Arapski poluotok ponovo je u centru pažnje svjetske javnosti. Zasluge za to pripadaju Izraelu koja sada nastoji etnički očistiti prostor u instaliranoj teokratskoj državi na teritoriji koju su do 1948. godine većinom naseljavali Palestinci. Jevreji su oteli palestinsku zemlju. U masovnom progonu Palestinaca, u tragediji Nakbe (katastrofa) koja je započela 15. maja 1948. godine, dan nakon što je Izrael proglasio nezavisnost, protjerano je palestinsko domicilno stanovništvo. Najveću odgovornost za taj veliki zločin snosi Velika Britanija čiji je kolonijalni mandat nad Palestinom tada bio pred samim krajem. U naredna dva ili tri nastavka objasnit ću pozadinu slučaja „Jemen“ i krizi koja je pogodila svijet nakon izraelskog napada na Gazu i učinjenog genocida nad Palestincima. U centru pažnje su se našli šiitski Huti (politički pokret) koji kontroliraju zemlju i morske puteve pucajući u brodove koji imaju bilo kakvu vezu sa Izraelom. U drugom nastavku ću govoriti o genezi nastanka Huta koji se smatraju produženom rukom Irana.

KLOPKA U BAB EL MANDEBU: Huti su danas izazvali krizu velikih razmjera i čini se da su lokalni problem pretvorili u svjetski. U proteklim danima od 7. oktobra traje ponovo neviđena drama u kojoj ginu hiljade Palestinaca na koje se sručio sav vojni arsenal Izraela podržan od strane zapadnih zemalja. U ovom brutalnom zločinu ubijeno je više od 25 hiljada Palestinaca, najviše žena i djece, koji se potucaju od 1948. po svojoj okupiranoj zemlji. Protiv tog neviđenog barbarstva cionističke države, koji smo nazvali genocid, jer to i jeste, pravno se pobunila Južna Afrika. Ova zemlja koja se borila protiv bijelog rasizma potegnula je pitanje izraelskog genocida pred Međunarodnim sudom pravde, zbog čega joj se treba pokloniti do zemlje. Oružjem, pak, pobunila se jemenska politička frakcija Hutija. Huti su najprije započeli napade na Izrael dronovima, ali bez nekog većeg uspjeha. Njihove projektile obarao je američki razarač USS Carney. Ali, to nije omelo Hute da prave ozbiljne probleme na drugi način. Od kraja novembra počeli su napadat komercijalne brodove koji su potencijalno povezani sa Izraelom u moreuzu Bab-el-Mandeb (u prevodu „Vrata suza“). Ovaj prolaz širok je svega 30 kilometara što je idealna meta za upotrebu raznog oruđa kojim raspolažu Huti. Najveći dio naoružanja dolazi iz Irana, počev od iranskih Shaheda 131, dronova, protibrodske i krstareće rakete...

Jemen se nalazi na krajnjem jugu Arapskog poluotoka i graniči se sa Saudijskom Arabijom i na istoku sa Omanom, a nastao je ujedinjenjem Sjevernog Južnog Jemena. Prostire se na površini veličine Francuska a naseljava ga više od 31 miliona stanovnika. Zbog čestih ratova ova zemlja je u humanitarnoj krizi, bez dovoljno hrane i vode. Jemen kontrolira prostor Arapskog i Crvenog mora i ima jako povoljan položaj jer može bdjeti nad ulazom i izlazom iz Crvenog mora. Kroz Suecki kanal na sjeveru odvija se 12 posto globalne svjetske trgovine. Godišnje ovim putem prođe do 25.000 brodova. Otprilike polovinu tereta koji se otprema kroz kanal čini kontejnerska roba. Ova pomorska ruta omogućava vitalni prolaz i za isporuke nafte i ukapljenog plina iz Persijskog zaliva i Saudijske Arabije u Evropu i Sjevernu Ameriku. Prošlog vikenda Huti su napali brod u vlasništvu danske kompanije Maersk koji je odbijen helikopterima sa američkih ratnih brodova. Ovo je kompaniju opredijelilo da do daljeg obustavi sav transport kroz Crveno more. Brodovi nemačke kompanije Hapag-Lloyd takođe izbegavaju ovaj pomorski put koji predstavlja žilu kucavicu globalne trgovine na putu iz Azije u Evropu preko Sueckog kanala i Sredozemnog mora. I najveća kineska brodarska kompanija Cosco objavila obustavu prometa robe u Izrael. Cosco je četvrta najveća brodarska kompanija na svijetu i drži 11 posto tržišnog udjela u trgovini. Posao isporuke vozila u Izrael proizvedenih u Kini, koji je išao preko ove brodrske kompanije, tako je zasada zaustravljen. Promet uglavnom kontejnerske robe pao je danas između 20 i 25 odsto. Zasad nije zabilježeno pucanja na brodove koji prevoze naftu i ukapljeni plin.

