Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne
BOSANSKI POLITIČKI MARATON
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mesud A. Ramić
Objavljeno: 31. January 2020. 16:01:47


MESUD RAMIĆ: predstavnici bosanske politike (a ne probosanske!) i bosanskog naroda imaju serbez pravo da od svojih komšija a i od svih drugih, bez ustručavanja traže i više traže i postavljaju uslove. Nismo mi osuđeni ni za genocid a ni za udruženi zločinački poduhvat. Nek se drugi stide za svoje postupke, naše je da govorimo i da tražimo na svakom koraku, sad i uvijek, maratonski.
Davno sam objavio tekst na temu važnosti uspostave unutarnjih i vanjskih integracija za koje Sarajevo, po mom mišljenju, u svojoj prirodi ima ogromne prednosti u odnosu na druge. Sarajevo kao glavni grad, a time i bosanska država imaju svako pravo, a i uzorito naslijeđe iz bliske prošlosti na svojoj strani, da u cilju dobronamjernog doprinosa boljitku u regiji jasno i bez suzdržavanja radi na jačanju integralnih silnica koje djeluju u njenom polju. Dok za smanjivanje intenziteta dezintegrirajućih silnica, koje i dalje djeluju na državu i razgrađuju bosanske narode, treba snažna podrška komšija. Ako se sa ove vremenske distance, hladne glave i detaljno razmotri bosanski odnos prema svemu što se dešavalo devedestih i ako se uz to uzme u obzir da se jedino bosanska država već skoro dva stoljeća bori sa konstantnim problemima koje uglavnom nameću drugi, neisklučujući i nefikasnost unutarnjih odnosa i relacija, onda se može zaključiti da ova država ima potpuno pravo da svakim danom i na novo traži podršku konsolidaciji i uređenju svojih unutarnjih faktora od onih koji su prijatelji i od onih koji to nisu bili. Drugim riječima predstavnici bosanske politike (a ne probosanske!) i bosanskog naroda imaju serbez pravo da od svojih komšija a i od svih drugih, bez ustručavanja traže i više traže i postavljaju uslove. Nismo mi osuđeni ni za genocid a ni za udruženi zločinački poduhvat. Nek se drugi stide za svoje postupke, naše je da govorimo i da tražimo na svakom koraku, sad i uvijek, maratonski.

Nije tajna, da svi bosanski narodi gledaju ko će i šta će o njima i njihovoj domovini reći u bliskom komšiluku, i sa jedne i sa druge strane. Potrebe radi naše komšije nas često bockaju... nekad radi sebe, nekad radi kućnog reda i polititke a često i zlonamjerno to rade na talasima koje su im njihovi režimi generisali devedesetih. Mi nemamo potrebe da se dvoumimo i razmišljamo zašto je to tako i da li će to prestati. Jasno je da neki još uvijek nisu ugasili svoje ideje o bespotrebnosti postojanja bosanske države i bosanskog naroda, ili gledaju sa rezervom. Naša sadašnja politička svijest je dovoljna da interpretiramo njihove poteze i prepoznajemo kad je politika radi politike a kad je politika u svrhu kontinuiteta ideologije zla. Mišljena sam da se radi o važnosti prepoznavanja razlika ovih pristupa a uzvratno ih treba i koristiti u političkoj areni. Bosanska strana je prihvatila struktuiranje i podjelu vlasti prema tadašnjoj raspodjeli različitih vojnih čizama. Ako je to bio maksimum što se u tom trenutku mogao dobiti, danas je ta bosanska vojna čizma ipak jedna, zajednička i stanje je značajno povoljnije za intergrativne snage pa se treba još više odvažiti, ima dobrih Bošnjana na svim stranama. Bosanska strana je u najtežem vremenu ostala privržena univerzalnim moralnim principima, ostala neuprljana i dostojanstvena i najbitnije nije ponesena zlom prema drugim i drugačijim i svjetlo je na njenoj strani.

Kako god, mi znamo kako dezintegrirajuće snage djeluju i spremni smo na taj maraton. Sa jedne strane konstantni vapaj za uspostavom sistemskih i strateških institucija koje će generisati filozofiju, ideje i viziju zaštite i razvoja države i naroda ne dopire do onih koji su zaposjeli naše zajedničko dobro. To njima predstavlja remetilački faktor i kamen spoticaja a oni realno nisu ni spremni da uslijed svakodnevnih administriranja i (ne)uspješnih političkih dešavanja i akcija još i dugoročno razmišljaju o nama sada i generacijama koje će doći. Posmatrač sa strane bi rekao, znate li šta želite sada a šta za budućnost...jeste se poslagali više? Samo da se prelistaju tekstovi kolumnista ovog portala našlo bi se dobrih ideja za naučne doprinose i za urediti dvije a ne jednu državu. Mnogo je faktora osporavanja da se jedan broj mislilaca i znanstvenika ojača i ohrabri da se vine u visine i da kao u svakom normalnom društvu, bez pritiska i nezavisno istražuje i posmatra na politiku i sve aktere u društvu, i kreira vrijednosti koje su dugoročne prirode i strateški iznad svakodnevno političkih tema. O tome detaljnije možda nekom drugom prilikom.

