Kako sam i obećao mojim čitaocima, da ću u nekoliko nastavaka opisati lični životnu i šahovsku borbu, jer su tako i povezane i to me u životu održalo i inspirisalo u svakom trenutku dobroga i zla.
Kao dječak sa Vratnika, rođeni Sarajlija, odrastao i odgojen sa visokim obrazovanjem, bez roditelja iz vijora drugog svijetskog rata, ali u okrilju cjelovite brige i pažnje moje divne tetke, sestre moga oca, vešarice hotela "Beograd" u Sarajevu, koja je i dušu i srce i svu ljubav posvetila odgoju i obrazovanju svoja dva sina i nas djece od brata.
Istina je, da smo svi završili fakultete i u svakome pogledu bili uzor komšiluku i sospstvenoj sredini našeg školovanja i prebivališta, a sve što smo postigli zahvalni smo za vječnost našoj divnoj i rođenoj tetki i njoj sve posvećujemo.
Vječni drug i iskreni pouzdani pratilac, u dobru i zlu, svakako mi je bio šah i šahovska igra, što mi je i život značio.
Po završetku studija na Elektrotehničkom fakulteta Univerziteta u Beogradu, jer tada i nije bio otvoren studij u Sarajevu, kao inžinjer otisnuo sam se u privredu, te u svome radnom vijeku izgradio sam šest kolosalnih privrednih objekata u našoj Jugi.
Zahvaljujući i ličnim specijalizacijama u velikom Sovjetskom Savezu, u Francuskoj i Njemačkoj, svakako sam dobro savladao neposredne tehnologije proizvodnje i čelika i bakra i zlata i srebra i aluminija i konačno proizvodnje električne enrgije.
Trajni moj pratilac, svakako je bio šah i sva šahovska saznanja koja sam uspio postići u veoma aktivnom mome stručnom i radnom pozivu inžinjera elektrotehnike, sa posebnom specijalizacijom kompleksnih automatizovanih tehnološkihz procesa, uz upotrebu cjelovite informatike i kompjuterske tehnike.

Prof. dr. Dragiša Ivanović, rektor Univerziteta i narodni heroj!

Radi podesjećanja i primjera radi, moj profesor fizike na fakultetu je bio Prof. dr. Dragiša Ivanovič, admiral i narodni heroj, pisac svoga udžbenika za fiziku, koji bi znao i često poigrati sa svojim studentima šahovsku simultanku, što ga je inače veoma krasilo i izuzetno afimisalo u odnosima i poštovanju od strane nas studenata, a ugledajuči se na njega, lično sam kao profesor Elektrorehničke škole u Mostaru, sa svojim učenicima upražnjavao slična dešavanja u simultankama.
Za mnoge šahovske velikane šah je bio kao život. Za neke je bio i sam život. No, šta se može reći kod sistematizacije upoređenja života i šaha.
Moje je ovo lično razmišljanje, a možda se drugi i neće solidarisati sa ovim. Ko zna, možda da bude nekom od koristi, bez obzira na zaključke do kojih se dođe.
- Život je borba, kao što je i šah borba.
- Život je lijep, kao što je i šah lijep.
- Poneke životne situacije su nam sasvim jasne, a neke su i tajanstvene. Isto tako, pojedine šahovske pozicije su nam veoma jasne, a neke ostanu zagonetne.
Važno je napomenuti o ugodnosti života i uspjeha u njemu, moramo uskladiti mnogo toga duhovnog i materijalnog. Šah zahtjeva stalno usavršavanje, koliko na fizičkom planu, tako i na očuvanju mentalne stabilnosti za takav kompleksni misaoni proces.
U životu i radu, da bi bili srećni i uspješni, moramo savladati vještinu razdvajanja bitnog od sitnog, hitnijeg od manje hitnog, moramo ispravno odrediti prioritete i logičnim redom ih riješavati. Isto to važi i za šah, što je djelić ukupne vještine življenja sa ograničenim resursima i mogućnostima.
Otuda smo svjesni da mnogo detalja čine život, kao što i mnogo faktora je na šahovskoj tabli.
Veoma je nužno od mlađanih dana znati izabrati svoj put, jer ih je mnogo u opticaju, a induvidualne mogućnosti su nam ograničene ili nedostupne.
U želji prezentacije ove problematike, subjektivno uvijek, upravo uzimam u obzir svoj lični slučaj od rođenja do današnjih dana jednog osamdesetogodišnjaka i penzionera.
Same činjenice, da svoje roditelje nisam niti upamtio, danas im se nezna ni grobno mjesto, ali sam imao sreće u brizi i odgoju od moje rođene tetke, njojzi hvala za sve učinjeno . Obrazovao sam se kao i druga djeca, ali zahvaljujući i nekim sopstvenim sposobnostima i vrlinama, kao radsnim navikama koje mi je ustrojila moja tetka, rano sam spoznao i nužnosti životne borbe i svakog drugog razumijevanja i ponašanja. Kao što sam naveo i u prvom mome sadržaju, ponavljam da se susrećem i upoznajem sa šahovskom tablom i figurama, kao i sa načinom igranja istim već u šestoj godini života.
Od tih dana, do današnjih poznih penzionerskih godina, najbolji mi je drugar, prijatelj, u dobru i zlu moj relaksioni sedativ i interesantni zabavljač, upravo šah, šahovska igra i njegova strategija i namjere po utvrđenom šahovskom scenariju.
U mladosti, kao gimnazijalac imao sam sreću djelovanja i rada u ŠK Sarajevo, u šahovskom prostoru, nedaleko od moje realne gimnazije kod doma Armije, a preko puta Saborne pravoslavne crkve, gdje se susrećem, družim i učim od brojnih mojih prethodnika, poznatih sarajevskih igrača, kao Udžvarlić, Gojak, Osmanagić, Meštrovič i ini drugi i brojni.
Već u docnijim fazama, susrećem se i upoznajem i potencijalne naše šahovske vedete, kao Nikolića, Sokolova, Meštrovića, i ine, sa kojima često igram po brojnim turnirima regionalnog karaktera.
Već na ozbiljnim studijama Elektrotehnike u Beogradu, kao i po završetku studija u svome profesionalnom radnome periodu, uvijek je bilo mnogo obaveza i manje vremena za intezivnije učešće na šahovskim turnirima,
Kao parlamentarac Savezne Skupštine SFRJ u Beogradu, krajem 1989 godine u vremenu odigravanja 29. šahovske olimpijade u Novom Sadu, zadužen sam bio da ispred Saveznog parlamenta, odem na otvar5anje i pozdravim goste i učesnike, što sam sa njvećim zadovoljstvom i učinio.

Judit Polgar – žena koja je matirala Karpova, Kasparova, Spaskog…

/ Priča o životu Judit Polgar, najuspešnijoj na tabli od 64 crno-bela polja ikada, ujedno je i priča o neverovatnom čudu od deteta, o specijalnom obrazovanju po instrukcijama roditelja, o tri sestre od kojih je najbolja bila ona najmlađa. Naposletku, ovo je i priča o tome kako je Judit promenila svest o tome da je šah isključivo „muški“ sport. /insert sa Interneta/

Ostalu su divna i nezaboravna prisjećanja, ali mi je posebno i očaravajuće ostao susret sa kompletnom porodicom slavnih ženskih šahistkinja, sestara Polgara, njihovih uspjeha i cjelovitom načina ponašanja i djelovanja.
Danas se, vraćajući se u ta vremena, isto tako sa izuzetnim zadovoljstvom i sjećanjem susrećem i pratim sličan rad i velike uspjeha naših mladih nada i brušenih dijamanata, sestara Babić Milane i Maše iz Teslića, sa velikim nadama i željama da postignu slavu i uspjehe ovih sestara Polgar.

Naši dijamanti koji se još uvijek bruse. Volimo ih, to je naša nada i sreća, neka su nam zdrave i vesele, a uspjesi dolaze. (Foto: Screenshot)

O bliskosti šaha i života
Šah je život, kao što je život šah, što u osnovi i jedno i drugo prestavlja stalno poprište borbe, gdje pokušavamo da veoma uspješno rasporedimo postojeće resurse, ili da ih po mogućnosti uvećamo.
Šah je uzuzetan, jer kroz njega možemo, na lijep i bezbolan način vježbati neophodno umjeće za cio život, umjeće upravljanja resursima koji su nam ograničeni. I druga strana, preko puta raspolaže iste resurse. Na šahovskoj ploči (tabli) i bijeli i crni imaju po 16 figura, indentično raspoređeni, ali su se našli na zajedničkom bojištu (šahovskoj tabli ).
Šta su govorili ili pisali velikani ove divne i plemenite svjetske šahovske igre:
U šahu kao i životu nikada ne budite u žurbi da učinite nešto što se ne može ispraviti. /Keli Atkins /
I u šahu, kao uživotu – blago onome ko ne mora da gleda na sat. /Rudolf Spilman/
Uvijek sam sažaljevao čovjeka koji ne zna šah...Jer šah, kao ljubav, kao muzika, ima moć da ljude čini sretnim. /Zigbert Taraš/
U šahu možeš postati majistor samo onda kada shvatiš svoje greške i slabosti. Tačno kao u životu. /Aleksandar Aljehin/
Šah je kao život. /Boris Spaski/
Šah je život. /Bobi Fišer/
Ljudski život je partija šaha. /Migel Servantes/
Šah je poezija borbe, razuma i volje. /Pablo Neruda/
Šah je svijet bez laži / Ljubomir Ljubojević.
Šah je kao epidemija, teško možeš da mu pobjegneš. /Viktor Korčnoj/
Šah je bolest, ali vrlo zdrava. /Frenk Džems Maršal/
Šah je umjetnost. /Vasilij Smislov/
Šah je najljepši poklon ljudima. /Lajoš Portiš/
Šah je šah. /Tigran Petrosjan/

Profesor M. Jovičić sa svojim učenicima na simultanci

Šah nas uči mudrosti, vaspitanju i vještini življenja. /Arapska poslovica/
O šahu je rečeno da jedan život nije dovoljan za njega. Ali, to nije greška šaha, nego života. /Viljem Napier/
Cilj čovjekovog života i smisao sreće sastoji se u tome- dati maksimum koji nčovjek može dati. /Aleksandar Aljehiun/
Šah ima svoj kutak u istoriji čovječanstva. Ne mogu da ocjenjujem njegovu vrijednost za opšte dobro u valutama ili u spasenju duša, ali bez šaha svijet bi bio mnogo bijednije mjesto. /Aleksandar Halifman/
Šah bi davno iščezao da mu nije bilo suđeno da vječno živi. /Henri Berd/
Za mnoge šahovske velikane šah je bio kao život. Za neke je bio i sam život?
- Život je borba. Šah je borba.
- Život je lijep. I šah je lijep.
„U životu i radu, da bi bili srećni, moramo savladati vještinu razdvajanja bitnog od sitnog, hitnijeg od manje hitnog, moramo ispravno poređati prioritete i logičnim redom ih riješavati. Isto to važi i za šah. To je djelić ukupne vještine življenja sa ograničenim resursima i mogućnostima. Mnogo detalja čine život. Mnogo faktora je na šahovskoj tabli“ /Z. M. Šah i sjećanja/
Koji su nam ciljevi igranja šaha;
- Da napredujemo u šahu i životu,
-da naučimo vještinu planiranja i optimalnog upravljanja resursima,
-da se pripremimo na različite tipove i karakter ljudi koje će mo sretati u životu, i da naučimo da se prema njima postavljamo.
- da prepoznamo svoje karakterne nedostatke i da ih popravimo,
- da prepoznamo i razvijamo svoje vrline i u životu?
- Sve ono što možemo analiziratimkod naših šahovskih protivnika, možemo proveriti i kod sebe.
- Sami moramo biti objektivni.
- Za mnoge šahovske velikane šah je bio kao život. Za neke, bio je i sam život.
- Život je borba. Šah je borba.
- Život je lijep. I šah je lijep.
Poneke životne situacije su nam sasvim jasne, a neke tajnstvene. Isto tako, pojedine šahovske pozicije su nam veoma jasne, a neke ostanu zagonetne.
Da bi nam život bio uspješan, moramo uskladiti mnogo toga duhovnog i materijalnog. Šah zahtjeva stalno usavršavanje, koliko na fizičkom planu, tako i na očuvanju mentalne stabilnosti za takav kompleksni misaoni proces.

/ U sljedećem nastavku o šahu sa kompjuterima i uticaju informacione tehnologije na šah i život/