U hotelu “Europa” u Sarajevu, 12. januara 2020. Održana je BANU “Akademska besjeda”, besjednik je ovog puta bio akademik dr. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida – Kanada, dok je moderator bio akademik dr. Suad Kurtćehajić.

Na Akademskoj besjedi u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, član BANU, direktor Instituta za istraživanje genocida - Kanada, akademik Emir Ramić je u svojstvu besjednika imao izlaganje na temu „Presuđeni genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS“.

Ramić je konstatovao da je Presuda za genocid u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta RS.



- Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007.godine Internacionalni sud pravde u Hagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija RS osmislile i izvršile genocid u Srebrenici otvorio legitimnu i legalnu mogućnost potpunog pravnog osporavanja entiteta RS. Antibosanska koalicija u BiH i u svijetu putem anticivilizacijske revizije historijske, sudske i naučne istine o genocidu u Srebrenici, nastoji nametnuti priču da je entitet RS trajna državna kategorija.
Svaki međunarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to, a oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora od 1969. koja kodificira postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu.



Ramić je istakao:
- Ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega međunarodnog prava kakva je norma IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.

Akademik Ramić je besjedu završio analizom kanadskog iskustva u procesu organizovanog i instititucionalnog lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.



AKADEMIK DR. KURTĆEHAJIĆ: RS JE OSPORIVA I U NAZIVU I U SAMOM POSTOJANJU
Koordinator Akademskih besjeda i moderator akademik dr. Suad Kurtćehajić je istakao da nije sporan samo 9. januar jer pritiješnjeno međunarodnom zajednicom i odlukama Ustavnog suda BiH, vođstvo bosanskih Srba može promijeniti datum Dana RS i odlučiti da to npr. bude 21. novembar kada je parafiran Dejtonski sporazum kojim je utemeljena RS u formi entiteta i u okviru Bosne i Hercegovine. Može se postaviti pitanje da li bi to bio izlaz za manji bosanskohercegovački entitet.



Međutim akademik Kurtćehajić smatra da je RS osporiv i u nazivu i u samom postojanju. U nazivu jer se ne može entitet u kojem su ravnopravni Srbi, Bošnjaci i Hrvati zvati isklučivo po jednom narodu. Pravna adresa za to je Sud za ljudska prava u Strazburu gdje je dovoljno da tužbeni zahtjev upute jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji žive u RS i da se slijedom već postojeće četiri presude ovog suda donese i peta protiv naziva srpska.

Zbog činjenice da je kompletno vojno i političko rukovodstvo bosanskih Srba presuđeno uključujući i presude doživotnog zatvora za političkog lidera RS Radovana Karadžića i vojnog lidera Ratka Mladića za djela koja uključuju i genocid od stane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju te da je najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu kojeg su stvorile UN u presudi od 2007. godine presudio da su vojska i policija RS učinile genocid u i oko Srebrenice tvorevina RS bi morala biti ukinuta. Jer nije normalno ni sa moralnog, prirodnog, Božjeg ali ni sa stanovišta međunarodnog prava da tvorevina odgovorna za genocid ostane netaknuta. Ne mogu počinioci biti kažnjeni a njihovo djelo RS u ime kojeg su počinili zločine uključujući i genocid ostati netaknuto, - istakao je akademik Kurtćehajić.



Adresa je Internacionalni suda pravde u Hagu, a za traženje savjetodavnog mišljenja po tom pitanju što predstavlja drugu funkciju ovog suda se trebaju obratiti organi UN koje su stvorile taj sud i imaju obavezu da sprovedu njegove odluke. Institut za genocid akademika Emira Ramića upravo radi u tom pravcu.

Još da naglasimo da je uoči "Akademske besjede", dr. Emiru Ramiću uručen certifikat o njegovom prijemu u svojstvu dopisnog člana u Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti (BANU). Certifikat je uručila predsjednice Senata BANU Hasnija Muratagić Tuna.

Cjelokupan događaj je dobro popraćen kako medijski tako i prisustvom građana i akademske zajednice.