Mi zapostavljamo činjenicu da je dobar dio populacije i u jednoj i u drugoj susjednoj državi porijekla iz ove naše bosanske kolijevke. U više slučajeva njihovi korijeni vuku iz bosanske kolijevke nego što je to obrnuto. Ako je to dokaziva činjenica, zašto ne bi postavili tezu da je sada baš ovdje izvor dobrih vibracija i pozitivnih ideja. U prilog tome govori da su ideje nekih naših komšija izraubovane i devedesetih su imale refleksije u genocidu i udruženom zločinačkom poduhvatu. To je polučilo strukturu koja je slijedila a neki ni danas nisu potpuno udaljeni od tadašnjih ideja. U prilog ove teze govori i to da se u proteklom ratu najgrčevitije borilo, najkrvoločnije ubijao, najviše stradao i najzvjerskije uništavao ovaj bosanski narod baš ovdje u bosanskoj državi. To defakto jeste bilo bojište demokratije i ideologija isklučivosti ali možda su napadi bili tako agresivni i dešavanja tako gromoglasna zato što je pucalo jezgro kolijevke zajedništva uslijed nasrtaja ideologija koje su raspirivale dezintegrirajuće silnice.

Ako se vratimo u historiju na stvaranje Jugoslavije, možda možemo tvrditi da bi sa velikom vjerovatnoćom bilo bolje rješenje za budućnost svih naroda ovih prostora da je Sarajevo tada bilo izabrano za glavni grad. Možda neprimjereno, ali da je Sarajevo bio glavni grad bivše zajedničke države možda se nebi desilo ono što se desilo devedesetih godina jer za razaranje središta zajedništva treba prethoditi ideja somouništenja, a to nije logično. Sa Beogradom na jednoj i Zagrebom na drugoj strani imali smo snažnu polarizaciju i vjetar idejama o razgraničenju na uštrb Bosne. Umjesto glavnog grada bosanska država je tada dobila najveće i najvažnije bitke drugog svjetskog rata. Možda se nebi desilo cijepanje Jugoslavije jeste da se ideja zajedništva (tada nazvana bratstvo i jedinstvo) rađala u gradu koji je defakto bio šarolik sa aspekta etniciteta i religija. Grad koji nije poznavao uništavanje i zatiranje vjerskih simbola i objekata krozhistoriju, zabilježenih kao u Srbiji pa i u susjednoj Hrvatskoj. Samim pozicioniranjem Sarajeva kao „jezgra“ bi sve tadašnje inicirane i razvijane ideje kroz multikulturno rešeto na koje bi svaki ravnopravni etnicitet u startu davao svoj pečat. Generisao bi se proridni tok nastao od multietničkog naboja prema monoetničkim sredinama. Nije Europa inspirisala Jerusalem, obrnuto je... dešavanja iz Jerusalema su inspirisala Europu. Iz monoetničkog Beograda, skuhanu SANU čorbu moralo je progutati i dijete udaljeno do podno Triglava. U slučaju da je iz Sarajeva, čorba bi već u startu imala primjese svih etnosa i bila bi pitkija i prihvatljivija za sve. Treća stvar koja govori u prilog zašto je Sarajevo mogao biti glavni grad Jugoslavije leži u njegovoj potrebi za nezavisnosti i uravnoteženom odnosu prema istočnim i zapadnim silama. Dok su dva konfrontirana nacionalna bloka pokušavala da na bazi kalkulacije nađu zajedničke crtice podcjenili su prednost i prirodno stanje Sarajeva i Bosne. Možda bi vremenom taj integralni bosanski način bio doprinos održivosti bivše zajedničke države, možda da bi duže trajao i ljepše izdanke imao. Možda Mali Šengen i nije tako loša priča. Ako bi ovaj put u centar priče stavili Sarajevo i bosansku državu kao kolijevku zajedničkih vrijednosti i centralno mjesto integracija uz mnogo drugih predpostavki koje bi trebalo ispuniti, možda bi mogli i početi razmišljati na tu temu. Prethodnica svim ovim iskoracima naravno treba biti vraćanje potpunog povjerenja među ljude, vrijeme će učiniti svoje a vraćanje povjerenja mogu ubrzati samo dva grada, Beograd i Banja Luka. Beograd sa centralnim spomenikom posvećenim svim dosadašnjim zločinima nad Bošnjacima u znak izvinjenja a Banjaluka sa jasnijom zajedničkom vizijom.

