Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

MAJDA RUSTEMAGIĆ, sabornica u Saboru Islamske zajednice Bosne i Hercegovine za Benelux, Velika Britanija i Irska
BEZ INSTITUCIONALNOG I ORGANIZIRANOG DJELOVANJA NE MOŽE SE PUNO POSTIĆI
Autor: B.net
Objavljeno: 12. January 2022. 00:01:59

Majda Rustemagić je zapaženo ime u dijaspori, ova mlada Bošnjakinja ponosno nosi svoj nacionalni identitet predstavljajući ga u najboljem mogućem svijetlu. Oni koji prate njen rad i djelovanje mogu posvjedočiti da se radi o osobi koja nastoji kroz svoj angažman doprinjeti boljem statusu domovine Bosne i Hercegovine. Ratni vihor ju je odveo u daleku Nizozemsku, međutim, Majda nikad nije prekinula veze sa domovinom. Obnašala je niz funkcija, a svakako da se izdvaja njeno predsjedavanje Islamskom zajednicom Bošnjaka u Nizozemskoj. Danas obnaša funkciju sabornika u Saboru Islamske zajednice Bosne i Hercegovine za Okrug Benelux, Velika Britanija i Irska. Sa Majdom smo razgovarali o njenom životu, obrazovanju, karijeri, odnosu na relaciji domovina-dijaspora, stanju Bošnjaka i sličnim temama.


INTELEKTUALNO: Vi ste rođena Sarajka sa adresom u Amsterdamu, kada počinje Vaša “migraciona priča”?
Rustemagić:
Želim ukratko da vam se predstavim. Moje ime je Majda Rustemagić, rodom sam iz Sarajeva, a sada živim u Nizozemskoj. Pokušat ću kratko da se osvrnem na put nas Bošnjaka koji nas je vodio iz naše domovine sve do ove daleke zemlje.
Bošnjaci koji žive u Holandiji došli su u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, tako da se taj dolazak tretira drukčije od ekonomske ili političke migracije, jer je to vanredno stanje u kojem su Bošnjaci spašavali svoje živote i pronalazili, Allahovom dž.š. voljom, utočište u zemljama zapadne Evrope, Skandinavije, Amerike i ostalim zemljama. Zadnjih par godina ljudi dolaze zbog ekonomske situacije. Vremenom kroz način života mnogi naši ljudi pronašli su vrijednosti u ovoj državi i smisao i motivaciju da nastave dalje.

INTELEKTUALNO: Kako je tekao Vaš put obrazovanja, od samih početaka pa do danas?
Rustemagić:
U Holandiji sam završila studij ‘Informacije i medije’. U okviru mog studija bio je predviđen i staž u trajanju od šest mjeseci. Razmišljala sam gdje bi bilo interesantno da obavim staž u pogledu stjecanja novih iskustava i tako sam došla na ideju da bi bilo najbolje u mojoj zemlji Bosni. Moju pažnju su privukle organizacije Svjetski bošnjački kongres i Bošnjačka nacionalna fondacija koje zastupaju interese bošnjačkog naroda. Tako da sam se tada opredijelila za ove institucije i tu sam uspješno završila svoj staž. Za vrijeme boravka u Holandiji imala sam priliku upoznati mnoge narode i ljude različitih nacionalnosti te njihovu kulturu i običaje. Kroz ta poznastva stekla sam puno saznanja i veliko iskustvo. Grad Amsterdam, u kojem živim, u kojem sam studirala i u kojem sada radim, broji više od 180 različitih nacionalnosti. Za mene je to veliko bogatstvo i ljepota, a kroz to se posebno iskazuje i uviđa Allahova dž.š. moć i Njegova ljepota stvaranja različitosti.

INTELEKTUALNO: Recite nam nešto o Vašem dosadašnjem iskustvu, te čime se trenutno bavite?
Rustemagić:
Jedan period sam bila na mjestu predsjednika IZ Bošnjak Nizozemske. A duži niz godina obavljala sam funkciju predsjednika Fondacije Selamet koja kroz stipendiranje pomaže u školovanju i obrazovanju učenika i studenata u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Fondacija djeluje u okviru IZ Bošnjaka Nizozemske.
Pored toga uključena sam u rad pojedinih bošnjačkih udruženja koja su formirana u zemljama Beneluxa kao što je Bošnjačka kulturna zajednica. Također sarađujem sa humanitarnim udruženjem Bošnjaci Frankfurta i dijaspore koje aktivno djeluje na tom polju i kroz raznorazne humanitarne akcije postižu veoma dobre rezultate. Ovo humanitarno udruženje djeluje na prostoru Bosne i Sandžaka.U oba navedena udruženja ne obnašam nijednu funkciju nego dajem svoj doprinos u onim oblastima u kojima je potrebno.
Trenutno obnašam funkciju sabornika u Saboru IZ u BiH za Okrug Benelux, Velika Britanija i Irska. Zaista sam sretna na ukazanom povjerenju koje su mi ukazali u IZ u BiH. Protekli period obilježio je mnogo važnih događaja. Zahvalna sam Allahu dž.š. na blagodatima ove časne dužnosti koju mi je podario, a koju sa velikom radošću obavljam.

INTELEKTUALNO: Recite nam nešto više o historijatu bošnjačke dijaspore u Holandiji, na koji je način ona danas organizirana?
Rustemagić:
Bošnjačka dijaspora je jako dobro organizirana i povezana neovisno u kojoj državi žive Bošnjaci. Bošnjaci su se također jako dobro uklopili u holandsko društvo i sistem države. Uspješni su u mnogim stvarima. Mnoga naučna istraživanja koja se bave tematikom integracije stranaca, migranata i izbjeglica u holandskom društvu daju veoma pozitivne rezultate kada su Bošnjaci u pitanju. Istraživanja pokazuju da su se Bošnjaci veoma brzo uklopili u sistem države, da jako dobro funkcioniraju u društvu i u zajednici, također da su omiljeni kod poslodavaca, kolega i većinom su visokoobrazovani. U raznim profilima poslovnih djelatnosti nalaze se ljudi iz Bosne i Sandžaka.

MAJDA RUSTEMAGIĆ: Bošnjaci iz Bosne koji žive u iseljeništvu imaju potrebu da podrže dio svog naroda koji se već godinama bori za svoja prava, a koja je Allah dž.š. svakom čovjeku dao. Pravo na život, dostojanstvo, jezik, vjeru i slobodu razmišljanja i izbora. Bošnjaci u Sandžaku imaju potrebu da se izbore za svoja prava, ali kroz institucije. Jer bez institucionalnog i organiziranog djelovanja ne može se puno postići. Bošnjaci treba da budu povezani i kroz institucije i organe vlasti kako bi na ispravan način mogli djelovati, a i bili aktivno uključeni u izgradnji države u kojoj žive.
U dijaspori smo svi povezani i pomažemo svaki prostor gdje žive Bošnjaci. Ne dijelimo se na Bošnjake Krajine, Hercegovine, Sandžaka nego smo svi ujedinjeni i djelujemo zajednički. U pogledu Sandžaka vodimo se riječima našeg predsjednika rahmetli Alije Izetbegović: ”Iako je Sandžak izvan granica Republike Bosne i Hercegovine, mi trajno ostajemo zainteresirani za taj dio našeg naroda.”

U gradu Amsterdamu imamo ljude u zdravstvu: doktore, stomatologe, također Inženjere, informatičare, pisce, režisere i svi pokazuju jedan pozitivan odnos prema svom poslu što je i zapaženo od organa vlast u kraljevini Holandiji.
Činjenica je da postoji opasnost od asimilacije naše omladine. Roditelji su ti koji usmjeravaju djecu. A kroz naše dzemate mi pružamo mogućnost učenja bosanskog jezika pohađanje mektebske nastave kao i ostale aktivnosti koje se organiziraju kroz Mrežu mladih. A Mreža mladih je još jedan od pokazatelja da je Rijaset IZ u BiH veoma ozbiljno pristupio problemu sprječavanja ili ublažavanja asimilacije bošnjačke omladine. Od države ne dolaze nikakvi konkretni programi koji pružaju rješenje i planove za bošnjačku omladinu u dijaspori, dok s druge strane Rijaset IZ u BiH nastoji zajednički da pristupi rješavanju problema kao i pružanjem konkretnih rješenja kroz raznorazne projekte.

INTELEKTUALNO: Prvi bošnjački džemat u Holandiji je “Selam-Rotterdam”, kolika je njegova bitnost i u čemu se ogleda? Također, koji su to još džemati koji egzistiraju u Holandiji, te kakvu saradnju imaju međusobno?
Rustemagić:
Pored ostalih potreba koje smo morali zadovoljiti kada smo došli, bilo je pojedinaca koji su znali važnost vjere i fomiranja zajednice što je poslije uslijedilo formiranje prvog džemata Selam u Roterdamu.
Sretni smo sto su bili takvi ljudi među nama koji su bili osviješćeni i znali da je vjera osnovni dio našeg života bez koje ne možemo funkcionirati. Džemat Selam je tada okupljao sve Bošnjake i pripadali smo jednom dzematu.
U datom momentu pokazala se potreba za formiranjem više džemata s obzirom da u cijeloj Holandiji žive Bošnjaci i više geografski nije bilo izvodljivo funkcionirati u okviru jednog džemata.
Nakon kraćeg perioda počelo je formiranje džemata po određenim gradovima gdje je bila najveća koncentracija Bošnjaka.
Sada u Holandiji imamo devet džemata: džemat Amsterdam, džemat ‘Selam’ u Roterdamu, džemat ‘Bošnjak’ u Arnhemu, dzemata ‘Din’ u Eindhovenu, džemat ‘Sabah’ u Nijmegenu, džemat ‘Saff’ u Utrechtu, džemat ‘Behar’ u Den Boschu, džemat ‘Hajr’ u Enschedeu i džamat ‘Nur’ u Roermondu.
Nakon uloženog velikog truda i rada imama, rukovodstva i džematlija, danas su to postali stabilni džemati koji nam pružaju i omogućavaju da se što više uključujemo u rad džemata, a i da imamo razne usluge tokom cijele godine.
Hvala Dragom Allahu dž.š. da svi džemati koji su u okviru IZBN-a su kupili prostor predviđen za potrebe džamije i ostalih aktivnosti. Velika je prednost, u što smo se već uvjerili, imati svoj prostor jer tada je mnogo lakše obavljati naše vjerske dužnosti. Samim tim se više susrećemo, viđamo, dogovoramo i dočekujemo naše mubarek dane, noći i mjesece.
Svi džemati dosta dobro funkcioniraju i džematlije se trude da pored svojih obaveza koje inače imaju da što je moguće više daju svoj doprinos i u džematu.
Još nešto važno što bih želila da istaknem je to što su naše žene ponovo postale prepoznatljive u svim džematima. To je jedan veliki uspjeh. Žene su odlikovane raznim i velikim sposobnostima, koje se skoro graniče sa nestvarnim. Većina žena nastoji da se uključi u skoro sve aktivnosti džemata. Tokom cijelog ramazana su nastojale ugostiti razne ljude sa lijepim ramazanskim jelima iz naše bosanske i sandžačke kuhinje, i sve vrijeme su učestvovale u raznim dobrotvornim akcijama koje su bile organizirane u džematima.
Aktivno učestvuju u učenju kur’anskog pisma kako bi pristupile učenju Kur’ana Časnog i odazivaju se na svaku potrebu džemtaskog odbora. To su lijepi primjeri koji nas vode u historiju islama gdje možemo da vidimo koliko su se žene borile i za svoju porodicu i za islam i za zajednicu.
Sjetimo se na tren plemenitih žena kao što je bila hazreti Hatidža, prva Poslanikova žena, koja je bila prvo biće prva žena koja je primila islam bez imalo dvojbe. Također i hazreti Amine, majke našeg Posljednjeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. koja je bila uzor skromnosti i lijepog vladanja, izvanredne ljepote, čednosti i odanosti vjeri. Ne možemo a da ne spomenemo i hazreti Fatimu kćerku Allahovog Poslanika koja je bila uzor svim ženama i čiji dan rođenjena obilježavamo kao Dan žena i majki.
Islam pruža lahkoću i jednostavnost, nalaže nam da budemo obrazovani, učeni, odgovorni, jednostavni i spremni za saradnju, dijalog i dogovor.

INTELEKTUALNO: U okviru IZB Holandije djeluje i fondacija Selamet. Obzirom da ste bili predsjednica fondacije, recite nam nešto više od djelovanju iste?
Rustemagić:
Fondacija Selamet djeluje u okviru IZ Bošnjaka u Nizozemskoj. Fondacija ima fond iz kojeg obezbijeđuje stipendije učenicima i studentima u Bosni i Sandžaku za njihove potrebe u školovanju i obrazovanju.
Učenici i studenti se trude da opravdaju ukazano povjerenje, a istovremeno im stipendija daje veliku motivaciju na putu njihovog obrazovanja. Posebno je lijepo vidjeti učenike i studente koji objedine vrijednosti obrazovanje sa lijepim ponašanjem. Fondacija slijedi taj put da dodjeljuje stipendije onima koji predano slijede svoj studij, ulažu trud u obrazovanje i stjecanje znanje i koji imaju lijepo ponašanje. U akciji za stipendije učestvuju mnogi i izvan Nizozemske. Akciji se odazovu naši ljudi širom dijaspore – iz Njemačke, Belgije, Luksemburga i Francuske.

INTELEKTUALNO: Intereriraju nas i Vaš odnos sa Sandžakom?
Rustemagić:
Bošnjaci iz Bosne koji žive u iseljeništvu imaju potrebu da podrže dio svog naroda koji se već godinama bori za svoja prava, a koja je Allah dž.š. svakom čovjeku dao. Pravo na život, dostojanstvo, jezik, vjeru i slobodu razmišljanja i izbora. Bošnjaci u Sandžaku imaju potrebu da se izbore za svoja prava, ali kroz institucije. Jer bez institucionalnog i organiziranog djelovanja ne može se puno postići. Bošnjaci treba da budu povezani i kroz institucije i organe vlasti kako bi na ispravan način mogli djelovati, a i bili aktivno uključeni u izgradnji države u kojoj žive.
U dijaspori smo svi povezani i pomažemo svaki prostor gdje žive Bošnjaci. Ne dijelimo se na Bošnjake Krajine, Hercegovine, Sandžaka nego smo svi ujedinjeni i djelujemo zajednički. U pogledu Sandžaka vodimo se riječima našeg predsjednika rahmetli Alije Izetbegović: ”Iako je Sandžak izvan granica Republike Bosne i Hercegovine, mi trajno ostajemo zainteresirani za taj dio našeg naroda.”

INTELEKTUALNO: Općenito o odnosu Bošnjačke dijaspore sa domovinom, kako odnos na relaciji matica domovina dodatno unaprijediti?
Rustemagić:
Bošnjaci kao i svaki drugi narod koji živi izvan svoje domovine ima potrebu da kroz organizacije ili institucije bude povezan sa svojom matičnom državom i svojim narodom. Bosna i Hercegovina kao država još uvijek nije ponudila konkretan program povezivanja dijaspore sa Bosnom i Hercegovinom. Na sreću postoji Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji koja okuplja Bošnjake muslimane u džematima. Na osnovu ovoga očigledno je da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokazala interesovanje za svoj narod i vjernike što je od velikog značaja. Islamska zajednica je pružila u svom domenu ono što je i njen cilj. S druge strane Bošnjaci imaju potrebu da im država ponudi takve institucije i organe vlasti kroz koje će oni biti povezani i djelovati. Bošnjaci koji žive u iseljeništvu aktivno sudjeluju u radu Islamske zajednice, dajemo doprinos državi pomažući familiju, prijatelje, susjede. Učestvujemo u svim akcijama koje su potrebne. Obnavljamo svoju državu pružajući ogromnu finasijsku pomoć, a i ličnu podršku da se ne bi prekinula ta nit.
S druge strane veoma je važno da na čelnim funckijama imamo ljude od znanja, iskustva i pravednosti, koji će nas zastupati.
Također postoje ljudi koji žive u dijaspori i koji bi željeli da se vrate u svoju Bosnu. Međutim, ne postoje nikakvi programi ni projekti koji bi proces povratka olakšali i omogućili.
Nadam se da će svi oni koji treba da spoznaju važnost dijaspore jednoga dana shvatiti i promijeniti mišljenje i odnos prema svom narodu koji živi izvan granica domovine. Po svim navedenim činjenicama neophodno je da država Bosna i Hercegovina ponudi konkretan program za dijasporu u cilju povezivanja i jačanja međusobnih odnosa kao i omogućavanja povratka onima koji to žele. (Preuzeto: Intelektualno.com)



Ostali prilozi:
» HTC SISTEM VELIKI POTENCIJAL ZA ZAŠTITU KLIME
Eset Muračević | 18. January 2022 16:06
» NA SNAZI JE DRŽAVNI UDAR U BOSNI I HERCEGOVINI
BHRT.ba | 16. December 2021 16:21
» PLAN O VELIKOJ SRBIJI ŽIVI 150 GODINA
Vijesti.ba | 05. December 2021 22:36
» MIR MORA BITI SPAŠEN PO SVAKU CIJENU
BHRT.ba | 18. November 2021 14:55
» NAŠA UTAKMICA TREBA BITI U TOME KO ĆE UČINITI VIŠE DOBRA
Anadolu Agency (AA) | 14. November 2021 20:01
» VRIJEME JE DA SE BOŠNJACI PROBUDE
Federalna.ba | 10. November 2021 13:19
» PEROM, KAMEROM I MIKROFONOM TREBA DODIRNUTI NAJTEŽE RANE
Anadolu Agency (AA) | 03. November 2021 17:09
Ostali prilozi istog autora: