Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||
|
Kolumne
Zajednička parada njemačkih i sovjetskih trupa u okupiranoj Poljskoj. Brest na Bugu, 22. septembra 1939. RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU PRIJETNJA NARODIMA EVROPE
Američki magazin The New Statesman /objavio je izvještaj koji analizira na koji način ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnici njegove zemlje gledaju na svijet, te kako to utjiče na rusku unutrašnju i spoljnu politiku. U svom izvještaju pod naslovom ,,Kako Vladimir Putin gleda na svijet?” , novinar John Lloyd iznosi stavove grupe medijskih radnika iz Rusije i evropskih zemalja, koji se inače bave ruskim pitanjima, u vezi s ovom temom. U izvještaju se navodi da je pisac bugarskog porijekla Ivan Krastev upozorio da ,,Putin iskreno vjeruje u to da su Rusi i Ukrajinci jedan narod”, ističući da ruski predsjednik nije spreman priznati suverenitet nijedne zemlje u susjedstvu Rusije. Naravno Putin želi da okupira sve susjedne države i da ima dominaciju nad svima što svakako predstavlja opasnost i za druge narode u Evropi. Ta ga pozicija stavlja u sami vrh diktatora koji imaju megalomanske pretenzije prema drugim narodima. U vojnim krugovima Rusije se ,,ćuti” i moral vojnika Rusije nije na zavidnom nivou kod njih ne postoji doza ni ideja ni patriotizma već ,,silom prilika vođenje specijalne vojne operacije” glavni štab Ruske armije pokušava da prikrije informacije sa terena ali i da ih ,,frizira” kako bi veliki (vrhovni) vođa bio zadovoljan. Putin je gurnuo svoju državu u višedecenijski politički vir, čime je smanjena ruska moć i osnaženi kritičari politike Putina, a to će oduzeti legitimitet njegovom režimu - i na domaćem terenu i u inostranstvu”. U tom kontekstu, ocjenjuje se da je posle 30 godina “inertnosti” ruska invazija na Ukrajinu “dala NATO-u razlog da ponovo ojača i osnaži svoje kapacitete ali i da ima nove članice. Politički legitimitet Putina, kao i njegov ostanak na vlasti je pod velikim znakom pitanja nego što je to bio slučaj ikada prije. Sve što rat bude duže trajao rašće nezadovoljstvo njegovim režimom, jer će se gomilati dokazi za nasilje učinjeno Ukrajincima, ekonomija će slabiti, što će značiti dalji pad životnog standarda, zamrzavanje imovine, i kulturnu izolaciju, i na kraju će se zbog svega navedenog “javno mnjenje i elite okrenuti protiv Putina. Putin je pogrešno procijenio sposobnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pridobije podršku međunarodne zajednice i da organizuje otpor Ukrajinaca, a “bio je nespreman i za silinu i koheziju odgovora Zapada, naročito odgovora Evrope”. Ruski lider je “suviše računao” na moć Rusije da izbjegne i odoli sankcijama, i “nije mogao ni da zamisli opseg međunarodnog otpora, diplomatske izolacije, i ekonomskih crnih lista, koje će podstaći njegova invazija”. PALIM ZA SLOBODU SLAVA UKRAJINI |