Glasno razmišljamo da učimo naše mlađe hrabrosti. Možda nemamo kulture kompromisa zato što je bosanska politika uglavnom refleksija na komšijske politike. Možda kompromis traži punopravne i originalne zagovarače koncepata i ideja, na bazi istinitih argumenta a ne stalni grč. Možda... samo razmišljam.

VRH



Ostali prilozi:
» BOŠNJAČKOM TRPLJENJU JE DOŠAO KRAJ
Elmedina Muftić | 04. October 2022 21:31
» DOKLE ĆEMO BITI OVCE, SAMO ZA DOMAĆE VUKOVE?
Mr. Milan Jovičić | 04. October 2022 21:22
» ZAŠTO PODRŽAVAM PROF. DR. MISALU PRAMENKOVIĆ ZA BNV
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 03. October 2022 14:56
» FAŠIZAM PUTINOVE POLITIKE PREMA HERSONU I ZAPOROŽJU
Božidar Proročić | 01. October 2022 12:42
» NARODE MOJ, IZBOR JE VAŠ!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 29. September 2022 15:45
» SLUČAJ KAJMAKOVIĆ UZDRMAO BH JAVNOST
Zijad Bećirević | 29. September 2022 15:32
» DAN BOŠNJAKA U DUHU SVIJETLIH TRADICIJA BOŠNJAČKOG NARODA
Božidar Proročić | 28. September 2022 12:09
» 28. SEPTEMBAR - DAN BOŠNJAČKE I BOSANSKE SLOBODE
Emir Ramić | 27. September 2022 04:39
» TREZOR - LAŽ GEBELSOVSKE TV SRNE I RISTA ĐOGA
Sejo Omeragić | 26. September 2022 13:29
» LITERARNI VELIKANI GOVORA MRŽNJE – SALMAN RUŽDI
Šemso Agović | 25. September 2022 15:00
» LETI PATKA, LETI GUSKA, OVA ZEMLJA BIT ĆE BOSANSKA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 24. September 2022 14:55
» VUČIĆ NASTAVLJA ZLOČINAČKI HOD
Emir Ramić | 22. September 2022 21:17
» BOŠNJACI IZMEĐU BERLINSKOG KONGRESA I DAYTONSKOG SPORAZUMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 22. September 2022 16:05
» U OKTOBRU BUDIMO PRECIZNI KAO ŠVAJCERSKI SAT
Mr. Milan Jovičić | 20. September 2022 21:49
» OPERACIJA SRBIGUZ
Said Šteta | 18. September 2022 16:42
» BIH HOBOTNICE SIGURNIJE NEGO NATO PODMORNICE
Zijad Bećirević | 18. September 2022 14:37
» APARTHEID U NEUMU
Prof. dr. Adamir Jerković | 17. September 2022 16:21
» PORAZ PUTINA U UKRAIJINI JE PORAZ OKUPATORSKE POLITIKE
Božidar Proročić | 17. September 2022 15:46
» PISMO ZORANU MILANOVIĆU, KOMŠIJI S OTROVNIM SPREJOM I VATRENIM PLAMENOM IZ USTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 17. September 2022 01:32
» DEMITOLOGIZACIJA EURO(PO)CENTRIZMA
Dr. Sead Alić | 15. September 2022 13:52
Ostali prilozi istog autora:
» NOVA MAT(R)ICA
14. September 2022 16:15
» VODSTVO I PROMJENE
05. August 2022 09:53
» VRIJEME SABIRANJA
29. July 2022 16:14
» NEKA NAMA NAŠIH KOMŠIJA
06. July 2022 16:06
» KONSTITUTIVNOST GRAĐANA
25. May 2022 15:29
» INŽENJERING (NE)POVJERENJA
27. April 2022 13:59
» BOSANSKI KAPITALIZAM
10. April 2022 15:59
» MALO ISPRAVNIJI IZBOR
28. March 2022 02:59
» JURIŠ U PROŠLOST
12. October 2021 14:48
» PREDNOSTI DIJALOGA
07. June 2021 20:13
» JER ME SE TIČE
31. May 2021 15:02
» MARKALE
04. February 2021 15:46
» HAIRLI NOVI POČETAK
29. November 2020 16:32
» PROMJENE ILI TRANSFORMACIJA?
09. November 2020 21:30
» UDRUŽENI KOMŠIJSKI PODUHVAT
14. October 2020 14:57
fastvee.gif
BajramRedzepagic768.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif