Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


OD ZABRANJENE NACIJE DO CIVILNOG ILI GRAĐANSKOG NACIONALIZMA
Procitaj komentar
Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 25. June 2022. 22:06:55

U Sarajevu, u subotu, 25.juna 2022.godine, u Gradskoj vijećnici održana je Redovna Skupština Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK). U radu Skupštine učestvovali su delegati iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, sa Kosova, iz Albanije, Slovenije, Amerike, Evrope, Australije, Turske…
Mirsad Čaušević je izabran za predsjednika, dok je predsjednik od osnivanja do sada reisu-l-ulema od 1993 do 2012 akademik dr. Mustafa Cerić izabran za počasnog predsjednika, dr. Tarik Kurbegović je izabram za predsjednika Skupštine izabran. U nastavku u cjelosti objavljujemo ekspoze dr. Cerića.



Čovjek mora imati nacionalnost kao što mora imati nos i dva uha; nedostatak bilo koje od ovih pojedinosti nije nezamisliv i događa se s vremena na vrijeme, ali samo kao rezultat neke nesreće, kao što je i sâma ta neprijatnost neka vrsta nesreće... (Ernest Gellner) [1]

Cijenjeni skupe,
Assalamu Alaikum; Dobar i ugodan dan!
Kur'an nas podsjeći da je ljudski rod stvoren od jednog muškarca i jedne žene te da je podijeljen ili razvrstan na plemena i narode (nacije) kako bi se međusobno upoznavali i prepoznavali po imenu i po karakteru. [2]


Nastanak nacije nije nužno ovisan o postojanju nacionalne države, ali osjećaj nacije jest ovisan o postojanju nacije-države, koja svjesno, savjesno i odgovorno promovira kulturne vrijednosti nacije-države.

To se u slučaju Bošnjaka može lahko dokazati na način da su Bošnjaci sačuvali svoj etnički, bošnjački i svoj nacionalno-državno-bosanski identitet bez nacionalne države, ali su zbog toga zaostali u svom etničkom i nacionalno-državnom razvoju u odnosu na svoje susjede, koji su im zbog toga – zbog nedostatka državne zaštite - negirali pravo na njihovu autohtonu etničku posebnost, na njihov prepoznatljiv nacionalni identitet, u stvari, negirali su im pravo na nacionalnu državu.

Bivajući stoljećima utopljeni u dvjema carevinama – osmanskoj i austrougarskoj - Bošnjaci su živjeli u svojevrsnoj univerzalnoj kulturi i civilizaciji bez pozivanja na krv i tlo.

Prvi svjetski rat (1918-1914) je dokinuo carevine i feude te najavio rađanje nacija-država i nacionalnih kultura.

Povijesni čin odustajanja od univerzalnog i okretanje prema partikularnom, tj., nacionalnom, identitetu potaklo je Nijemca Richarda Walthera Darréja (1895 -1953) da napiše knjigu "Novo plemstvo krvi i tla" („Neuadel aus Blut und Boden“ 1930).

Za razliku od Darréja velikosrpski nacionalista Ilija Garašanin (1812-1874) nije se eksplicitno pozivao na „krv i tlo“, ali jest bio začetnik ideje izražene u Načertaniju, o prvom srpskom nacionalističkom nacrtu Velike Srbije. [3]

Današnji eufemizam Garašaninovog Načertanija Velike Srbije je „Srpski Svet“.

Hrvati su, pak, dugo vremena lutali između ilirizma i slavizma u otporu na austrougarski kulturni i nacionalni hegemonizam da bi naposljetku pristali na združeno jugoslovenstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom se upustili u avanturu hrvatskog nacionalizma pod utjecajem njemačkog nacizma.

Suočeni s rivalstvom srpsko-hrvatskog nacionalizma „krvi i tla“, Bošnjaci su se čvrsto držali svog bosanskog užeta: „duh i um“.


To im je, u stvari, jedino i bilo moguće jer su bili slabi za izgradnju i razvoj svog vlastitog bosanskog nacionalnog i državnog identiteta nakon urušavanja univerzalne države, tj., osmanske, ali i austrougarske carevine.

Srbi su na Bošnjake gledali kao izrod srpskog naroda ili kao ostatak ostataka osmanske carevine.

Zbog svojih mitoloških percepcija o Turcima još od Kosovske bitke 1389, Srbi nisu nikad odustali od želje za osvetom nad Bošnjacima, koje oni, na ovaj ili onaj način, tretiraju kao Turke.

Taj srpski odnos prema Bošnjacima artikulirao je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prilikom genocidne okupacije Srebrenice: - Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednoga velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. I napokon došao je trenutak da se posle bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru, rekao je slavodobitno svetosavski Ratko Mladić, doživotno osuđeni ratni zločinac za genocid nad Bošnjacima.

U tome ga revnosno slijedi Milorad Dodik, koji govori: - Bošnjaci su konvertiti. Bosna i Hercegovina nije država.

To isto priča i Vladimir Putin za Ukrajinu.

Što se tiče susjednih Hrvata, oni su Bošnjake prisvajali ili posvajali kao svoje 'hrvatsko cvijeće' za svoje nacionalne i državne ciljeve. Ne može se reći da to nekim Bošnjacima nije prijalo.


Naprotiv, bilo je Bošnjaka, koji su u tome nalazili svoj mir i sigurnost u odnosu na srpsku agresivnost, koja se očitovala u desetak genocida od Užica do Višegrada.

Naravno, srpska negacijska politika prema Bošnjacima ne samo da je usporila razvoj nacionalne i državne svijesti u Bošnjaka, već je svjesno brisala kontinuitet pamćenja kao osnovu za prepoznatljivi bošnjački/bosanski identitet.

Umjesto toga, Bošnjacima je nametano srpsko pamćenje povijesti, pamćenje koje može biti sve osim bošnjačko/bosansko.

No, ni hrvatsko ciljano 'posvajanje' i 'tepanje' Bošnjacima nije im pomoglo da se nacionalno i državno emancipiraju.

Vremenom su Bošnjaci/Bosanci i sâmi postali toga svjesni pa su izabrali poziciju nacionalne 'neopredijeljenosti', očekujući neke druge okolnosti, u kojima bi mogli biti svoji na svome, u kojima bi mogli biti ono što su oduvijek bili po vlastitom etničkom i nacionalnom imenu i prezimenu 'Dobri Bošnjani', Bošnjaci/Bosanci.

Drugi svjetski rat (1939-1945) bio je nastavak Prvog, ali s drugačijim ciljem, a to je da se porazi ono što je nastalo kao rezultat ukidanja univerzalne države.

Hitlerova ideja nije bila vjerska, već rasistička u smislu supremacije arijske rase/nacije.

Toj fašističkoj ideji suprotstavila se ideja kozmopolitskog komunizma, koji nije eksplicitno bio nadomjestak poražene univerzalne države/carevine u Prvom svjetskom ratu, ali je vremenom počeo ličiti na to kroz Komunističku interancionalu (Kominternu).


Pod tim okolnostima Bošnjaci su birali manje zlo od zla srpskog hegemonizma i hrvatskog adoptiranog nacizma.

Bošnjaci su prihvatili borbu protiv fašizma u organizaciji komunističke partije, očekujući da će na taj način spasiti Bosnu i svoj narod od krvoločnih četnika i nacističkih ustaša.

Očekivanja Bošnjaka su se djelomično i ostvarila na način da je Bosni priznat status države/republike u okviru jugoslovenskog federalizma, ali Bošnjacima nije priznat status ravnopravnog naroda/nacije ni po imenu ni po instituciji.

Umjesto toga ”dobili“ su nacionalno ime „Musliman“. To je, zasigurno, bilo bolje od statusa „neopredijeljenosti“, ali nije bilo ni na koji način adekvatno nacionalnim i kulturnim aspiracijama Bošnjaka.

Tek kad je era hladnog rata doživjela svoj kraj 1989. god. raspadom Sovjetskog Saveza, što je imalo za posljedicu ukidanje jednopartijskog i uspostavu demokratskog višepartijskog sistema, Bošnjacima se pružila prilika da izađu iz negacijskog i prozelitskog klišea nametnute etničke i nacionalne pripadnosti u korist svog vlastitog etničkog i nacional-državnog identiteta.

Nažalost, tu slobodu su skupo platili krvlju bošnjačkih/bosanskih šehida/boraca – genocidom.

Nakon svih tih gorkih iskustava više od jednog stoljeća, Bošnjaci su danas na prekretnici u afirmaciji svog etničkog, nacionalnog i državnog identiteta.

Rekao bih Bošnjaci se danas nalaze na putu od „zabranjene nacije“ do „civilnog ili građanskog nacionalizma“. [4]

Novoizabrani predsjednik SBK: Mirsad Čaušević

Nisam rekao od 'zaboravljene', već od 'zabranjene' nacije zato što Bošnjaci nisu nikad zaboravili ni svoje etničko ime 'Bošnjak' ni svoje nacionalno-državno ime 'Bosanac'.

Bošnjacima je bilo zabranjeno da se zovu svojim etničkim i nacionalnim imenom jer je to ugrožavalo nacionalne pretenzije njihovih susjeda – Srba i Hrvata – koji ni dan danas ne odustaju od podjele kako bosanske zemlje tako i bosanske kulture i civilizacije.

Njima ne smeta vjera – islam, već im smeta etnička, nacionalna i državna svijest u Bošnjaka.

Smeta im bosanska zastava „Ljiljani“.

Smeta im slobodna, nezavisna, suverena, samobitna i progresivna bosanska država u familiji jednakopravnih europskih nacija, vjera, kultura i država.

Tu gorku činjenicu shvatio sam dok sam obnašao časnu dužnost reisu-l-uleme, vrhovnog muftije u Bošnjaka (1993-2012) u rati i miru.

Dakako, shvatio sam i to da Europa ne brine za 'vjerskim' kao što brine za 'nacionalnim pravima'.

Zbog toga sam se zarekao da ću se, nakon odsluženja formalne dužnosti reisu-l-uleme, posvetiti uspostavi nacionalnih bošnjačkih/bosanskih institucija u cilju razvijanja nacionalne i državne svijesti kod Bošnjaka/Bosanaca.

U tome sam imao nesebičnu podršku rahmetli muftije Muamera Zukorlića, kao jednog od glavnih stožera u podizanju i održavanju bošnjačkih nacionalnih institucija.

Prije svega, trebalo je osnovati Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti (BANU). To smo i uradili 10. jula, 2011. god. u Novom Pazaru.

Nakon toga slijedilo je osnivanje bošnjačke nacionalne institucije Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), 29. decembra, 2012. god., po uzoru na Svjetski jevrejski kongres zbog sličnosti jevrejskog iskustva holokausta i bošnjačkog iskustva genocida.

Sveobuhvatni angažman i financijski doprinos gospodina Mirsada Čauševića za uspostavu SBK-a bio je presudan, kao što je presudan i njegov doprinos za održavanje ove, rekao bih, obnoviteljske Skupštine SBK-a.

Mirsad zaslužuje našu zahvalnost uz jedan veliki aplauz!

Veoma sam zahvalan gospodinu Tariku Kurbegoviću, generalnom sekretaru SBK-a, na njegovom doprinosu u podizanju i očuvanju SBK-a, kao i gospodinu Ekremu Tucakoviću.

Cilj SBK-a je da okuplja sve Bošnjake na Balkanu, Europi i svijetu oko zajedničkog nacionalnog programa u svrhu zaštite njihovih ljudskih, nacionalnih i državnih prava.

Osim toga, SBK-a ima namjeru da kao nevladina organizacija, poput Svjetskog jevrejskog kongresa, dobije mjesto promatrača u UN-u radi praćenja odnosa nacija/država prema genocidu u Bosni.

Pored BANU i SBK-a osnovana je i Bošnjačka nacionalna fondacija (BNF), čiji smisao je da financijski podržava i održava nacionalni rad i djelovanje BANU i SBK-a.

Namjera je da Bošnjaci, ma gdje bili, kroz BNF dragovoljno financiraju svoje nacionalne institucije (BANU i SBK) tako da svaki Bošnjak, koji živi u Bosni mjesečno izdvaja jednu marku, da Bošnjak koji živi u Europi mjesečno izdvaja jedan euro, a Bošnjak koji živi u Americi i Australiji da mjesečno izdvaja jedan dolar u nacionalni bošnjački fond (BNF).

Zamislite, ako bi se ovaj plan ostvario, kakva bi to bila bošnjačka nacionalna financijska, duhovna, moralna i kulturna prednost. I naravno bošnjački politički utjecaj u smislu zaštite ljudskih i nacionalnih prava Bošnjaka u Bosni i na Balkanu.

Ova post-genocidna generacija Bošnjaka mora biti na visini moralne i političke odgovornosti pred svojim potomcima tako da im ne ostavlja dugove, koje će morati plaćati svojom krvlju.

Uistinu, ova generacija Bošnjaka mora izgraditi svoje vlastite samoodržive nacionalne institucije inače Bošnjacima će se ponovit genocid.

Ako zamislimo naciju/narod kao jezgro, koje ima zaštitnu ljusku kao što ju ima jezgro oraha, onda ljuska, koja čuva jezgro nacije/naroda, ima tri osnovna sloja: sloj duhovne, sloj nacionalne i sloj državne zaštite.

U slučaju Bošnjaka, duhovni sloj, koji čuva nacionalno i kulturno jezgro/blago u Bošnjaka je Islamska zajednica. Ovaj sloj je oduvijek bio najotporniji i najvitalniji u zaštiti duhovnog i kulturnog jezgra Bošnjaka.

U stvari, Islamska zajednica u Bošnjaka bila je i ostala jedina institucija u kontinuitetu, koja se u trenutku raspada jugoslovenskog društva i države stavila na raspolaganje naciji Bošnjaka, koji nisu imali nijednu drugu relevantnu nacionalnu instituciju, koja bi se suočila s nadolazećim demokratskim izazovima.

Ali, Islamska zajednica ne može i ne treba biti zamjena, ne treba biti surogat za nacionalni i državni sloj, ne treba biti surogat za legitimne nacionalne institucije u Bošnjaka za zaštitu njihovih nacionalnih i državnih aspiracija i interesa.

Kao nikad dosada, Bošnjacima se danas pruža povijesna prilika da podižu i njeguju svoje vlastite održive nacionalne institucije, kao što su BANU, SBK i BNF.

Ne znam da li ima iko razuman, savjestan i odgovoran u Bošnjaka, koji ne shvaća da Bošnjaci moraju imati svoje vlastite nacionalne institucije, gdje će se skupljati i štititi u nacionalnom hambaru intelektualno i kulturno blaga Bošnjaka za potrebe bosanskih državnih institucija radi zaštite legitimnih interesa Bošnjaka/Bosanaca.

Jer samo slobodan, suveren i samopouzdan Bošnjak/Bosanac može biti od koristi svim bosanskim građanima.

Prema tome, zadatak post-genocidne generacije Bošnjaka/Bosanaca je da podižu, da razvijaju i da njeguju svoje samoodržive nacionalne institucije.

Bošnjaci ne smiju nikad više pristati na zaborav svog nacionalnog imena, nacionalnog jezika, nacionalne kulture i, svakako, građansko-nacionalne države.

Stoga mi se dopala teza Ernesta Gellnera o tome da je reanimacija civilnog ili građanskog društva posljedica pada marksizma. „Središnja intuicija Marksa, objašnjava Gellner, bila je da kaže da je građansko društvo prevara“.

Naime, Gellner podsjeća, da je ideja o samobitnosti pluralnih institucija, koje stoje 'naspram države praveći joj ravnotežu', doživljavana od strane historijskog materijalizma kao zamka za odlučujuću društvenu moć, posebno ekonomsku. [5]

Kolaps 1980. većine društava zasnovanih na ovakvoj ekonomskoj i redukcionističkoj viziji historije doveo je do 'nove kontra-vizije'. Bila je to emancipacija 'civilnog ili građanskog društva'.

Primarna definicija ovoga termina je: 'Zbir različitih nevladinih institucija, koje su dovoljno snažne da budu protuteža državi te da spriječe državu od dominacije i atomizacije ostatka društva', zaključuje Gellner. [6]

Tom Nairn razložno objašnjava da je „civilno društvo uvijek imalo suprotnu ideju (obično naspram ideje širenja straha i mržnje) precentraliziranoj, miješajućoj te birokratski krutoj i pretenciozno svemoćnoj državi: Suverena Država s velikim slovom "S" i „D“ na obje riječi je Levijatan[7] ili veliko političko čudovište, koje se više puta s prijetnjom javljalo u povijesti, protežući se od apsolutnih monarhija sedamnaestog i osamnaestog stoljeća do komunističkih autokracija nakon Drugog svjetskog rata. ‘Totalitarizam’ je bio izrod dvadesetog stoljeća: Levijatani su se opremili novim tehnikama fizičke i mentalne kontrole da bi u konačnici vojnom tehnologijom mogli doslovno uništili protivnike“. [8]

Kao ni jedna nacija na Balkanu i u Europi, Bošnjaci imaju poražavajuće iskustvo sa čudovištem „Levijatana“ i kao apsolutne monarhije i kao komunističke autokracije.

I dok im je u prethodnom slučaju bilo dopušteno da imaju nacionalne institucije s ograničenim ili podaničkim mandatom, u potonjem slučaju nije im bila uopće dostupna ni nacionalna ideja a kamoli nacionalna praksa.

Zato ako neko pita zašto su Bošnjacima potrebne nacionalne institucije BANU, SBK, BNF nakon iskustva genocida, odgovor je razumnim, savjesnim i odgovornim ljudima jasan: - Bošnjacima treba, pored duhovne linije nad kojom bdije Islamske zajednica, nacionalno-intelektualna linija odbrane poput BANU-a, potrebna im je panbošnjačka nacionalna linija odbrane poput SBK-a, potrebna im je financijska samobitnost poput BNF-a, protiv monstruoznog Levijatana, koji im doslovno prijeti da ih proguta.

Bošnjaci moraju od sebe napraviti ne samo duhovni, već i intelektualno-nacionalni „zalogaj“, od kojeg će se svaki monstrum u njihovom okruženju udaviti pri prvom pokušaju da ih proguta.

Također, Bošnjaci moraju imati neprobojnu državno-nacionalnu liniju odbrane sa bodljikavim strujnim žicama, koje će opeći svakog potencijalnog Levijatana ako ikad više proba rušiti bosansku državu i dijeliti bosansku zemlju.

Civilni ili građanski nacionalizam, kojeg SBK-a zagovara sadrži duhovni, intelektualni, umjetnički, pa i politički identitet izgrađen na zajedničkom državnom građanstvu jednakih ljudi i naroda.

Sa konceptom građanskog nacionalizma u Bošnjaka/Bosanaca SBK-a nema za cilj promociju jedne nacije nad drugom niti jedne kulture nad drugom.

Namjera SBK-a je da promovira bosanski ustavni patriotizam s naglaskom na prirodna i legitimna prava Bošnjaka u etničkom i nacionalno-državnom smislu.

Ukratko, osnovni smisao povijesne misije SBK-a je da odlučno odbaci bilo kakav oblik zabrane Bošnjacima na nacionalno ime, na nacionalni ponos i na nacionalno pravo na suverenu bosansku državu jednakih građana.

Dakle, put za „zabranu“ nacije Bošnjacima je zatvoren!

Bošnjacima je sada otvoren put za povijesni „civilni ili građanski nacionalizam“.

Do Bošnjaka je hoće li znati, htjeti i moći hoditi tim putem uzdignute glave bez prijetnje ikome, ali s nacionalnim i kulturnim ponosom za sebe i svoje prijatelje u domovini i svijetu.

Uvjeren sam da će SBK-a sa novim liderstvom uspješno nastaviti misiju SBK-a.

Neka im na tom putu Allah pomogne! Amin!

Footnote / Fussnote:
1] Ernest André Gellner (1925 - 1995) bio je britansko-češki filozof i socijalni antropolog. Bio je jedan od najjačih svjetskih intelektualaca za kritički racionalizam. Među ostalim pitanjima u društvenoj misli, teorija modernizacije i nacionalizam bile su dvije od njegovih središnjih tema. Njegova multikulturalna perspektiva omogućavala mu je da radi u okviru predmeta triju odvojenih civilizacija: zapadne, islamske i ruske. Smatra se jednim od vodećih teoretičara po pitanju nacionalizma. Gellner oslobađa koncept nacije od bilo kojeg predmeta, materijalne osnove - teritorija, jezik, kultura i određuje ga isključivo kroz odnose, solidarnost, dobrovoljna identifikacija i udruženi otpor. Gellner smatra nacionalizam urođenim ili asimiliranim osjećajem. Riječ je o političkom karakteru slučajnih političkih i nacionalnih aspiracija.
2] Kur'an, 49:13.
3] Vidi: P. Hehn, “The Origins of Modern PanSerbism – The 1844 Načertanije: An Analysis and Translation” East European Quarterly IX, no. 2 (1975), pp. 158-169.
4] Vidi: Tom Nairn „From Civil Society to Civil Nationalism: Evolutions of a Myth“, Faces of Nationalism, Verso, London, str. 73-89. Sintagma „građanski nacionalizam“ je, također, poznata i pod nazivom „liberalni“ ili „slobodarski nacionalizam“ kao oblik nacionalizma koji, prema tumačenjima političke filozofije, nije utemeljen na ksenofobiji i nesnošljivosti prema drugim nacijama/narodima, već su, potpuno suprotno, u građanski nacionalizam utkane i rodoljubive i domoljubive ideje uz poštivanje slobode i jednakosti drugih nacija/naroda kojima su osigurana ljudska prava i društvena snošljivost u državi jednakih građana, gdje je neupitna vladavina prava.
5] U knjizi Nacija i nacionalizam (1983), Gellner kritizira marksističku teoriju povijesnih formacija, zasnovanih na odlučujućoj ulozi ekonomije u odnosu na društvenu organizaciju. Vidi: Tom Nairn, Faces of Nationalism, Verso, London, str. 74.
6] Ibid.
7] Levijatan "svinuta zmija"), u Bibliji, mitološka vodena neman; u kršćanskoj ikonografiji i demonologiji predstavlja predodžbu Sotone. Engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes) napisao je knjigu pod naslovom “Levijatan ili pitanje, oblik i moć crkvenog i građanskog društva Commonwealth-a“, koja je poznata pod nazivom „Levijatan“, naziv koje potječe od biblijskog Levijatana. Ova knjiga tiče se strukture društva i legitimne vlasti i smatra se jednim od najranijih i najutjecajnijih primjera teorije društvenog ugovora („Social Contract“).
8] Tom Nairn, Faces of Nationalism, str. 74.

VRH



Ostali prilozi:
» MOSTARSKI DOKTORI, DA LI STE ZA DOM SPREMNI?
Mr. Milan Jovičić | 07. August 2022 08:41
» TEMELJNI UGOVOR - TEMELJNA IZDAJA CRNE GORE
Božidar Proročić | 05. August 2022 21:07
» VODSTVO I PROMJENE
Dr. Mesud A. Ramić | 05. August 2022 09:53
» EUROPOCETRIČNI NACIONALSOCIJALIZAM VIKTORA ORBANA
Dr. Sead Alić | 04. August 2022 21:14
» ZA SLOBODU BOSNE I NARODA I REISU-L-ULEMA SE BORIO
Elmedina Muftić | 04. August 2022 19:35
» BOSNA JE PEDESET DRUGA DRŽAVA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 01. August 2022 14:09
» ODBRANA UKRAJINE TREBA DA BUDE PRIORITET EVROPE
Božidar Proročić | 31. July 2022 13:51
» PORUKE I POUKE POVODOM NOVE 1444. HIDŽRETSKE - MUSLIMANSKE GODINE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. July 2022 15:19
» KAMO SREĆE DA TO ISTINA NIJE
Sead Zubanović | 30. July 2022 03:57
» DA LI JE I POSLJEDNJA ŠANSA VISOKOG PRESTAVNIKA OHR-A?
Mr. Milan Jovičić | 30. July 2022 01:56
» VRIJEME SABIRANJA
Dr. Mesud A. Ramić | 29. July 2022 16:14
» EVROPA JE KUKAVICA
Aziz Hurem | 29. July 2022 15:37
» JEFTIN POPULIZAM I SKUPE PORUKE U SREBRENICI
Edin Zećirović | 26. July 2022 15:14
» BALKANSKA REKONKVISTA
Dr. Sead Alić | 24. July 2022 22:41
» MILANOVIĆ ZABORAVLJA HRVATSKI UZP
Dr. Adamir Jerković | 24. July 2022 20:25
Ostali prilozi istog autora:
» ENVER KAZAZ - FENOMEN REISOPHOBCA
05. August 2022 10:39
» GENOCIDNA PORUKA DANA
02. August 2022 13:34
fastvee.gif
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif