Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


MA, KONTAJU ONI!
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mesud A. Ramić
Objavljeno: 28. November 2022. 21:11:41
„…čast je čast, a vlast je vlast…“ kažu stihovi pjesme pokojnog i dobrog čovjeka koji je istinski volio Sarajevo. Zapitamo li se nekad, šta je to što Sarajevo čini tako voljenim među ljudima? Pored mnogih prednosti, izdvajam mir i spokoj koje Sarajevo posjeduje i baštini u svojoj kulturi. Taj spokoj se reflektuje na odnose i čini ih neformalnim, besprotokolarnim, bez strategija, bez planova, bez osmišljavanja i sl. A takva jednostavnost nekoga baš i privlači. Kultura kao zajednički jezik svijeta se jednostavno razumije, pa je stoga možda ta nenametljiva sarajevska kultura upravo i privlačna drugima. Neke pojave su Sarajevu jednostavno nepoznate. Naprimjer, sjetimo se perioda intenzivnog „projektovanja“ maternjeg jezika kod naših zapadnih susjeda. Sarajevski duh, odnosno bosanski duh, mogao se samo dobro nasmijati na „zelenoćehano štapikalo“ kao alternativi riječi bilijar. Sarajevo posjeduje nešto o čemu (ne)ima potpunu spoznaju, ali sa čime je u dubini svog bitka potpuno zadovoljno jer ne sumnja u svoje bazične postavke postojanosti i jedinstvene prepoznatljivosti. Ta bazična postojanost i jedinstvena prepoznatljivost i bez megalomanske intervencije Sarajevu omogućuju da jednostavno teče sa vremenom i opstaje u odnosu na svoju konkurenciju. Sarajevo ne voli „strategisanje“ unatoč potrebi da se nekad probudi iz svog „naivnog“ sna jer konkurencija nikad ne spava. Za bosansku kulturu, bosanski jezik i ljude koji se ugodno osjećaju u prirodnom bosanstvu veliku konkurenciju ne predstavljaju planske kulture. Te projektovane kulture koje predstavljaju konkurenciju integraciji bosanskohercegovačkog društva imaju određeni rezultat, međutim taj rezultat nije konačan i teško je održiv jer je suprotan odnosu prema prirodi rodne grude i prirodnoj domaćoj kulturi. A priroda je jača od svega. Za kulturu i cjelovitost bosanskog duha nema brige, jer je to pored svega onog što kao društvo generišemo i naša priroda, naša bit i naš duh koje oblikuju vrijeme i bazične vrijednosti dobrote naših ljudi. Ono što brine, jeste razjedinjenost bosanskohercegovačkih političkih konkurenata, koji svoju retoriku baziraju na (ne)mogućoj bosanskoj državi. A političku masu i društvo kojem se svojim porukama ti politički konkurenti obraćaju ne intersuje u prvom redu, gdje su koga uhljebili i ko će na koju funkciju. Toj političkoj masi je i na početku i u konačnici bitno da je stanje ekonomski održivo, okruženje sigurno a sloboda i država neugroženi. Sad se postavlja pitanje kako tu političku razjedinjenost pretvoriti u konkurentsku prednost? Pa jednostavno, treba promjeniti paradigmu i krenuti sad. Recept je teško dati, međutim ostaje potreba za povremenim sabiranjem u različitim periodima i otvorenim debatama za potrebnim strategijama i akcijama. Tako je upravo ovo krizno razdoblje pravo vrijeme za promišljene akcije i debate o novim strategijama za našu budućnost. Stoga u daljem tekstu par riječi o konceptu generičkih strategija iz riječnika o teoriji upravljanja, kako sam ih lično razumio. A svakako više mogu ponuditi stručnjaci iz oblasti samo ih treba pitati. Osnovna ideja te teorije jeste, da se konkurentska prednost nalazi u bazi svake strategije, a ostvarivanje te prednosti zahtijeva da se (naravno ukoliko se želi uspjeh) donose odluke koje jesu ili će biti na tragu odabrane strategije. Pružanje mira svima, popuštanje ili „uravnilovka“ da svi budu zadovoljni recept je za ispodprosječan performans. To često znači da neko ne posjeduje potencijal ili ne može izgraditi konkurentsku prednost, a kao takav sasvim sigurno upitnog uspjeha, opstojnosti i teške budućnosti. Ta teorija kaže da osnovne konkurentske prednosti u kombinaciji sa rasponom aktivnosti dovode do tri generičke strategije za postizanje iznadprosječnog performansa, a to su vrijednosno vodstvo, diferencijacija i fokusiranje. Primjer slijeđenja strategije i iznadprosječnog performansa može se lako prepoznati u djelovanju aktuelnog predsjednika manjeg BH entiteta. Ove formulacije jesu iz riječnika upravljanja kompanijama ali imaju refleksiju i na neke druge segmente jer uvijek postoje interesni subjekti koji se vode ostvarenjem uspjeha u odnosu na druge učesnike ili konkurente.

E sad, subjekti koji se odluče za strategiju diferencijacije (jednu od tri) uglavnom prepoznaju izvore/snage u diferencijaciji (svojim različitostima) koje ih čine jedinstvenim/različitim u ponudi a samim time i u prednosti u odnosu na druge. Ako bi za primjer uzeli navedeni sarajevski model kulturnog razvoja, mogli bi to dodijeliti generičkoj strategiji diferencijacije. Šta bi to značlo? Npr. Sarajevo ne treba puno da planira na kulturnom planu jer će se svakako nešto originalno i drugačije desiti. Bosansku pjesmu sevdalinku i četiri vjerska objekta na trista kvadratnih metara površine teško može neko drugi napraviti/ponuditi. Sarajevo (ne)svjesno, na svom putu prema zamišljenom uspjehu, igra na kartu prednosti koje generiše zbog svoje različitosti, odnosno jer je drugačije. Na tom putu, Sarajevo koristi svoje jedinstvenosti odnosno osnovne prednosti. Jedna prednost u odnosu na druge koja se bazira na vrijednostima koje Sarajevo nudi i druga prednost koja se bazira na različitosti ponuđenog. Iz toga se skoro aksiomatski potvrđuje „Sarajevo će biti, sve drugo će proći“ jer samo još Jerusalim može u tom smislu ponuditi neku konkurenciju. Stoga, ako sad bude pameti, više neće biti upitno da li će taj model biti rješenje za Bosnu i Hercegovinu, nego bi se mogla otvoriti perspektiva da taj sarajevski model bude neizbježan model uspješnosti za Zapadni Balkan.

Radi uporedbe još nekoliko riječi o druge dvije generičke strategije. Strategijom cjenovnog vodstva subjekt usmjerava svoje tokove (unutrašnje i vanjske) u skladu sa najnižim troškovima bez referisanja na vrijednosti ponuđenog. Povoljnost ponuđenog privlači korisnika, međutim ta povoljnost/jeftinoća ne predstavlja dugoročne benefite koji bi mu osigurali uspjeh na pozornici. Naprimjer, našim istočnim komšijama je teško svome društvu (prema unutra) prodati istinski potrebne promjene i prave vrijednosti koje samo katarza može donijeti u iskrenom pokajanju i izmirenju sa svim svojim susjedima. Istočni susjedi su izabrali da uz „manje troškove“ ponude rješenje svom društvu kroz novi Srpski sv(ij)et (dakle prema vani). Oni su svjesni u spoznaji i kao i mi svjedoci u vremenu da su određene vrijednosti tog svijeta motivirale mnoge zločine i patnje devedesetih, genocid u Bosni a kasnije i stravične organizirane zločine nad kosovskim Albancima. Ne samo da je povoljnije, jeftinije i jednostavnije gurnuti glavu u pijesak i mudrati o nebeskom narodu, nego je to ujedno i sebično i neodgovorno prema generacijama koje dolaze kojima bi ta aktuelna strategija mogla doći na naplatu. U slučaju BiH, primjer strategije vođene troškovima bi predstavljao prihvatanje svih neprincipijelnosti samo da se uđe u vlast sada pod izgovorom da „se rješava kočničara“. Ako se uzme u obzir da ta strategija ne osigurava dugoročni uspjeh na pozornici, vrlo lako se može desiti nestanak političkih subjekata do narednog izbornog ciklusa.

"Bolje dijeliti vlast nego dijeliti Bosnu" je dobro poznata preporuka, jer nam je takav i usud. Malo više strpljenja u raspodjeli vlasti u ovim trenucima može otvoriti perspektive i benefite koji su trenutno zamagljeni i jasno neprepoznatljivi. Možda sad treba promjeniti strategiju. Strategija fokusiranja je usmjerena ili fokusirana na određeni segment i njegove potrebe te usklađivanjem aktivnosti na tom tragu se grade prednosti u odnosu na konkurenciju. Ideja te strategije jeste da se posebnostima zadovolji određenu skupina u jednom ili nekoliko segmenata. Ova strategija zavisi o stvaranju posebne vrijednosti za ciljanu skupinu. Strategija fokusiranja prema vani za skupinu Bosanaca i Hercegovaca (naroda i građana) bi značila naprimjer potvrđeni put u NATO i EU. Generička strategija fokusiranja prema unutrašnjosti bi podrazumijevala tri stuba i to: skupina fokusa su Bosanci i Hercegovaci, segment je država Bosna i Hercegovina a vrijednost je inkluzija/integracija preko političkih zastupnika. Stoga smatram da je generička strategija fokusiranosti trenutni recept, a političke partije moraju sad potvrditi vrijednosti inkluzije i zajednički sadržilac i sa SDA. Taj sadržilac je nova politička kultura sa državom u centru spremnoj za nove generacije i izazove budućnosti. Moglo bi se tvrditi da oni veoma dobro kontaju samo što nemaju dovoljno političke kulture i malo sabura u izgradnji inkluzivnog društva, jer više vole trenutne beneficije nego što imaju spremnosti da preuzmu historijski potrebnu odgovornost, koju vlast u ovom trenutku donosi. Znači da se vode jeftinim troškovima i kratkoročnim ciljevima i ta strategija ne podrazumijeva ništa drugačije i ništa novo i ništa progresivno, osim što neko trlja dlanovima.

