Kolumne
Novoizabrana predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar: Hrvatska je možda malo previše uključena u ono što se dešava u Bosni i Hercegovini, gdje će vjerovatno biti potrebno malo smiriti strasti
DOLAZAK NATAŠE PIRC MUSAR NA ČELO SLOVENIJE DOBAR ZA CIO ZAPADNI BALKAN
|
|
Autor: Dr. Zijad Bećirović
Objavljeno: 15. November 2022. 17:11:39
U Sloveniji je juče održan drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima je pobjedu izvojevala nezavisna kandidatkinja Nataša Pirc Musar sa 54 odsto osvojenih glasova, dok je njen protivkandidat inače predsjednik Saveta (Glavnog odbora) Janšine Slovenačke demokratske stranke (SDS) Anže Logar osvojio 46 odsto glasova.
Izbor Nataše Pirc Musar, kao prve žene na čelu Slovenije, je nastavak započetih tektonskih promjena na slovenačkoj političkoj sceni, koje su započete na aprilskim parlamentima izborima na kojima je trijumfovao Robert Golob i njegov pokret Sloboda.
Izborom Pirc Musar okončana je politička tranzicija u Sloveniji, jer tri ključne pozicije, predsjednika države, parlamenta i vlade, vrše političari, koji nisu obavljali nijednu funkciju u bivšoj zajedničkoj državi.
Novoizabrana predsjednica Slovenije je advokat, koja vozi motocikl i živi u Ruskoj dači. Bila je prva Povjerenica za informacije javnog značaja, a karijeru je započela na slovenačkoj javnoj televiziji, kasnije na vodećoj komercijalnoj TV. U slovenačkoj javnosti prisutna je više od 20 godina i to joj je omogućilo prepoznavanost za predsjedničku kandidaturu.
Zastupala je i bivšu damu SAD Melaniju Tramp u sporu u vezi autorskih prava u Sloveniji. Zanimljivo je, da Pirc Musar i predsjednica parlamenta Urška Klakočar Zupančič dolaze iz iste advokatske kancelarije i ženskog Udruženja „Ona zna“ (Ona ve), koje radi na afirmaciji žena u javnom životu.
Pirc Musar smatra da se „promjene nikada ne dešavaju polako i tiho. I nijedna promjena nikada neće svima ugoditi“. Za razliku od dosadašnjeg predsjednika Boruta Pahora, koji je čovjek ambalaže i kojem je forma važnija od sadržaja, Pirc Musar želi temeljite promjene i aktivno djelovanje predsjednika u društveno-političkom životu, jer se Pahoru često prigovaralo da se nije oglašavao kada je to bilo potrebno.
Najavila je da će raditi na kulturi dijaloga i nepovrjedivosti ljudskih prava, što je do sada u Sloveniji predstavljalo deficit. Izborna kampanja pokazala je, da je Slovenija poodmakla u političkoj kulturi u odnosu na preostali dio regiona. Tome je vjerovatno doprinijela i korjenita promjena na slovenačkoj političkoj sceni u aprilu ove godine.
Slovenački premijer Robert Golob, smatra da je njen rezultat dokaz da građani žele živjeti u zemlji u kojoj će se poštovati temeljni elementi demokratije: ljudska prava, vladavina prava, nezavisni mediji, sloboda i dijalog uz poštovanje. Uvjeren je u dobru saradnju u suočavanju sa zajedničkim izazovima budućnosti i jačanju otvorenog, inkluzivnog društva.
U današnjem intervju za Radio Slovenija o svojim budućim koracima je rekla: „vjerovatno će biti potrebno pogledati šta će se u tom trenutku dešavati u našem neposrednom okruženju. Nekako sam htjela prvo posjetiti Njemačku, kao našeg najvećeg ekonomskog i trgovinskog partnera, izuzetno poštujem njemačkog predsjednika Steinmeiera, koji je pravi gospodin i koji zna kako da umiri njemački narod svojim riječima kada je potrebno“. Ali posljednja dešavanja na Zapadnom Balkanu vjerovatno će joj naložiti da se odluči za turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Slovenija je država koja je na neki način prozor ili vrata u Evropsku uniju – ida je izneverim Hrvatsku, da ne bude zabune, ali Hrvatska je možda malo previše uključena u ono što se dešava u Bosni i Hercegovini, gdje će vjerovatno biti potrebno malo smiriti strasti. Ali brine me i odnos Srbije i Kosova, tako da će ova turneja po Zapadnom Balkanu vjerovatno biti prva. Želim da se sretnem sa predsjednicima ovih zemalja i time nastavim proces Brdo-Brioni, za kojeg bi voljela da ne bude samo sastanak jednom godišnje, već da se sastajemo nekoliko puta, barem dva puta. I da bismo se na ovim sastancima jedni drugima obavezali, šta možemo učiniti u periodu između sastanaka kako bi Zapadni Balkan brže postao dio ujedinjene Evrope.“
Čak je i njen protivkandidat Anže Logar izrazio očekivanje da će ona biti predsjednica svih i da će djelovati kao ujedinitelj i kazao „Biće dobra predsjednica ako bude slušala sve nas u premošćivanju naših razlika“.
