Muzeja bosanskog kraljevstva u subotu, 17.09.2022. godine, festival Tragovima bosanskog kraljevstva 2022. u organizaciji Muzeja Grada Zenice predstavio je svoju izložbu "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)".

Krajem sedmog mjeseca tekuće godine, Muzej bosanksog kraljevstva predstavio je javnosti izložbu "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" autora dr. Enes Dedić, u stalnoj postavci na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu i istom ozvanićijo početak svog djelovanja.

Gostovanje izložbe na festivalu Tragom bosanskog kraljevstva je otvorena i sezona gostovanja izložbe koja već 1.10.2022. gostuje i u Ljubljani u Sloveniji.


Unatoč kiši i lošim vremenskim uvjetima, veliki broj posjetitelja pokazao je interesovanje za izložbom "Povelje bosasnkih vladara i vlastelina (1189-1461)" a u svom govoru prilikom prezentacije izložbe, autor iste, dr. Enes Dedić između ostalog rekao je:

“Izložba Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461) obuhvata ukupno deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, obuhvatajući period od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma. U okviru ove izložbe su prikazane slike originalnih povelja izuzev povelje Kulina bana koja je prikazana u starijem prijepisu. Svaka od povelja obrađena je na način da je prikazana slika, ispis sadržaja povelje i prevod teksta na bosanski jezik. Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, privredi, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Posebnu pozornost privlače povelje koje ukazuju na promjene teritorijalnog opsega srednjovjekovne bosanske države. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik.


Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva. Kroz ovih deset povelja se kristališe čitava paleta iskazivanja: od iskrenih ispovijesti, preko hladne diplomatije, do potpune neiskrenosti. Cilj izložbe jeste približiti građankama i građanima Bosne i Hercegovine glasove srednjovjekovnih Bošnjana u njihovom izvornom obliku. Transkripcija i prevod povelja omogućavaju svima zainteresiranima da na osnovu pročitanih rečenica bosanskih vladara i vlastelina donesu vlastiti sud o
određenim događajima iz historije bosanskog srednjeg vijeka”, - dr. Enes Dedić

Pored izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" na festivalu u Zneici na tvrđavi Vranduk Muzej bosasnkog kraljevsva organizovao je i radionicu za najmlađe i predstavio slikovnicu i bojanku "Bosansko Kraljevstvo" koja na zanimljiv način najmlađe vodi u vrijeme srednjovjekovne Bosne i upoznaje ih sa srednjovjekovnom bosanskom ćirilicom.