Autor: Mr. Milan Jovičić

Tako je primjera radi drug Bakarić pokazao na Rijeku da se gradi velika koksara, Đuro Pucar - Stari na luku Ploče da se gradi velika luka, naš heroj Vlado Šegrt je uticao u Gacku na izgradnju Rudnika i Termoelektrane, a naš uticajni drug Džemal Bijedić na lokaciju polja Baćevića, neposredno u Mostaru da se gradi veliki Aluminij, firma koja svakako kao i ostale ispušta otroven gasove i drugi otpadni material, koji zagađuju okolinu i atmosferu i sasvim uništava poljoprivredne usjeve, voće i cvijeće i ostalo.

Mi stariji veoma dobro znamo i pamtimo kako su naši poznati borci, generali i heroji iz proteklog drugog svjetskog rata, izlazili na vidjelo i jednim “ kažiprstom “ pokazivali i odlučivali gdje će se šta graditi.

Koje to fabrike i razna industrijska postrojenja, na lokacijama i mjestima, bez ikakvih studija ili sagledavanja svih nepotrebnih uslova.

Malo se ili nikako koristila pamet i stručnost već dokazanih stručnjaka iz raznih oblasti našeg privrednog, ekonomskog ili ekološkog područja.

Tako je primjera radi drug Bakarić pokazao na Rijeku da se gradi velika koksara, Đuro Pucar - Stari na luku Ploče da se gradi velika luka, naš heroj Vlado Šegrt je uticao u Gacku na izgradnju Rudnika i Termoelektrane, a naš uticajni drug Džemal Bijedić na lokaciju polja Baćevića, neposredno u Mostaru da se gradi veliki Aluminij, firma koja svakako kao i ostale ispušta otroven gasove i drugi otpadni material, koji zagađuju okolinu i atmosferu i sasvim uništava poljoprivredne usjeve, voće i cvijeće i ostalo.

Tako se nije mogla ni uslišiti molba i intervencija velikog stručnjaka i poljoprivrednika, našeg čuvenog prof. dr. Osmana Pirije, već dokazanog direktora firme “ Hepok “ u Mostaru.

Glas i “kažiprst“ druga Džemala Bijedića bio je mnogo jači i presudan u izboru lokacije izgradnje ove aluminijske industrije na poljopriverdnom lokalitetu, Bogom datim, suncem obasjanim i vodom snabdjevenim za poljoprivredne namjene u proizvodnji voća i povrća, kao i cvijeća svih vrsta?
Veliki stručnjak i zaljubljenik u ovo naše područje u tzv. “Ljutu hercegovačku zemlju“ sa siromašnim stanovništvom, imao je želju i namjeru pretvoriti u obećanu zemlju svojih hercegovaca?
Kako to piše o Piriji naš književnik i zemljak professor Univerziteta u Mostaru, gospodin Ibrahim Kajan u “ Historiji grijeha i nasilja“:

“Sada bi imao 90.godina. Rođen u Stocu, na „međi graničnih kultura i naroda“, 2.januara 1926. Kao znatiželjno dijete budućnosti, stigao je biti partizanom,i studentom,i profesorom mladog sarajevskog Poljoprivrednog fakulteta, a i obavljenom specijalizacijom-riplijevski rijetkom u doba nimalo nježnog socijalizma-u samom srcu „truhle Engleske“! Taj burni praktični i znanstveni uzlet jedne velike volje, otvarao je raskošnu viziju nad začaranim,pustinjskim kamenjarem kradljivaca vode koje sreća nikad nije vidjela-vidjela je budućnost očima Osmana Pirije: njegov koncept samoodrživosti privrednog rasta Hercegovine zasnivao je na poljoprivredi. Mijenjao je konfiguraciju zemlje, sociološku i kulturnu sliku prirode i ljudi u njoj.