Nataša Pirc Musar ima do sada neviđene mogućnosti na slovenačkoj političkoj sceni, da ostvari sve navedeno, jer je nezavisna kandidatkinja, koja nije tražila podršku političkih stranaka i predsjednica je, koja u tom smislu nikome ništa ne duguje.
Autor je direktor Instituta IFIMES iz Ljubljane
Izbor Nataše Pirc Musar, kao prve žene na čelu Slovenije, je nastavak započetih tektonskih promjena na slovenačkoj političkoj sceni, koje su započete na aprilskim parlamentima izborima na kojima je trijumfovao Robert Golob i njegov pokret Sloboda.
Izborom Pirc Musar okončana je politička tranzicija u Sloveniji, jer tri ključne pozicije, predsjednika države, parlamenta i vlade, vrše političari, koji nisu obavljali nijednu funkciju u bivšoj zajedničkoj državi.
Novoizabrana predsjednica Slovenije je advokat, koja vozi motocikl i živi u Ruskoj dači. Bila je prva Povjerenica za informacije javnog značaja, a karijeru je započela na slovenačkoj javnoj televiziji, kasnije na vodećoj komercijalnoj TV. U slovenačkoj javnosti prisutna je više od 20 godina i to joj je omogućilo prepoznavanost za predsjedničku kandidaturu.
Zastupala je i bivšu damu SAD Melaniju Tramp u sporu u vezi autorskih prava u Sloveniji. Zanimljivo je, da Pirc Musar i predsjednica parlamenta Urška Klakočar Zupančič dolaze iz iste advokatske kancelarije i ženskog Udruženja „Ona zna“ (Ona ve), koje radi na afirmaciji žena u javnom životu.
Pirc Musar smatra da se „promjene nikada ne dešavaju polako i tiho. I nijedna promjena nikada neće svima ugoditi“. Za razliku od dosadašnjeg predsjednika Boruta Pahora, koji je čovjek ambalaže i kojem je forma važnija od sadržaja, Pirc Musar želi temeljite promjene i aktivno djelovanje predsjednika u društveno-političkom životu, jer se Pahoru često prigovaralo da se nije oglašavao kada je to bilo potrebno.
Najavila je da će raditi na kulturi dijaloga i nepovrjedivosti ljudskih prava, što je do sada u Sloveniji predstavljalo deficit. Izborna kampanja pokazala je, da je Slovenija poodmakla u političkoj kulturi u odnosu na preostali dio regiona. Tome je vjerovatno doprinijela i korjenita promjena na slovenačkoj političkoj sceni u aprilu ove godine.
Slovenački premijer Robert Golob, smatra da je njen rezultat dokaz da građani žele živjeti u zemlji u kojoj će se poštovati temeljni elementi demokratije: ljudska prava, vladavina prava, nezavisni mediji, sloboda i dijalog uz poštovanje. Uvjeren je u dobru saradnju u suočavanju sa zajedničkim izazovima budućnosti i jačanju otvorenog, inkluzivnog društva.
U današnjem intervju za Radio Slovenija o svojim budućim koracima je rekla: „vjerovatno će biti potrebno pogledati šta će se u tom trenutku dešavati u našem neposrednom okruženju. Nekako sam htjela prvo posjetiti Njemačku, kao našeg najvećeg ekonomskog i trgovinskog partnera, izuzetno poštujem njemačkog predsjednika Steinmeiera, koji je pravi gospodin i koji zna kako da umiri njemački narod svojim riječima kada je potrebno“. Ali posljednja dešavanja na Zapadnom Balkanu vjerovatno će joj naložiti da se odluči za turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Slovenija je država koja je na neki način prozor ili vrata u Evropsku uniju – ida je izneverim Hrvatsku, da ne bude zabune, ali Hrvatska je možda malo previše uključena u ono što se dešava u Bosni i Hercegovini, gdje će vjerovatno biti potrebno malo smiriti strasti. Ali brine me i odnos Srbije i Kosova, tako da će ova turneja po Zapadnom Balkanu vjerovatno biti prva. Želim da se sretnem sa predsjednicima ovih zemalja i time nastavim proces Brdo-Brioni, za kojeg bi voljela da ne bude samo sastanak jednom godišnje, već da se sastajemo nekoliko puta, barem dva puta. I da bismo se na ovim sastancima jedni drugima obavezali, šta možemo učiniti u periodu između sastanaka kako bi Zapadni Balkan brže postao dio ujedinjene Evrope.“
Čak je i njen protivkandidat Anže Logar izrazio očekivanje da će ona biti predsjednica svih i da će djelovati kao ujedinitelj i kazao „Biće dobra predsjednica ako bude slušala sve nas u premošćivanju naših razlika“.
Nataša Pirc Musar ima do sada neviđene mogućnosti na slovenačkoj političkoj sceni, da ostvari sve navedeno, jer je nezavisna kandidatkinja, koja nije tražila podršku političkih stranaka i predsjednica je, koja u tom smislu nikome ništa ne duguje.
Autor je direktor Instituta IFIMES iz Ljubljane
