Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Islamske teme


REISUL-ULEMA KAVAZOVIĆ: ZNANJE JE SREDIŠNJI POJAM ISLAMSKE KULTURE I CIVLIZACIJE
Procitaj komentar

Autor: MINA
Objavljeno: 08. November 2022. 14:11:33
SARAJEVO, 8. NOVEMBAR 2022. (MINA) - Znanje je središnji pojam naše islamske kulture i civilizacije, ono ju je utemeljilo i na njemu počiva zgrada našeg svjetonazora, još uvijek prepoznatljiva u današnjem nemirnom i nesigurnom svijetu - izjavio je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
Obraćajući se prisutnim na otvaranju regionalne naučne konferencije „Ulema na Balkanu između dva svjetska rata“, reisul-ulema je ovaj skup ocijenio kao iznimno dobru priliku da se podsjetimo na ulogu naše uleme u nastojanju da se muslimani jugoistoka Evrope prilagode novoj stvarnosti i da se uključe u savremene tokove života u novim prilikama u kojim su se zatekli.


SARAJEVO: REGIONALNA NAUČNA KONFERENCIJA „ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA“

U okviru manifestacije „Dani islamske tradicije Bošnjaka“ danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održava regionalna naučna konferencija „Ulema na Balkanu između dva svjetska rata“ na kojoj učestvuje 23 izlagača iz naše zemlje i regiona.
Konferenciju su otvorili reisul-ulema Husein-ef Kavazović i Nesib-ef. Hadžić, predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje je uz Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB) organizator ove konferencije.
Reisul-ulema Kavazović je ocijenio kako je današnji skup iznimno dobra prilika da se podsjeti na vrijeme između dva svjetska rata i na ulogu uleme u nastojanju da se muslimani jugoistoka Evrope prilagode novoj stvarnosti i da se uključe u savremene tokove života u novim prilikama u kojim su se zatekli.
„Razgovaramo o ulemi i njenoj ulozi na trusnom području jugoistoka Evrope između dvaju svjetskih ratova. Prilika je da se osvijetli dio njenog pređenog puta i da se obznane postignuća koja su na tom putu ostvarena. Svakako, i izazove i poteškoće na tom putu, a koji su pogađali našu ulemu, valja sagledati i rastumačiti, a kako bismo ih uporedili s našim ovovremenim izazovima i poteškoćama“, kazao je reisu-ulema Kavazović.
Predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić kazao je da se ovom konferencijom još više osvjetljava vrlo značajan i turbulentan period u Bosni i Hercegovini.
„Moramo učiti iz svoje prošlosti. Problemi koje su Bošnjaci muslimani imali u krajem 19. i tokom 20. stoljeća, zadržali su se sve do danas. U tim periodima bošnjačke političke elite su u većini slučajeva bile razjedinjene, a i ulema neodlučna. Danas, za razliku od tog perioda, ipak imamo jedinstvenu Zajednicu muslimana. Ona je čvrsta i jaka po svojoj strukturi i donosi jedinstvene stavove koje slijedimo i moramo slijediti i sve učiniti da je jačamo. Moramo biti spremni i na nove izazove, te stalno sugerisati odgovornima političko jedinstvo oko državnih prioriteta“, naglasio je Hadžić.
Direktor IITB dr. Ferid Dautović izjavio je da je uloga Instituta, između ostalog, da brine o doprinosu uleme islamskim i drugim naukama.
„U našem svakodnevnom promišljanju su i naši alimi, koji su dali neprocjenjiv doprinos nacionalnom, vjerskom i drugim identitetima. Poseban doprinos koji nije prepoznat u našem narodu je u vremenu između dva svjetska rata, na što mi danas želimo ukazati“, kazao je dr. Dautović.
Učesnici konferencije su: dr. Ferid Dautović, dr. Mevludin Dizdarević, dr. Šefko Sulejmanović, dr. Elvir Duranović, dr. Sumeja Ljevaković-Subašić, dr. Hikmet Karčić, mr. Vedad Mustedanagić, mr. Admir Blitović, mr. Alen Duraković, mr. Nusret Kujraković, dr. Azra Medara, dr. Zehra Alispahić, dr. Muhamed Ali, mr. Sait S. Šabotić, dr. Edin Veladžić, Azem Feriz, mr. Meho Manjgo, Mustafa Muharemović, dr. Enver Ujkanović, mr. Vedad Hurić, Emir Šečić, Jusuf Džafić i mr. Mustafa Berhamović.
„Moja tema je kurra hafiz Ahmed-ef. Redžebašić. Mogu reći da je to jedan alim koji je bio zapostavljen i zaslužuje da se o njemu govori. Smatram da je naša obaveza da afirmiramo naše alime koji su radili u prošlosti, jer u svemu ovome što danas imamo, naslanjamo se na njihova djela“, izjavio je dr. Šefko Sulejmanović.
Dr. Hikmet Karčić naglasio je da će ova konferencija posebno ukazati na ulogu vjerskih službenika.
„Cilj je da se kroz arhivsko istraživanje, da značaj manje poznatoj ulemi iz tog perioda. Također, ovo je jako važno za razumijevanje suživota i tolerancije“, kazao je dr. Hikmet Karčić.
Manifestacija "Dani islamske tradicije Bošnjaka" traje do 18. novembra.
„Prilika je da se osvijetli dio njenog pređenog puta i da se obznane postignuća koja su na tom putu ostvarena. Svakako, i izazove i poteškoće na tom putu, a koji su pogađali našu ulemu, valja sagledati i rastumačiti, a kako bismo ih uporedili s našim ovovremenim izazovima i poteškoćama“, kazao je reisul-ulema.
Kako je naveo, s današnje vremenske distance se može zaključiti da je to vrijeme bilo puno neizvjesnosti, te naglih i korjenitih društvenih promjena.
„U međunarodnim sporazumima, potpisanim u to vrijeme na kongresima i konferencijama, identificirano je postojanje muslimanske zajednice na jugoistoku Evrope, posebne grupe u odnosu na druge zajednice, bez određenja njenog nacionalnog i društveno-političkog identiteta. Ta činjenica je u mnogome odredila društvene i historijske tokove, u kojima je ulema dobila središnje mjesto u nastojanju da se u njenom djelovanju nadoknade ili barem drže živima ona pitanja koja su bila važna za muslimansku zajednicu u teološko-pravnom, političkom, ekonomskom, obrazovnom i kulturnom smislu“, kazao je reisul-ulema.
Dodao je da je mnogo pitanja vezanih za položaj uleme u tom vremenu, statusnih, prosvjetiteljskih i drugih, a da se posebno izdvaja pitanje „nivoa znanja, teorijskog i praktičnog, i njegove dostatnosti u odnosu na probleme koji su se morali rješavati, s jedne strane, i načina na koji su ta znanja organizirana i upotrebljavana, s druge strane“.
„U vrijeme kojim se bavimo došlo je do ukidanja hilafeta, koji je i na stvarnoj i na simboličkoj ravni za ovdašnje učene ljude bio reprezent jedinstva ummeta. Ukidanje mešihata u Istanbulu, koji je za našu ulemu predstavljao duhovni centar, odrazilo se na njeno obrazovanje, ali i na doktrinarna shvatanja. Nova ulema se sada obrazuje u drugim obrazovnim centrima, poput Al-Azhara u Egiptu. Također, u ovom periodu nastaju i visoke teološko-pravne škole u Sarajevu i u Skoplju. Svršenici ovih škola, obrazovani po zapadnoj znanstvenoj metodologiji, pokazuju sposobnost da na pojave i događaje gledaju u novom svjetlu njihova pojavljivanja u odnosu na promjene na političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i obrazovnoj ravni. Oni problemima prilaze s više naučne akribije, praveći komparaciju između naučnih rezultata do kojih su došli učenjaci Istoka i učenjaci Zapada“, naveo je reisul-ulema.
Podsjetio je da su oni bili više otvoreni za preuzimanje rješenja iz drugih naučnih tradicija, u nedostatku rješenja u okviru muslimanske naučne tradicije, ukoliko ta učenja nisu bila u suprotnosti s temeljnim stavovima islama.
„Pored teoloških pitanja, kojima je bila sklonija ulema školovana u islamskim zemljama, alimi s domaćih visokoškolskih ustanova više pažnje su posvećivali društvenim pitanjima iz domena obrazovanja, politike, historije i prava. Istina, kada upotrebljavamo pojam ulema, onda uglavnom, ili u najvećoj mjeri, mislimo na one koji posjeduju religijsko znanje (ilum) i mudrost (hikmet) da to znanje dostave i primijene“, kazao je reisul-ulema.
Naglasio je da je važno pitanje o ovom vremenu i pitanje statusa i položaja uleme u odnosu na društvo i državu.
„Ona je zauzimala visoki društveni položaj među muslimanima. U najvećoj mjeri je stajala u odbrani njihovih prava, ona ih je, na neki način, zajedno s političkim predstavnicima, artikulirala, bilo da se radilo o vjerskim, socijalnim, ekonomskim ili kulturnim pravima. Neki novi uvidi u bosanskohercegovačke arhive, koji sadrže građu koja se odnosi na korespondenciju naših alima s državnim vlastima, govori nam da je ulema bila u veoma lošem ekonomskom stanju, pa i oni najveći velikodostojnici među njom, poput muftija. Često nisu bili u stanju podmiriti ni osnovne potrebe svoje porodice. Nesumnjivo je da se takvo ekonomsko stanje reflektiralo i na njihov intelektualni život, mogućnost dolaska do literature i kvalitetnog sticanja znanja. Uprkos svemu, ostala je najdostupnija intelektualna snaga našem narodu, kojoj je on mogao pristupiti bez barijere“, poručio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.











VRH



Ostali prilozi:
» ČETRDESET KUR'ANSKIH ZAPOVIJEDI I ZABRANA ZA PAMĆENJE I ŽIVLJENJE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. November 2022 18:02
Ostali prilozi istog autora:
fastvee.gif
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif