Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

SAMIT EU - ZAPADNI BALKAN: PERSPEKTIVA - DA, PROŠIRENJE - NE?
Autor: Mr. Kenan Kadić
Objavljeno: 25. October 2021. 18:10:50
MR. KENAN KADIĆ: Bilateralni nesporazumi između zemalja regije, nedostatak napretka u polju vladavine prava, visok nivo korupcije ali i problemi unutar i između članica EU jasno daju do znanja da Zapadni Balkan još uvijek ne može biti integrisan u EU. S druge strane, za očekivati je da strane sile poput Kine i Rusije nastave koristiti ovakvo stanje odnosa za ispunjenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva.


Evropska perspektiva i integracija zemalja Zapadnog Balkana u EU je još jednom ponovljena i potvrđena od strane liderki i lidera zemalja članica EU, 6. oktobra u Brdu kod Kranja koji je održan u skladu sa EU Strateškom agendom 2019-24. Sedmicu ranije, na svečanosti otvaranja mosta Svilaj koji povezuje BiH i Hrvatsku, predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen je kazala kako „BiH i Zapadni Balkan pripadaju Evropskoj uniji“. Sedmicu kasnije, nakon samita kod Kranja, mnogi i dalje sumnjaju u kredibilitet EU perspektive i procesa integracije u EU. Ovaj put je domaćin bila Slovenija kao predsjedavajuća zemlja Vijeća EU i njen premijer Janez Janša. Samitom je predsjedavao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel a prisutna je bila i predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen kao i predstavnici zemalja Zapadnog Balkana. Nakon prošlogodišnjeg „video-samita“ u Zagrebu, u statusnom smislu se nije ništa promijenilo. Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija su i dalje zemlje sa kandidatskim statusom. Bosna i Hercegovina i dalje ima status potencijalnog kandidata za članstvo dok Kosovo ima najlošiji status s obzirom da nije priznato od strane pojedinih zemalja članica EU.

Slovenija je na ambasadorskom sastanku u Briselu uoči samita i na iznenađenje prisutnih, istakla stav da se sve zemlje Zapadnog Balkana integrišu u EU do kraja 2030. godine. Međutim, imajući u vidu trenutne političke i ekonomske izazove u regionu kao i sve manje entuzijazma glavnih aktera unutar EU ka proširenju na Zapadni Balkan, teško je očekivati ovakav rasplet situacije.

Uobičajena je pojava da većina stanovnika Zapadnog Balkana izjednačava „nedvosmislenu podršku“ EU sa pojmom proširenja, što za EU ima potpuno drugačije značenje. U prilog ovome govori i činjenica da su vršeni izuzetni diplomatski napori i pregovori kako bi se u tekst deklaracije uvrstila riječ „proširenje“ protiv čega su mnoge zemlje članice protestvovale. Do sada je najveći broj kritika na račun proširenja dolazio od strane Francuske i Nizozemske čiji su predstavnici ovaj put imali znatno otvoreniji pristup. Također, ovo je ujedno i razlika između ovogodišnje deklaracije sa prethodne dvije, onima iz Zagreba 2020. i Sofije 2018. godine u kojima je umjesto riječi „proširenje“ uvrštena „evropska perspektiva“. Paradoks leži u činjenici da je upravo Bugarska, kao domaćin samita 2018. godine, članica koja je najzaslužnija za usporavanje procesa integracije Sjeverne Makedonije i posljedično Albanije. Ovogodišnja deklaracija dijeli sličnost sa prethodne dvije u tome što se znatno osvrće na trenutne izazove u svijetu, ovaj put na izazov koji i dalje predstavlja pandemija koronavirusa.

Shodno ovome, predstavnici EU su se obavezali da pomognu zemljama Zapadnog Balkana da do kraja tekuće godine dostignu prosjeke vakcinisanog stanovništva slične prosjeku zemalja EU napominjući da je za regiju i prije samita doznačeno više od 3 milijarde eura zdravstvene i druge pomoći. Ono što je u ekonomskom smislu najvažnije za zemlje regije je novi privredni i investicijski plan za narednih sedam godina koji će dostići ukupnu vrijednost od približno 30 milijardi eura što će znatno doprinijeti smanjivanju negativnih naboja od strane stanovnika Zapadnog Balkana zbog dosadašnje spore integracije u EU.

Pored toga što značajne države članice EU otvoreno iskazuju pesimizam u vezi postupka proširenja, dodatni razlog za pesimizam je i nedostatak jasnog vremenskog okvira unutar kojeg će se desiti integracija zemalja Zapadnog Balkana u EU. Ovo se može vidjeti i iz izjave, sada već bivše kancelarke Njemačke, Angele Merkel koju je dala za vrijeme svoje nedavne posjete Srbiji.

Zbog toga je nastojanje Slovenije da uoči samita uvrsti 2030. godinu u deklaraciju veoma brzo spriječeno. Mnogi analitičari kao glavne prepreke procesu pristupanja EU uvrštavaju bilateralne nesporazume, prvenstveno one između Srbije i Kosova, Sjeverne Makedonije i Bugarske te između Bosne i Hercegovine i Srbije. Podsticaj rješavanju nekih od navedenih problema je dao i Mark Rute, premijer Nizozemske koja spada u grupu zemalja članica koje su skeptične po pitanju proširenja EU na Zapadni Balkan.

Pomirljiv govor je dao i francuski predsjednik Makron osvrnuvši se posebno na važnost ekonomskog napretka regiona. S druge strane, ni izjave lidera iz Zapadnog Balkana nisu previše optimistične. Kritike na račun EU su uputili predstavnici Albanije i Kosova, Edi Rama i Albin Kurti dok je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić istakao da „mi na Zapadnom Balkanu možemo imati jednu vrstu blagog optimizma“.



Izjavom „Ili će Evropa pružiti ruku ili će to da uradi neko drugi“, premijer Latvije, Arturs Ka - rins, je na indirektan način iskazao potencijalnu zabrinutost i prijetnju koja bi proizašla iz nemo - gućnosti EU da ubrza proces integracije Zapadnog Balkana. Već je poznato da strane sile, prvenstve - no Kina, Rusija i Turska aktivno rade na pojača - vanju svoje političke i ekonomske prisutnosti na Zapadnom Balkanu. Stoga bi eventualna nemo - gućnost EU da ubrza proces integracije i općenito slabljenje „meke moći“ EU sigurno ohrabrilo strane aktere da se još aktivnije angažiraju u političke i ekonomske procese zemalja Zapadnog Balkana. Slično mišljenje je istakao i dojučerašnji kancelar Austrije, Sebastian Kurz kazavši da je proces inte - gracije krucijalan za sigurnost i stabilnost u Evropi.

Iako EU i dalje ostaje glavni ekonomski akter u regiji Zapadnog Balkana, postoji dovoljan broj razloga, internih i eksternih, za skepticizam u kontekstu EU politike proširenja. Političari i društvo Zapadnog Balkana su odavno navikli na optimistične izjave predstavnika EU i njenih članica na sastancima ovog nivoa koje su pune dvosmislenih diplomatskih formulacija koje ne odražavaju u potpunosti političku realnost . Bilateralni nesporazumi između zemalja regije, nedostatak napretka u polju vladavine prava, visok nivo korupcije ali i problemi unutar i između članica EU jasno daju do znanja da Zapadni Balkan još uvijek ne može biti integrisan u EU. S druge strane, za očekivati je da strane sile poput Kine i Rusije nastave koristiti ovakvo stanje odnosa za ispunjenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva. S obzirom da od 1. januara naredne godine Francuska preuzima mandat predsjedavanja Vijećem, ne treba očekivati da će integracija zemalja Zapadnog Balkana biti na prioritetnoj listi. Špekuliše se da će domaćin narednog samita EU-Zapadni Balkan biti Prag, Češka a do tada nam ostaje da vidimo u kojoj mjeri će doći do kvalitativne promjene u odnosima EU-Zapadni Balkan kao i onima između 6 zemalja regiona. (Blog: vpi.ba)



Ostali prilozi:
» BLAJBURŠKO-RAVNOGORSKI “PAPCI”, KROJE NAM SUDBINU DOMOVINE!
Mr. Milan Jovičić | 05. December 2021 22:27
» INZKOV ZAKON NE ODNOSI SE SAMO NA ZABRANU NEGACIJE GENOCIDA, VEĆ I NA ZABRANU NEGACIJE HOLOKAUSTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 02. December 2021 20:19
» GDJE JE OBRAZ ČOVIĆU I ŠAČICI NJEGOVIH HADEZEOVACA
Davor Krile, Slobodna Dalmacija | 02. December 2021 16:11
» BOŠNJACI - BORBA PROTIV GENOCIDA TRAJE
Mehmed Meša Delić | 01. December 2021 18:49
» HOLLYWOOD, BOLLYWOOD, BOSNNYLOOD
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. November 2021 14:58
» HOUSE OF ONE
Aziz Hurem | 30. November 2021 14:57
» DA LI SU NAM ZNANE ALLAHOVE / BOŽIJE PORUKE?
Mr. Milan Jovičić | 30. November 2021 14:56
» POTURI U SREDNJOVJEKOVNOM I OSMANSKOM PERIODU BOSNE
Ferid Ferko Šantić | 28. November 2021 15:24
» ILI HERCEG-BOSNA ILI INTERVENCIJA HRVATSKE!
Dženana Karup Druško | 23. November 2021 17:21
» VODIČ I CJENOVNIK LIJEČENJA U TURSKOJ
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 22. November 2021 02:19
» DODIK JE RUKAVICA MRAČNIH GENOCIDNIH SILA
Avdo Metjahić | 21. November 2021 19:26
» POSLJEDNJE ZBOGOM VELIKOM AKADEMIKU MUAMERU ZUKORLIĆU
Prof. dr. Ibro Skenderović | 18. November 2021 14:27
» VANJSKA POLITIKA KANADE PREMA DRUGIMA U SVIJETU
Lena Demirović | 17. November 2021 17:35
» MAŠTOVITE LAŽI LAMIJE BEGAGIĆ
Elmedina Muftić | 17. November 2021 16:59
» ŽRTVE VREMENA U KOME JE I DUVAR IMAO UŠI
Sead Zubanović | 15. November 2021 21:04
Ostali prilozi istog autora: