Islamske teme
IZ NAŠEG ARHIVA
POKUŠAJ PROMJENE USTAVA ISLAMSKE ZAJEDNICE U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ
|
|
Autor: Muhamed Hodžić
Objavljeno: 22. February 2022. 16:02:41
U periodu vladavine Nezavisne države Hrvatske bilo je pokušaja promjene Ustava Islamske zajednice, koji se na kraju ipak nije desio.
Značajnu ulogu u tom izbornom procesu imala je „hodžinska izborna kurija“. Zanimljiv je sastav hodžinske kurije iz tog perioda, odnosno predložene vjerske ustanove, škole i udruženja iz kojih su se trebali birati članovi hodžinske kurije.
„Popis članova (hodžinske izborne kurije) sastavlja Vrhovni šerijatski sud u Sarajevu uz suradnju i pod nadzorom predsjednika stola sedmorice u Zagrebu („Stol sedmorice“ bila je jedno vrijeme najviša sudska instanca u Hrvatskoj i Slovenijij. Stol je djelovao i 1943. godine a odlukom Predsjedništva AVNOJ-a ukinut je 1945. godine). Ovako sastavljena hodžinska kurija imala bi 26 do 30 članova. Ona bi, u dvojnim ili trojnim prijedlozima trebala preko ministarstva pravosuđa predložiti Poglavniku kandidate za sedam muftija i jednog reisa. Muftije bi bile u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Travniku, Banjoj Luci, Bišću i Zagrebu...“
Kako se dalje navodi u arhivskom spisu (GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, V-18-16_1943.) „izbor bi se mogao provesti pod rukovodstvom predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu a u prisutnosti i pod nadzorom predsjednika stola sedmorice u Zagrebu. Na ovaj način imenovane muftije sa reisom na čelu trebale bi proučiti i predložiti zakon, nacrt o IVZ zajedno sa svim prispjelim primjedbama i ministarstvu pravosuđa predložiti konačni nacrt, koji će ministarstvo proučiti i mutatis mutandis (lat. promijenivši ono što treba promijeniti) predložiti Poglavniku na odobrenje u što kraćem obliku. Provođenje zakona treba povjeriti novoizabranim muftijama i reisu pod nadzorom min. pravosuđa.“
Prijedlog sastava hodžinske izborne kurije:
1. Sve umirovljenje muftije, bez obzira na to po kojem su zakonu i pod kojim režimom imenovani (ima ih šest);
2. Četiri člana Ulema-medžlisa u Sarajevu;
3. I svi članovi Ulema-medžlisa koji su u tom vjerskom tijelu bili po kom bilo prijašnjem islamskom vjerskom zakonu (ima ih dva ili tri);
4. Rektor Više islamsko teološke škole u Sarajevu;
5. Ravnatelj Šerijatske gimnazije u Sarajevu;
6. Ravnatelji okružnih medresa, nižih srednjih škola u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli, Banjoj Luci i Bihaću (svega šest);
7. Ravnatelj Gazi Husrev-begove medrese, potpune srednje škole u Sarajevu;
8. Aktivni i umirovljeni vrhovni šerijatski sudci (aktivnih ima tri, umirovljenih jedan ili dva);
9. Eventualno predsjednici ovih četiri vjerskih staleških društava:
Skupnog hodžinskog društva, ilmijanskog, El-Hidaje,
Društva imama matičara, kao župnika,
Društva muallima, vjeroučitelja,
Društva šerijatskih sudaca;
10. Sadašnji zamjenik reisu-l-uleme.
Inače prvi članovi hodžinske kurije spomniju se još 1909. godine a birani su u skladu sa Šatutom za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova.
Priredio: Muhamed Hodžić
Značajnu ulogu u tom izbornom procesu imala je „hodžinska izborna kurija“. Zanimljiv je sastav hodžinske kurije iz tog perioda, odnosno predložene vjerske ustanove, škole i udruženja iz kojih su se trebali birati članovi hodžinske kurije.
„Popis članova (hodžinske izborne kurije) sastavlja Vrhovni šerijatski sud u Sarajevu uz suradnju i pod nadzorom predsjednika stola sedmorice u Zagrebu („Stol sedmorice“ bila je jedno vrijeme najviša sudska instanca u Hrvatskoj i Slovenijij. Stol je djelovao i 1943. godine a odlukom Predsjedništva AVNOJ-a ukinut je 1945. godine). Ovako sastavljena hodžinska kurija imala bi 26 do 30 članova. Ona bi, u dvojnim ili trojnim prijedlozima trebala preko ministarstva pravosuđa predložiti Poglavniku kandidate za sedam muftija i jednog reisa. Muftije bi bile u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Travniku, Banjoj Luci, Bišću i Zagrebu...“
Kako se dalje navodi u arhivskom spisu (GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, V-18-16_1943.) „izbor bi se mogao provesti pod rukovodstvom predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu a u prisutnosti i pod nadzorom predsjednika stola sedmorice u Zagrebu. Na ovaj način imenovane muftije sa reisom na čelu trebale bi proučiti i predložiti zakon, nacrt o IVZ zajedno sa svim prispjelim primjedbama i ministarstvu pravosuđa predložiti konačni nacrt, koji će ministarstvo proučiti i mutatis mutandis (lat. promijenivši ono što treba promijeniti) predložiti Poglavniku na odobrenje u što kraćem obliku. Provođenje zakona treba povjeriti novoizabranim muftijama i reisu pod nadzorom min. pravosuđa.“
Prijedlog sastava hodžinske izborne kurije:
1. Sve umirovljenje muftije, bez obzira na to po kojem su zakonu i pod kojim režimom imenovani (ima ih šest);
2. Četiri člana Ulema-medžlisa u Sarajevu;
3. I svi članovi Ulema-medžlisa koji su u tom vjerskom tijelu bili po kom bilo prijašnjem islamskom vjerskom zakonu (ima ih dva ili tri);
4. Rektor Više islamsko teološke škole u Sarajevu;
5. Ravnatelj Šerijatske gimnazije u Sarajevu;
6. Ravnatelji okružnih medresa, nižih srednjih škola u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli, Banjoj Luci i Bihaću (svega šest);
7. Ravnatelj Gazi Husrev-begove medrese, potpune srednje škole u Sarajevu;
8. Aktivni i umirovljeni vrhovni šerijatski sudci (aktivnih ima tri, umirovljenih jedan ili dva);
9. Eventualno predsjednici ovih četiri vjerskih staleških društava:
Skupnog hodžinskog društva, ilmijanskog, El-Hidaje,
Društva imama matičara, kao župnika,
Društva muallima, vjeroučitelja,
Društva šerijatskih sudaca;
10. Sadašnji zamjenik reisu-l-uleme.
Inače prvi članovi hodžinske kurije spomniju se još 1909. godine a birani su u skladu sa Šatutom za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova.
Priredio: Muhamed Hodžić
