Na poziv Šaikha Mehmeda Görmeza, Diyanet İşleri Başkan (2010 – 2017), u ponedjeljak, 20.06. 2023. god. prisustvo sam inauguraciji sto dvadeset magistara i doktora nauka na „Institutu za islamsku misao“ (İslam Düşünce Enstitüsü“) u Ankari. Tim povodom imao sam čast održati počasno predavanje o temi: “Budućnost islamskog svijeta - način obrezivanja budućih učenjaka i mislilaca.“

Inicijator i utemeljitelj ovog „Instituta“ je Šaikh Mehmed Görmez, s kojim sam tijesno surađivao dok je obavljao dužnost zamjenika Diyanet İşleri Başkana Šaikha Alija Bradakoglua te kada ga je naslijedio kao vrhovni islamski autoritet za Tursku i Kipar. Upoznao sam ga kao učenog, rječitog i odrješitog alima i intelektualca, koji se razlikovao po svojoj otvorenosti i susretljivosti od svih drugih turskih vrhovnih islamskih autoriteta koje sam poznavao.

Dr. Cerić se obraća na inauguraciji

Sretan i ponosan što je bio učenik bošnjačkog alima i intelektualca Gračanlije Muhameda Tajiba Okoća (1902 – 1977), Šaikh Görmez ima jedan poseban odnos prema Bosni i Bošnjacima. U neku ruku osjeća se dužnim Bosni i Bošnjacima zbog dobročinstva Tajiba Okića, koji je posvetio svoj cijeli život u pokretanju, održavanju i razvijanju institucije „ilahijet fakultesi“ (islamskog fakulteta) u Turskoj u vrijeme kada to gotovo nije bilo moguće. Nema turskog alima iz stare generacije, koji nije zahvalan našem Tajibu Okoći, koji je preselio na Ahiret u Ankari, ali je tražio da se ukopa u Sarajevu, gdje je i ukopan na muslimanskom mazariju „Bare“. U stvari, Šaikh Mehmed Görmez u svakom od naše uleme u Bosni vidi Tajiba Okića.

Svi priznaju da je Šaikh Görmez kao Diyanet İşleri Başkan napravio respektabilnu vrhovnu instituciju za islamska pitanja u Turskoj. Njegova presudna uloga za tursko društvo i državu iskazana je prilikom pokušaja državnog udara 2016. god. Naime, Šaikh Görmez je samoinicijativno iz osjećaja duhovne odgovornosti i patriotske lojalnosti pozvao u pola noći na 15. juli 2016. hiljade turskih imama da uče salavat na svim džamijskim munarama, sugerirajući im da pozovu narod na ulice kako bi osujetili pokušaj državnog udara. Te i druge zasluge, koje je preuzeo na svoja leđa postale su u jednom trenutku preteške pa je Šaikh Görmez zatražio da ga se oslobodi dužnosti Diyanet İşleri Başkana kako bi se posvetio jednom fundamentalnom projektu redefinicije islamskih temeljnih naučnih, moralnih, kulturnih i civilizacijskih postulata za bolju budućnost ne samo Turske, već cijelog muslimanskog svijeta.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je razumio želju Šaikha Görmez pa ga je podržao u njegovom zahtjevu da utemelji „Institut za islamsku misao“ u Ankari, čoji je primarni cilj da istražuje nove mogućnosti u „metodologiji islamske misli“ te da proširuje vidike u islamskoj pravnoj nauci kroz razumijevanje „maqasida“, tj., osnovnog smisla islamskog „prava“ zajedno sa smislom islamske „etike“ i „estetike.“

Mustafa Cerić i Mehmed Görmez

Ne mogu ne izraziti moje zadovoljstvo što mi se pružila prilika da govorim na inauguraciji sto dvadeset magistara i doktora nauka na „Institutu“ u Ankari u režiji Shaikha Mehmeda Görmeza, koji me tako snažno podsjeća na „Internacionalni institut za islamsku misao i civilizaciju“ (ISTAC) u Kuala Lumpuru u režiji Profesora Syeda Muhammada Naquiba al-Attasa. Posebno zato što sam izravno sudjelovao u začecima ISTAC-a u Kuala Lumpuru, a sada evo u Ankari svjedočim da se ideja Profesora Syeda Muhammada Naquiba al-Attasa o nužnosti „redefiniranja temeljnih pojmova u islamskom pravu i etici“ oplodnjava u Anadoliji, koja nije nikad bila predaleko ni od Bosne ni od Europe.

Zato sam u mom predavanju naglasio da je važno da se napravi spoj između duhovne vjerovjesničke i znanstveno racionalne muslimanske ostavštine. Racionalni genijalci nisu vjerovjesnici, ali vjerovjesnici jesu racionalni genijalci jer se njihova vjerovjesnička misija temelji kako na čudu božanske svemoći tako i na čudo ljudske racionalne moći. Čini mi se da ovaj „Institut“ u Ankari ima upravo to na umu.

Gostoprimstvo Šaikha Görmeza i njegove Khatidže-hanum, koja ga u stopu prati u nauci kao i on nju, kojeg su iskazali mojoj Azri i meni tijekom našeg trodnevnog boravka u Ankari, ne može se opisati, ali se može reći da je bio bratski i prijateljski poput gostoprimstva Mevlana Rumija prema Šemsu Tabriziju u Konji, gdje smo zajedno zijaretili obojicu ovih velikana islamske duhovnosti kako bismo napunili dušu ljubavlju i ljepotom, koja miriše mevlevijskim mošusom i zrači mesnevijskim duhom. Ni naš rastanak nije moga biti bez tihog i tužnog zvuka rumijevog naja, koji je ostao zapisan u našem pamćenju da se iznova vidimo jal ovdje u Sarajevu jal tamo u Konji.


Naravno, nakon najvažnijih izbora u svijetu, tj., u Turskoj, gdje je pobijedio Padišah Redžep Tajip Erdogan imali smo želju i potrebu da se vidimo s važnim ljudima u Ankari kako bi im čestitali i poželjeli uspješan rad na snaženju turskog društva i države. To nam je Šaikh Görmez svesrdno omogućio. Na taj način dobili smo priliku da izvjestimo važne ljude u Turskoj o našem stanju u Bosni onako kako ga mi vidimo.


Veoma sam zadovoljan, jer sam shvatio da važni ljudi u turskoj državi razumiju naše stanje i znaju šta imamo, ali i šta nam fali, a to je da nam fali jedinstvo, fali nam jasan cilj – državni i društveni, fali nam kontinuirana i konstruktivna komunikacija i koordinacija sa prijateljima, fali nam individualna i kolektivna savjesnost i odgovornost u politici, fali nam osjećaj važnosti trenutka za našu nacionalnu i državnu sudbinu, fali nam svijest da niko neće uraditi našu domaću zadaću, fali nam spoznaja o tome šta nam fali.

Na kraju, moram kazati da se odavno nisam tako lijepo, tako ugodno i tako prijateljski osjeća među profesorima i studentima u Ankari, koji su imali mnogo više pitanje nego što sam ja imao odgovora.

Učim dovu Svevišnjem Allahu da njima i nama uveća znanje i mudrost! Amin!

Zahvala Gospodaru svjetova za uspjeh Azra hanuma i Mustafa-ef. Cerić