Osman Pirija sa svojim saradnicima

Kao budućnosni sistem navodnjavanja, kap po kap, tako je rasla oaza zelenja u pustom krajoliku, od prvog maslinjaka kod Carskih vinograda do beskrajnog lanca „Hepoka“ koji je premrežio cijelu Hercegovu zemlju socijalističkog sistema. I tu su se na toj graničnoj crti, zbiljnog života i tvrde političke ideje „režiranog“ a ne humanog, na ekologiji zasnovanog razvoja, sudarili Pirijin koncept i koncept Partije koja je imala drugi plan: da usred rajskog vrta useli „Aluminij“! Do dubokog sraza je posebno došlo između bivših prijatelja, Osmana i moćnog Džemala Bijedića.” /završen citat /
Naš čuveni director velikog poljoprivrednog giganta “Hepoka “ I stručnjak svoga poziva, naš Osman Pirija u to vrijeme, kako to I lično ističe, uputio je veliko pismo našim vlastima sa obrazloženjem Koliko će ta prljava industrija aluminija sa štetnim posljedicama na okolinu, čija se izgradnja zagovarala na ovim prostorima, ustao je u „zaštitu krava,breskvi,vinove loze,stakla i ljudi Mostara i Hercegovine“. Kaže „Ustao sam u zaštitu onih kojima je počelo otpadati kosa i lomiti se kosti“ same od sebe! Udaljenost farme krava Hepoka od Aluminijskog kombinata je 800 metara. Moja primjedba je bila na lokaciju tako prljave i štetne tehnologije i štetne industrije koja je trebala uništiti našu Obećanu zemlju“. /iz intervjua novinaru/

Kako je to u svoje vrijeme i pričao novinaru Osman Pirija, kada se na sjednici Skupštine opštine grada Mostara i raspravljalo o kamenu temeljcu za novi aluminijski kombinat, u prolazu je čuo od heroja Vladu Šegrta gradonačelniku Mostara: “Zašto ne sklonite tog Piriju?“ Hepok je trebalo zaustaviti.

“Iz sudara nauke i politike, zna se ko stradava. Pirija je napustio Mostar i posvetio se profesuri na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu.

Pozivan, u svojstvu eksperta Svjetske organizacije za hranu-FAO-a, višekratno je boravio u Etiopiji i Libiji,“ i tamo stvarao ono što mu je u domovini bilo onemogućeno“. /priredio Kemal Mahić/

Veoma je važno napomenuti da je ovaj lokalitet i okolina samoga Mostara, prema svojim prirodnim uslovima i blagodetima, zemlje, vode i sunca, upravo i predodređen za razvoj poljoprivrede i turizma, zašta naša vlast nije nikada o tome savjestno i stručno razmišljala, nažalost.

Dakle, poznate činjenice ukazuju da je ovaj veliki projekat razvoja aluminijske industrije u Bosni i Hercegovini osmislio i predložio, isto tako genijalac, veliki Emerik Blum generalni director velikog “ Energoinvest”-a iz Sarajeva.

Mogu vjerovati da on nije i svojim “kažiprstom“ pokazao i ovu lokaciju, već je vlast trebala poslušati i druge stručnjake po ovome pitanju, poput Osmana Pirije i druge.

Istina je da je aluminijski gigant izgrađen na ovoj lokaciji i u vrijeme najvećeg kriminalca i diskriminatora, hrvatskog nacionaliste Mije Brajkovića dogurao do lažnog “hercegovačkog diva“, upravo zahvaljujući Gebelsovoj lažnoj informativnoj doktrini, koja ga je glorificirala i skrivala sve lopovske rabote i negativne posljedice.

Kao takav, dogurao je do svoga posrnuća i najvećeg gubitaša u Bosni i Hercegovini, sa gubicima od pola milijarde KM.

Svakako su mu kumovali svi ovi iz kriminalnog “aluminijskog lanca“ sa slika, kao i današnji premijer vlade Federacije Fadil Novalić i minister Nermin Džindić.

Neka je vječna slava i hvala našem genijalcu i velikom stručnjaku Osmanu Piriji, koji je i stručno i ljudski mislio na svoj hercegovački rod i njegove egzistecijalne potrebe.