AMERIKA I HUTI: Plovidba ovim dijelom svijeta postala je veoma opasna i riskantna. Preusmeravanje brodova oko Rta dobre nade, na jugu Afrike, povećava se dužina puta između Evrope i Azije za 3500 nautičkih milja odnosno od 6.000 do 10.000 km ili za preko 10 - 15 dana. Očekuje se da će preusmeravanje brodova koštati do milion dolara za dodatno gorivo za svako povratno putovanje između Azije i Evrope, a povećat će se i cijene osiguranja. Na transport robe u normalnim otpada oko 7% ukupnih troškova dugolinijskog uvoza. U sadašnjim prilikama cijena kontejnerskog prevoza je porasla u prosjeku 100 odsto. Poskupljenja će ipak biti i platit će ih kupci roba mada se smatra se da će njihov uticaj na inflaciju biti ograničen. Tankeri koji prevoze dizel i mlazno gorivo sa Bliskog istoka i Azije također su preusmjereni sa Sueckog kanala na Rt dobre nade, a sada se već zna da će sigurno kasniti i kontejnerske pošiljke robe široke potrošnje, sirovina, odjeće, hrane... Huti kažu da će nastavljati da ometaju pomorsku plovidbu sve dok Izrael ne prestane ubijati palestinsko stanovništvo u području Gaze. Za to vrijeme SAD su organizirali operaciju naziva Prosperity Guardian. Formirana je pomorska koalicija od deset zemalja, koje uključuju Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Kanadu, Nizozemsku, Norvešku, Španiju, Sejšele i Bahrein, kako bi se odvratili napadi Huta. Kako se i očekivalo međunarodno priznata vlada Jemena (Huti su pobunjenici, ali koji vladaju značajnim dijelom Jemena), koja djeluje iz Adena, nakon devet ratnih godina sa Hutima, osudila je njihove napade, navodeći to kao uzurpaciju suvereniteta Jemena.

Sada se postavlja pitanje hoće li Amerikanci pokušati sa slome Hutije, koji su pod uticajem Irana, ili će se ograničiti na patrole u vodama mora koja zapljuskuju Jemen?

Moje mišljenje je da se pomorska koalicija, a prije svega Amerikanci, neće upuštati u taj rizik, jer znaju da ne mogu ugušiti pokret Huta niti njihova napade na brodove, i siguran sam da će se uzdržati od radikalnih poteza jer ne žele novi Afganistan. Znaju za težak teren Jemena pa će se radije uzdržati od neke masivne akcije. Obje strane će nastojati da izbjegnu direktnu konfrontaciju odnosno eskalaciju sukoba. To ne znači da će izostati djelovanja Amerikanaca putem bespilotnih letjelica što su uostalom radili u Jemenu u obračunu sa Al-Kaidom.

U narednom nastavku objasniću suštinu sukoba Huta sa jemenskim režimom i pozadinu nastanka ovog pokreta koji je svrgnuo 40-godišnju vlast predsjednika Ali Abdullaha Saleha.