RAMIZ SALKIĆ: Bošnjaci, ali i Hrvati, izloženi su najgrubljem obliku sistemske diskriminacije u entitetu RS u Bosni i Hercegovini. Diskriminacija koja se provodi, ostavlja drastične posljedice na broj Bošnjaka i Hrvata u ovom entitetu. Zbog nemogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru entitetskim i lokalnim organima, te nepostojanja adekvatnog obrazovnog procesa, broj Hrvata i Bošnjaka zadnjih godina se gotovo prepolovio u ovom entitetu. Temelj diskriminacije je Ustav entiteta, u kojem ne postoje adekvatni mehanizmi, putem kojih Bošnjaci i Hrvati mogu zaštititi svoje interese i spriječiti diskriminaciju u ovom entitetu.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, u petak 1. oktobra 2021. godine, uputio je saopćenje za javnost, u povodu najavljenih razgovora o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine. Potpredsjednik Salkić je istakao da oni koji razgovaraju o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini i promjenama Ustava ne bi trebali ponavljati greške iz Dejtona, te greške iz 2002. godine, kada je provedena implementacija Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U saopćenju između ostaloga stoji:

- Bošnjaci, ali i Hrvati, izloženi su najgrubljem obliku sistemske diskriminacije u entitetu RS u Bosni i Hercegovini. Diskriminacija koja se provodi, ostavlja drastične posljedice na broj Bošnjaka i Hrvata u ovom entitetu. Zbog nemogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru entitetskim i lokalnim organima, te nepostojanja adekvatnog obrazovnog procesa, broj Hrvata i Bošnjaka zadnjih godina se gotovo prepolovio u ovom entitetu. Temelj diskriminacije je Ustav entiteta, u kojem ne postoje adekvatni mehanizmi, putem kojih Bošnjaci i Hrvati mogu zaštititi svoje interese i spriječiti diskriminaciju u ovom entitetu.

Zbog toga pozivam domaće i međunarodne učesnike u razgovorima o predstojećim ustavnim promjenama, da učine sve građane Bosne i Hercegovine potpuno ravnopravnima, tako što će ukloniti asimetrična rješenja u Ustavu Bosne i Hercegovine i entiteta u Bosni i Hercegovini, koja se tiču nadležnosti i procesa odlučivanja u domovima naroda i Vijeću naroda. Svaki građanin, kao i svaka etnička grupa, treba biti ravnopravna sa drugima, a ovo je jedan od prvih koraka ka ravnopravnosti. Teško je naći smisao u činjenici da su u Ustav ugrađena asimetrična rješenja u nadležnostima predsjednika i potpredsjednika entiteta u Bosni i Hercegovini. Jesu li entiteti ravnopravni? Jesu li narodi i pojedinci ravnopravni? Zašto je jednom entitetu dato toliko prava i mogućnosti? Da li ste svjesni da su tolika prava data jednima, a uskraćena drugima, dovela do opasne situacije da su političke snage jednoga entiteta prepoznale šansu da ruše Dejtonski ugovor i traže disoluciju zemlje. Da su na vrijeme postavljeni principi kontrole, kroz oba doma entitetskog parlamenta, ne bismo danas imali osnažene radikalne elemente u bh. entitetu RS. Sve te ideje bi pale na nižem nivou vlasti.

Eliminacijom asimetričnih rješenja izjednačili bi mogućnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine da zaštite svoja prava, a u isto vrijeme oduzeli bi mogućnost drugima da provode diskriminaciju. Iz ustavne neravnopravnosti i asimetričnih rješenja izvire, na njoj živi i razvija se sistemska diskriminacija kao moderni alat za mirnodopsko etničko čišćenje.

Zbog toga treba iskoristiti trenutne razgovore za uklanjanje asimetričnih rješenja u Ustavu države i ustavima entiteta, te izjednačiti mehanizme i mogućnosti na zaštiti interesa građana i naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova ustavna neravnopravnost izvor je svih problema Bošnjaka i Hrvata u ovom entitetu.

Asimetrična rješenja u ustavima entiteta, postavljanje stvari da je entitet RS srpski entitet i da se tu ništa ne može uraditi na demokratizaciji je pogubno po budućnost Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Posebno zbog činjenice da je političko i vojno vodstvo, te vojska i dijelovi policije RS-a osuđeni za počinjeni genocid nad Bošnjacima stanovnicima „sigurne zone“ UN Srebrenica, to je etički i moralno neprihvatljivo.

Zbog svega ovoga oni koji danas razgovaraju o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini i promjenama Ustava ne bi trebali ponavljati greške iz Dejtona i 2002. godine kada se implementirala odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U najmanju ruku oni kojima je na srcu i jeziku Bosna i Hercegovina i oni koji zagovaraju demokratiju, ljudska prava i slobode ovo pitanje trebaju staviti u ravan nadležnosti i funkcioniranja domova naroda na nivou države i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, naveo je u svojoj izjavi potpredsjednik Ramiz Salkić.