U Respiratornom Traktu konstantno se odvijaju mnogobrojni procesi za koje znamo da su od fundamentalnog značaja za zdravlje organizma odnosno čovjeka.

Pandemija koronavirusa SARS-COV-2 koji primarno napada dišne puteve i kompromitira njihove vitalne funkcije, poput opskrbe kisikom, odstranjivanja ugljičnog dioksida, imunološke zaštite organizma, regulacije temperature i acidobazne ravnoteže, skrenula je pažnju na važnost očuvanja zdravlja dišnog sistema.

Prevencija je najvažnija
Ključ čuvanja zdravlja općenito, a tako i zdravlja dišnog sistema jest preventivno djelovanje.
Preventivne mjere uključuju: prestanak pušenja, (pušenje nije uzročnik samo karcinoma pluća i COPD-a nego i brojnih drugih bolesti koje smanjuju i kvalitetu i duljinu trajanja života), smanjenje unosa štetnih čestica iz zraka (alergeni, mikroelementi, zagađivači zraka), čiju ćemo količinu smanjiti brigom o okolišu i razvijanjem zelenog pojasa i kolokvijalnog stava urbanih sredina, prehranom i održavanjem higijene respiratornog sustava preventivno djelovati na infekcije i jačanje imunološkog sustava, vježbama pravilnog disanja kontrolirati stres i popraviti imunološki sistema.

Važnost ranog otkrivanja
Na stranu sve ali imperativ današnje medicine je rano otkrivanje bolesti (testirati se).

Upalne bolesti dišnog sistema
Akutne upale bolesti dišnog sistema najučestalija su zaraza koja pogađa čovjeka, i ona ne bira i negleda na dob. Uzročnici jesu različiti, a najbrojniji i najzastupljeniji su respiratorni virusi koji se lako prenose kapljičnim putom i dodirom.

Obična prehlada jest virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela karakterizirana izrazitom hunjavicom, kihanjem, osjećajem začepljenosti nosa i ušiju, suhoćom, stezanjem i laganim bolom u ždrijelu. Obično nisu prisutni opći simptomi. Bolest počinje nakon inkubacije od 1 do 3 dana i najčešće traje oko sedmicu dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja.
Za razliku od obične prehlade, febrilni respiratorni katar jest klinički sindrom, skup simptoma, koju označava akutnu respiratornu bolest gornjega dijela dišnoga sistema s istaknutim simpt. zaraze, što povećava mogućnost komplikacija. Uz srednje izražene opće simptome kao što su temperatura, glavobolja i osjećaj umora, bolest je praćena oštećenjem respiratornog epitela i oticanjem sluznica, rizičnim čimbenicima za nastanak sekundarne bakterijske infekcije srednjeg uha, sinusa i pluća. Posljedično se javlja kašalj i promuklost te upala donjih dišnih putova s otežanim disanjem.

- Influenca jeste lako prenosiva, teška i kratkotrajna zarazna bolest koju uzrokuju virusi influence. Bolest se prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu s zaraženom ili oboljelom osobom i pojavljuje se nakon kratke inkubacije od 1 do 2 dana. Početak bolesti je nagli s jako izraženim općim simptomima: vrućica, bolovi u mišićima, malaksalost i glavobolja. Postepeno se razvijaju i drugi simptomi kao što su osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost, bol iza prsne kosti te suhi kašalj koji postepeno prelazi u produktivni. Najčešća je komplikacija upala pluća, uzrokovana virusom gripe ili kao sekundarna bakterijska infekcija.

- COVID-19 akutna je zarazna bolest koju uzrokuje novi SARS-CoV-2 virus, a karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, suhim kašljem, umorom, bolovima u mišićima, glavoboljom, i gubitkom osjeta okusa ili mirisa. Simptomi se javljaju nakon inkubacijskog perioda od 14 dana (najčešće nakon 5-6 dana). COVID-19 se kao i ostale akutne upalne bolesti dišnog sistema prenosi kapljičnim putem. Najopasnija je komplikacija sindrom akutnog respiracijskog distresa, s posljedicama po život opasnom manjkom kisika. Izazov koji nas čeka jest ne samo zbrinjavanje akutne faze COVID-a 19, nego i plućna rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli COVID-19, a kod kojih su na radiološkim pretragama pronađeni fibrozni ožiljci na plućima.

Liječenje
Osnovno liječenje akutnih virusnih bolesti je simptomatsko: potrebno je uzimati veću količinu tekućine, pošteda od težih napora, po potrebi se koriste kapi za nos, lijekovi za smanjenje tjelesne temperature i/ili za smanjenje bolova, te vitamin C. Preporuka je uzimati i vitamin D te Cink kod infekcije Covidom 19. Ukoliko dođe do bakterijskih komplikacija onda se prema preporuci liječnika uzimaju antibiotik ili neka druga diferentnija terapija u smislu bronhodilatatora, kortiskosteroida, niskomolekularnog heparina i potporne respiratorne terapije ovisno o osnovnoj bolesti i komplikacijama koje su nastale kod boelsnika, uglavnom govorimo o bolničkom liječenju za takve bolesnike.

Šta možete učiniti kako bi se zaštitili?
1. pravilno se hranite i dovoljno odmarajte,
2. redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite,
3. češće perite ruke,
4. izbjegavajte doticanje sluznica (oči, nos, usta) rukama koje niste prethodno oprali,
5. održavajte socijalnu distancu,
7. nosite zaštitne maske u zatvorenim prostorima, i na otvorenom i u situacijama kada je nemoguće održati socijalnu distancu,
8. izbjegavajte boravak u prostoriji s osobom koja je oboljela,
9. izbjegavajte boravak u zatvorenoj prostoriji u kojima boravi mnogo ljudi.

---

Autor je zdravstveni radnik u službi Grada Beča, odjel za Interne bolesti