VRH



Ostali prilozi:
» KARL MARX U SVETOJ ZEMLJI (I)
Dr. Sead Alić | 13. April 2024 21:31
» HEJ, VUČKO NAŠ, SRBENDO VELIKA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 13. April 2024 19:46
» TURBO FOLK U KNJIŽEVNOSTI
Said Šteta, književnik i novinar | 12. April 2024 15:22
» ALLAH SELAMET VAM, MITOMANI!
Sead Zubanović | 11. April 2024 18:12
» IN MEMORIAM SAFET-SAJO SIJARIĆ (1952-2024)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. April 2024 00:15
» GAZA - OTETO PRAVO NA ŽIVOT I SLOBODU
Hfz. Haris Kalač | 10. April 2024 04:45
» VEDRINA I MUDROST DR. HUSEINA DŽANIĆA
Dr. sc. Ibrahim Kajan | 08. April 2024 21:55
» GAZA - HRONIKA DANA 152: PORUKA AMERICI OD BOSANSKOG PRIJATELJA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 07. April 2024 14:33
» SVETOST LAŽI – NOVA OBJAVA U SVETOJ ZEMLJI
Dr. Sead Alić | 07. April 2024 05:54
» DŽAVID (HAMZA) HAVERIĆ (1920-1941)
Akademik dr. Džavid Haverić | 07. April 2024 05:27
» MONSTRUMI KOJI SU UBILI DVOGODIŠNJU DANKU
Esad Krcić | 05. April 2024 13:53
» KO JE U BIH UGROŽEN, A KO PREDSTAVLJA SIGURNOSNU PRIJETNJU?
Zijad Bećirević | 03. April 2024 16:32
» BOSANCI, NAŠI VRLI, DA LI SE RODIO JUNAK DA OTPREMI NA SMETLJIŠTE OVO ZLO NAŠE BOSNE I HERCEGOVINE?
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 03. April 2024 16:14
» DOSTOJEVSKI U GAZI
Dr. Sead Alić | 29. March 2024 23:21
» ŠTA LI SU NAM TO NAPISALI DRAGAN I MILORAD, PORUKOM SA ZIDA PLAČA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 28. March 2024 14:47
» DA LI JE BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA „NEMOGUĆA ZEMLJA“?
Mehmed Meša Delić | 26. March 2024 16:43
» PRIJEDORSKA RAMAZANSKA SJEĆANJA
Samir Hadzalić | 25. March 2024 15:26
» PLAĆENE UBOJICE BOŠNJAŠTVA
Sead Zubanović | 24. March 2024 13:46
» UMJETNIKOV COGITO
Faruk Dizdarević | 22. March 2024 14:00
» IZLOŽBA „OTETA ZEMLJA“
Akademik Džeko Hodžić | 21. March 2024 14:05
Ostali prilozi istog autora:
» BOSANSKA PRIRODNA STRATEGIJA
26. February 2024 02:54
» PALJANSKI STRATEŠKI PROMAŠAJI
05. February 2024 20:24
» UZVRATI SUSJEDU DOBRIM
29. January 2024 14:59
» DEVETI JANUAR, SLAVA ZLODJELA
08. January 2024 15:02
» SVJETLO NA KRAJU TUNELA
30. October 2023 17:14
» ISLAM IZMEĐU DOBRA I ZLA
11. October 2023 16:36
» DOK ČARŠIJA PULSIRA
22. September 2023 20:07
» JEDAN POSTO NIČEG
16. September 2023 15:07
» INERCIJA PO BOSNI
01. September 2023 14:25
» POVELJA KULINA BANA – REMAKE
29. August 2023 20:50
» KULTURA PREGAOCA KULTURE
19. August 2023 19:36
» (BEZ)IZLAZNA SITUACIJA
16. July 2023 01:59
» FENOMEN(ALNI) BOŠNJACI
03. July 2023 16:24
» DŽEMRE
01. March 2023 17:19
» U SUSRET SABORU
26. February 2023 20:42
» PREPOZNATI MOMENTUM
22. February 2023 13:49
» IZMIČEMO PRED POHLEPOM
15. February 2023 18:12
» ALI VAS UBI, GOSP. TADIĆU!
10. February 2023 17:19
» LJUBOMORA
05. February 2023 15:41
» KO SU OSTALI?
30. January 2023 20:17
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif