić Fidan i Filiz, Husetić Sert, Koyuncu i Yavuz, Hrkić Ay, Hegić Ata, Gluhajić Tatar, Mustafić Gun, Kačar Kaćmaz, Kantarević Toy, Lelić Acikgoz, Malkoč Malkoč, Rizvanović Altaš, Ramić Emere, Racić Erel, Zulić Aktaš...

Stanovnici sela Kalafat, nadomag grada Bige, pedesetogodišnjaci i stariji govore bosanski s tipičnim naglaskom kakvim se i danas služe stanovnici u Krajini. Istina ima i mlađih koji znaju bosanski, ali ih je sve manje. Prošlog ljeta su organizirali i kurs bosanskog jezika. Predavač im je bila profesorica bosanskog iz Zavidovića.

Husein Durić Duru kazuje da je njegov pradedo Šerif, bio hodža i ukopan je u Cazinu. Rođaci mu žive u selima kod Bužima. Kada je prije nekoliko godina grupa njih putovala rodbini u Krajinu, vozač autobusa ih je pitao:

"Gdje će te vi Krajišnici izaći," ne znajući da su oni turski državljani, ali ih je po načinu govora prepoznao da su Krajišnici.

Husein kaže da je prva grupa muhadžira iz Krajine krenula u muhadžirluk odmah po nadiranju austro-ugarske vojske kojoj su na granici pokušali pružiti otpor. Kako nisu u tome uspjeli, skrivali su se po šumama sedam dan bez hrane, dok nisu "ovarisali" put prema Turskoj.

Huseinova nana je iz Vidovske kod Velike Kladuše, a dedo iz Bijaćeva kod Petrovca. Husein nosi dedino ime. Dedo se "malehan" ovdje doselio, govori nam Husein. Kaže da je imao titulu "Gazija"koju je stekao u Misiru u borbama s Englezima.

Od Istanbula do Bige, autobusom se putuje punih sedam sati. Kada smo navečer u 22.00 sata stigli na autobusku stanicu u Bigi, s Huseinom nas je dočekao i njegov dajidža hadži Salih Sert Husetić, rođen 1933. godine. Njegova vitalnost i pokretljivost ne otkrivaju da ima toliko godina. Dok se vozimo kombijem kojeg je za ovu priliku posudio njegov sin Jusuf, hadži Salih nam kazuje da je njegova majka Radžifa imala svega pet godina kada je sa svojim roditeljima iz Bosanske Krajine doselila u ovo selo. Kaže da je od Begića iz okoline Cazina. Salih ne zna pouzdano da li je njegov otac Ibrahim rođen u Bosni ili u Turskoj. No zna da je porijeklom iz Bilaj sela kod Bosanskog Petrovca.

Hadži Salih Sert – Husetić priča za svoga oca Ibrahima da je bio tako siromašan kada se oženio, nije imao ni dušeka ni jorgana ni svoje kašike. Te stvari mu je poklonila jedna stara žena i tako je stupio u brak. Bio je prvo koljeno u Turskoj od oca Sinana. Ibrahimov sin, naš sagovornik, Salih, oženio se Lutfijom koja je porijeklom od Elkasa kod Bužima. Nisu u životu propatili kao njihovi roditelji. Živjeli su bolje tako da su Salih i Lutfija i hadž obavili.

Njihova djeca, sin Jusuf i kćeri Nurdžan i Šenur žive još bolje. Nurdžan je udata za Bošnjaka, Šenur za Turčina, a sin Jusuf je oženjen Čerkezkinjom. On živi u gradu Bigi, ima svoje dućane i uspješan je biznismen. Svome ocu hadži Salihu i njegovom sestriću Huseinu uplatio je avionske karte za Bosnu i oni su 27. juna 2013. prvi put boravili u Bosni i Hercegovini. Hadži Salih planira iduće godine ponovo u Bosnu. I ove bi, ali ima puno posla na uređenju nove kuće.

Stižemo u Huseinovu kuću. Sofra je pripremljena i čeka musafire. Majka Fatima (80. godina) i supruga Nađa iskreno su obradovane našim dolaskom. Nastavljen je razgovor do kasno u noć. Starica Fatima se najradije sjeća djetinjstva i „klanja“ s djecom u mahalama Čifluk, Glamočkoj i Krajiškoj mahali. „Krajišnjani repati, sutra ćete krepati“, govorila su djeca iz Glamočke mahale djeci u Krajiškoj mahali.A oni bi uzvraćali:““Hromu kozu muzete, na dnu stapa mučate.“

Sutradan je ponovo s nama h. Salih, njegov sin Rahmija, snaha Hurija, i naravno glavni domaćin Husein. Rahmija i Hurija su ostavili posao u dućanu i s nama krenuli u obilazak grada Bige udaljenog oko dva kilometra od sela. Put nije asfaltiran. Kažu da općina planira da ga asfaltira. Ali plaše se hoće li tada moći držati ovce, kokoši, goveda. Ovo je poljoprivredni kraj. Ljudi uglavnom žive od poljoprivrede i stoćarstva. Uspijeva i riža jer je tlo podvodno. Sve do maja ne mogu sijati druge usijeve zbog toga.
A u Bigi na svakom koraku susrećemo „naše ljude“ čiji su stari prije više od stotinu godina ovdje doselili.

Husein nas upoznaje s Hasanom Yavuzom. On je predsjednik Derneka u Kalafatu. Porijeklo vodi od Redžića iz Bosanske Krajine. Želio je da nastavi održavanje veza s BiH, pa je sina upisao na fakultet u Travniku.

Mesud Aktaš ima zlatarsku radnju u centru grada Bige. Kaže da mu je nana od Husetića, a dedo od Pehlivanovića. Pokazuje nam u kompjuteru precizno stablo njegove rodbine u Bosni i Hercegovini i njihove rodbina koja danas živi u Bigi i Kalafatu.

I vlasnik tekstilne radnje Memduh Sokullu, vodi porijeklo iz Bosne od Sokolovića. Mada su mu i majka i otac bili Bošnjaci i govorili bosanski on ga je zaboravio. Razlog je taj što se oženio Turkinjom i tako zaboravio maternji jezik.

Rafet Bayram je terzija. Kaže rado bi posjetio rodni kraj svoji predaka u Lepenici kod Kiseljaka (prezime Hrkić), ali njegov rad je na tankoj igli pa tako i tanje zarađuje.

Susrećemo i Ibrahima Ibru Hromadžića, sada nosi prezime Filis. Kaže da mu je majka od Selimovića iz Bosanskog Petrovca. S njim je i supruga Sajma koja vodi porijeklo od Družića. Ibro je svojoj djeci dao imena po ocu i majci. Jusuf i Emina.

Još se dosta Bošnjaka može sresti u Bigi kroz koji protiče rijeka Kodža Baščaj (Velika glava). Rijeka je stalno mutna od velikih padavina koje se slijevaju s okolnih uzvišenja u ovu nizinu koja podsjeća na prelijepe i prostrane krajeve Bosanske Krajine. Valjda je to bio i razlog što su se naši iseljenici iz Bosanske Krajine ovdje zaustavili i nastavili život. Iako je od tada prošlo više od stotinu godina njihovi potomci ne zabotravljaju ko su i šta su. (Preporod)

VRH



Ostali prilozi:
» HRABROST JE BITI ŽENA DANAŠNJEG SELA
Fahra Kurdija | 28. November 2022 19:04
» ZEMLJO MAJKO ZA TOBOM ČEZNEM JAKO
Aziz Hurem | 22. November 2022 16:57
» SUZBIJANJE KRAJNJE DESNIČARSKIH ORGANIZACIJA NA BALKANU
Detektor.ba | 17. November 2022 18:16
» OSMI NOVEMBAR DAN POBJEDE KOJI SLAVI AZERBEJDŽAN
Božidar Proročić | 08. November 2022 14:36
» SREBRENICA NIJE DOGAĐAJ - SREBRENICA JE PROCES
Mensud Alićušić | 24. October 2022 00:01
» „MAMA, KAD ĆE DOĆI BABO?“
Bošnjaci.Net | 18. October 2022 02:06
» BIO ŠARENI, SJECKANI ILI BUREDŽIK, U BOSNI JE BUREK SAMO S MESOM
Anadolu Agency (AA) | 17. October 2022 14:46
» MAGISTRIRAO ASMIR SALIHOVIĆ
Bošnjaci.Net | 08. October 2022 13:03
Ostali prilozi istog autora:
» NE ZABORAVLJAJU BOSNU
29. July 2009 20:32
fastvee.gif
banmuftija.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif