Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


NIHAD CANOVIĆ, predsjednik Opštine Plav
RAZVOJ TURIZMA, POLJOPRIVREDE I PLASIRANJE PROIZVODA ZDRAVE HRANE NA EVROPSKIM TRPEZAMA, MOŽE BITI JEDNA OD ŠANSI ZA RAZVOJ PLAVA
Procitaj komentar

Autor: Božidar Proročić
Objavljeno: 25. July 2022. 03:07:39

PLAVSKA KULTURNO-TURISTIČKA RAZGLEDNICA - I: Serijal sastavljen od pet nastavaka osmišljen kao dio promocije Plava kroz prizmu: turizma, istorije, spomenika kulture, Dana borovnice, vezanih intervjua i NP-Prokletije kao dragulja. Plav se nalazi u podnožju planinskog masiva Prokletija, na izvorištu rijeke Lim. Smatra se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu (Phlavius) u vrijeme kada je ovo područje bilo pod rimljanima, o tome svjedoči i sam naziv rijeke Lim, od rimskog Limes što znači granica, tačnije rijeka Lim je predstavljala granicu između istočnog i zapadnog Rimskog carstva. Kulturno-istorijsko nasljeđe Plava je raznoliko. Stara džamija iz 1471. godine, manastir Sv. Trojice u Brezojevici iz XIII – og vijeka, Redžepagića kula iz 1671. godine i džamija Sultanija sagrađena 1907.godine, samo su dio bogate kulturne riznice ovog starog grada. U kraju đe vjekovima zajedno žive pripadnici tri vjere: islama, katoličanstva i pravoslavlja, nastale su neke od najljepših ali i najtežih životnih priča. Plav na razmeđi brojnih karavanskih puteva na kojima su rasli neki od najpoznatjih pisaca, trgovaca, begova i gospodara koji su koračali ovim prostorima ovo je priča o gostoprimstvu, kulturu, turizmu, arhitekturi, istoriji i ljudima. Zapravo ovo je priča o jednom dragulju koji nama svima pripada čuvajmo ga. U nastavku je razgovor sa Nihadom Canovićem, načelnik Opštine Plav, sa njim je razgovarao suadnik Bošnjaci.Net Božidar Proročić, književnik i publicista


Vjerujem da ćemo sadržajnijom ponudom turističkih kapaciteta imati šta da ponudimo turistima koji dođu u naš grad

Bošnjaci.Net: • Gospodine Canoviću, Plav sve više postaje prepoznatljiva turistička destinacija u Crnoj Gori, na koji način afirmišete i podržavate razvoj turizma u vašoj opštini?
Canović:
Da bi pospješili razvoj turizma jasno je da je potrebna komunalna infrastruktura, kako bi potencijalni investitori ulagali u hotele, restorane i druge tutističke komplekse koji bi mogli i bili u stanju da prihvate značajan broj turista. Za sada trenutno imamo potencijal u prirodi, Hridsko jezero, Plavsko jezero, Visitorsko jezero, prelijepe obronke planine Prokletija, Bogićevicu ali definitivno da bi mi sve to valorizovali potrebno je da mi kao opština odradimo svoj dio posla. Počeli smo u prethodnom periodu znatan dio poslova vezanih za komunalnu infrastrukturu i već vidimo naznake i rezultate toga djelovanja. Trenutno je u izgradnji motel manje kategorije prema Plavskom jezeru, onda imamo najavljenu izgradnju rizorta sa druge strane obale Plavskog jezera. Vjerujem da ćemo sadržajnijom ponudom turističkih kapaciteta imati šta da ponudimo turistima koji dođu u naš grad. Svakako ne bih izostavio ni brend našeg grada hotel „Plavsko jezero“, malo sporije ide izgradnja i rekonstrukcija, ali vjerujem da će i to konačno biti završeno.
Ono što posebno želim da istaknem sve više je smještajnih kapaciteta u privatnim domaćinstvima, to jest naši domaćini prate trendove u svijetu i preko popularnih sajtova predstavljaju i svoju turističku ponudu ali i sve ljepote ovih prostora.


Lokalna samouprava sa državnom administracijom da stvore planske predpostavke da se netaknuta priroda valorizuje

Bošnjaci.Net: • Jedan od vaših prepoznatljivih reprezenata grada je i Centar za kulturu ,,Husein Bašić ” koji je organizator brojnih kulturnih, književnih, folklornih, dramskih, likovnih, turističkih i umjetničkih programa, ponuda je raznovrsna i bogata. Koliko je to značajno?
Canović:
Kultura jednog grada oslikava grad i narode koji u tom gradu žive. Kao što i sami znate naš Centar za kulturu nosi ime Huseina Bašića jednog od velikana pisane riječi sa ovih prostora. Plav je uvjek bio plodno tlo za brojne pisce, slikare, umjetnike stvaraoce koji su ostavili snažan i autentičan trag u baštinama svojih naroda pa tako imamo: Dušana Kostića, Esada Mekulija, Hasan Mekuli, Vuk Ognjanović, Todor Živaljević-Velički, Senadin Pupović, Radovan Zogović i brojne druge, a posebno bih istakao Zuvdiju Hodžića, koji je i dan danas aktivan.
U zadnje vrijeme trudimo se da naši resursi i vrijeme budu maksimalno posvećeni kulturi ali ne samo građanima i dijaspori već i brojnim gostima da se upoznaju sa našim stvaralaštvom, tradicijama i običajima kako bi doživjeli sve posebnosti Plava, zbog kojih je naš grad ima itekako značajno mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore ali i prostorima Zapadnog Balkana. Centar za kulturu ,,Husein Bašić” svojim nesebičnim angažovanjem svih uposlenih daje značajan doprinos mnogobrojnim aktivnostima i programima kako onim iz svoje sopstvene produkcije tako i onim dogovorenim sa drugim izvođačima i predstavnicima kulturne scene.

Bošnjaci.Net: • Šta je to što posebno oduševi domaćeg ali i inostranog gosta kada posjeti Plav i šta je to zapravo najintresantnije što se može vidjeti u vašoj opštini?
Canović:
Mislim da je opšta ocjena da su to netaknuti djelovi prirode, što je prava rijetkost jer su oni sačuvani u onim izvornim oblicima baš onakvim kakvih ih je sama priroda oblikovala i dala nama u nasljeđe. Ipak moramo biti obazrivi i čuvati prirodne ljepote od bilo kog oblika degradacije i devastacije. Potrebno je da lokalna samouprava na čelu sa državnom administracijom učini sve što je potrebno da stvori planske predpostavke da se ta netaknuta priroda valorizuje na održivi način i na način takav da će sačuvati jeinstvenost i posebnost kako bi i dalje privlačila brojne turiste iz svih djelova Evrope ali i svijeta. Danas ste imali prilike da prošetate kroz Plav i da sretnete i upoznate turiste sa svih kontinenata pa sam i ja prije neki dan sreo turistkinju iz Urugvaja koja je oduševljena svim našim prirodnim ljepotama, što me zaista i iznenadilo ali i obradovalo. Vjerujem da možemo iskoristiti, prezentovati i valorizovati sve ovo. Neophodna je puna podrška države i malo veća promocija od Ncionalne turističke organizacije i rezultati neće izostati.

Sa otvaranja izložbe slika "Sanjajući zavičaj" Šejle Kerović u sklopu Dana borovnice


Naša saradnja sa dijasporom se ogleda na svim poljima

Bošnjaci.Net: • I ove godine ste podržali Dane borovnice, manifestacija koja se održava po 22. put zaredom od 16-29. jula. Koliko vas ovako značajne manifestacije ističu na kulturnim i turističkim mapama Evrope?
Canović:
Ovo je manifestacija koja ima svoj kontinuitet a da bi trajala mora da ima svoj kvalitet. U periodu za nama to je manifestacija koja je definitivno obilježila kulturno ljeto Plava svestranošću i kvalitetom. Moramo biti svjesni da i u ovoj i narednim godinama moramo nastaviti da budemo bolji, sadržajni i kvalitetnji. Vjerujem da smo ove godine napredovali i čak pomjerili granice i da je društveni život tokom ljetnih dana nikada sadržajnji. Nastup Sergeja Ćetkovića samo je jedan događaj u nizu kojim smo na najkvalitetnji način obilježili Dane borovnice.

Majke Srebrenice u Plavu

Bošnjaci.Net: • Mjeseci jul i avgust kada dijaspora tradicionalno dolazi na odmor u Plav, da li imate saradnju sa dijasporom i da li je ista sprema da ulaže u razvoj turizma i turističkih kapaciteta Plava. Šta je to što opština nudi dijaspori?
Canović:
Kada imamo u vidu brojnost naše dijaspore posebno u SAD-u jasno vam je koliko je ona važna i koliko jaku ulogu ona ima u životu Plava i Gusinja. Jer kada govorimo o dijaspori to je zaista isprepletano. Ako imamo u vidu da po trenutim statističkim podacima koji su zvanični a koji ne moraju biti tačni da oko 9.000 ljudi živi u Plavu budite sigurni da duplo više živi vani. To vam govori koliko moramo pokloniti pažnje dijaspori i zašto je važno da mi sarađujemo sa njima. Naša saradnja sa dijasporom se ogleda na svim poljima od humanitarnih, preko razvojnih i donatorskih. Izgradili smo prošle godine Sebilj pored Centra za kulturu „Husein Bašić“ koji je dijaspora finansirala. Trudimo se da održavamo kontakte preko njihovih tradicionalnih manifestacija i večeri koje oni organizuju u inostranstvu. Trudimo se u ljetnim mjesecima kada oni borave u Plavu da im pokažemo sve ono što smo uradili u prethodnom periodu i kakvi su nam planovi za naredni period. Trudimo se da u komunikaciji sa njima uvažimo njihove sugestije i dobronamjerne savjete kako bi razvijali našu opštinu po mjeri i ugledu na druge svjetske gradove u tome nam dijaspora značajno pomaže i zaista dugujemo im jednu posebnu zahvalnost jer oni neizmjerno vole svoj rodni kraj i nastoje na različite načine da pomognu razvoj Plava i Gusinja.

Vjerujem da će Plav postati jedno od centralnih mjesta na sjeveru Crne Gore

Bošnjaci.Net: • Koji vid turizma je najpopularnji a koji ima najvišu perspektivu u vašoj opštini?
Canović:
Trenutno je popularan aktivni turizam. To jest onaj turizam koji nudi boravak u samom gradu sa posebnim osvrtom na brojne planinarske staze i osvajanja nekih od najvećih vrhova, zatim biciklizam, sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova zdravi stilovi života itd. Kada govorimo o turizmu vjerujem da je Plav i najbolje mjesto u Crnoj Gori gdje temperaturne varijacije od svježih jutara do prohladnih noći pružaju puni ugođaj tokom ljetnjih mjeseci. Zbog svega ovoga iskrenio vjerujem da će Plav postati jedno od centralnih mjesta na sjeveru Crne Gore u propagiranju aktivnog turizma i prirodnih ljepota.

Nihad Canović zajedno sa planinarima na manifestaciji Putačama Hrida


Bošnjaci.Net: • Za sami kraj razgovora recite nam vašu viziju turizma u Plavu i da li turizam smatrate strateški važnom za razvoj vaše opštine?
Canović:
Turizam jeste strateški važan za razvoj opštine, ali turizam sam kao grana ne može garantovati dugoročni opstanak. Vjerujem da razvoj turizma i razvoj poljoprivrede i plasiranje proizvoda zdrave hrane koja bi se mogla naći ne samo na domaćim već i Evropskim trpezama može biti jedna od šansi za razvoj Plava. Kvalitet i proizvodja zdrave hrane uz ljekovito bilje i sakupljanje šumskih plodova ali i uz mnogobrojne plantaže istih vjerujem da bi zajedno sa razvojem drvoprerađivačke industrije u okviru malih i srednjih preduzeća bila jedna od dobrih šansi za naš kraj.

Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista

VRH



Ostali prilozi:
» VRIJEME JE NA ISTEKU ZA NAŠU SUDBINU, BIRAJMO
Mr. Milan Jovičić | 27. September 2022 12:48
» ŠTA NAM ZNAČI „AUTOGOL“ DENISA BEĆIREVIĆA?
Mr. Milan Jovičić | 23. September 2022 15:18
» PORAZ DENISA BEĆIROVIĆA I 11 HDZ STRANAKA
Bošnjaci.Net | 11. September 2022 13:25
» PLAVSKI STEĆCI
Boban Redžepagić | 30. August 2022 21:07
» HRABRO I POŠTENO ZA GRAĐANSKU DRŽAVU BOSNU I HERCEGOVINU
Željko Komšić | 26. August 2022 14:19
» BIHORSKA HEDIJA - MIRSADA RASTODERA
Božidar Proročić | 23. August 2022 13:18
» PISMA IZ RODNOGA SARAJEVA
Mr. Milan Jovičić | 15. August 2022 08:27
» BRAVO, MOJI DRAGI BOSANCI IZ KALESIJE!
Mr. Milan Jovičić | 13. August 2022 08:33
» MOJI AHBABI, HADŽIJA SMAJO SRDANOVIĆ I DR. MERSIM ZILKIĆ
Dr. hfz. Haris Hadžić | 11. August 2022 09:56
» DA LI SMO PONOSNI I PRKOSNI BOSANCI, ILI SMO PALESTINCI?
Mr. Milan Jovičić | 09. August 2022 07:07
» MOSTARSKI DOKTORI, DA LI STE ZA DOM SPREMNI?
Mr. Milan Jovičić | 07. August 2022 08:41
Ostali prilozi istog autora:
» RUSKA DOGMA NAD UKRAJINOM
10. September 2022 15:40
» FAŠIZAM IMA SVOJE IME
31. August 2022 19:22
» DECENIJE POSVEĆENE MLADIMA
28. July 2022 18:37
fastvee.gif
Suad34.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif