Islamske teme
Svečanost u povodu 487. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke
REISUL-ULEMA KAVAZOVIĆ: GENERACIJA KOJA JE UČINILA MNOGO PO PITANJU RADA I DJELOVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 15. January 2024. 15:01:56
SARAJEVO, 15. JANUAR 2023. (MINA) - U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije.
U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.
Dobitnici priznanja ove godine su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.
Tokom obraćanja reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je podsjetio da su tokom prošle godine obilježene brojne tridesetogodišnjice zavoda, ustanova i džemata, nastalih u vihoru rata, u vremenu brutalnog atakovanja "ne samo na našu vjeru i kulturu, već i na fizičko postojanje."
„Bili smo i bit ćemo ponosni na to što smo tada osnovali, naročito s obzirom na uvjete u kojima se to događalo. Danas, pak, obilježavamo jednu mnogo veću godišnjicu, 487. od osnivanja Gazi Husrev-begove biblioteke, u čijem savremenom zdanju se upravo nalazimo. U sklopu toga obilježavamo i desetu godišnjicu useljenja Biblioteke u ovu novu zgradu, koju smo na dar dobili od prijateljske nam zemlje, Države Katar. Molim Uzvišenog Allaha da tu zemlju za ovaj hajr, ali i za brojna druga dobročinstva svuda po svijetu, nagradi svojom nagradom i na nju spusti svoje blagoslove“, kazao je reisul-ulema.
Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja "centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja", reisul-ulema je posebno značajnim ocijenio ljudski faktor ove biblioteke.
„Biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji, ili propadanju i marginalizaciji. Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu. Dragi Bog, mahom preko pojedinaca, čitave narode ponekad uzdigne i obaspe velikim dobrom, a druge - opet preko pojedinaca - unizi i izloži velikom zlu. Sličan princip važi i za organizacione jedinice, zavode, centre, firme i slično. Zato je od suštinske važnosti da pravilno rasporedimo kadrove s kojim raspolažemo, da napravimo pravi odabir. Jer kompetentni i posvećeni kadrovi unose novu energiju i inovacije, i vuku prema gore, a nekompetentni i neposvećeni svemu oduzimaju energiju i smanjuju aktivnost, i vuku prema dolje, - kazao je reisul-ulema.
Ocijenio je da je ova generacija po pitanju rada i djelovanja Islamske zajednice učinila mnogo dobrih stvari, koje polučuju velike rezultate.
„Imala je viziju i plan, i ulagala napore da to i ostvari, shodno kur'anskoj preporuci. Svima nam je, naime, poznata kur'anska preporuka da se ima petnaestogodišnji plan rada. U suri Jusuf govori se o sedam debelih i sedam mršavih krava, tj. o sedam rodnih i sedam sušnih godina, i o petnaestoj godini u kojoj treba posijati novo sjeme. Uz to, u istoj suri Jakub, a.s., svojim sinovima savjetuje da tamo gdje se ubiru plodovi ne ulaze na jedna vrata, već na vrata različita – kako bi postigli veću dobit. To nam je jasna poruka i čini se da smo je razumjeli i usvojili: nismo se zadovoljili izražavanjem kroz samo jedan vid, već smo se htjeli izraziti kroz vidove mnoge i tako postići više. Kadrovi koje smo birali i postavljali na rukovodeća mjesta bili su odgovarajući, svjesni toga; imali su razvijenu svijest i viziju, plan rada, i posvećeno radili na realizaciji te vizije. Rezultati su, možemo to kazati mirne duše, impresivni“, istakao je reisul-ulema Kavazović.
Naveo je kako se spomenuti opis može primijeniti i za uposlenike Biblioteke i njene menadžere i upravne odbore, koji su poduzimali ono što su trebali poduzeti i donosili vrijedne i osmišljene odluke.
„Zahvaljujući tome, Gazi Husrev-begova biblioteka je ne samo digitalizirana, već je i sav njen fundus zaštićen od propadanja i negativnog utjecaja vanjskih faktora, te značajno obogaćen novim sadržajima, čime je uvećana njena korisnost. Svima njima želim odati priznanje i za njih Allahu uputiti dovu, među njima i za aktuelnu postavu čiji mandat ističe ove godine, na čelu s direktorom Osmanom Lavićem, te predsjednikom aktuelnog Upravnog odbora Hilmom Neimarlijom. Hvala im na onome što su uradili za ovu Biblioteku, kao i svima drugima koji su im pomagali u tome. Nadam se da će i slijedeća postava biti jednako uspješna i posvećena kao i ova dosadašnja. Gazi Husrev-begovoj biblioteci želim još puno godišnjica i puno ostvarenja. I da nikada ne izgubi svoj sjaj. Hvala vam, - zaključio je reisul-ulema Kavazović u obraćanju povodom godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke.
U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.
Dobitnici priznanja ove godine su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.
Tokom obraćanja reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je podsjetio da su tokom prošle godine obilježene brojne tridesetogodišnjice zavoda, ustanova i džemata, nastalih u vihoru rata, u vremenu brutalnog atakovanja "ne samo na našu vjeru i kulturu, već i na fizičko postojanje."
„Bili smo i bit ćemo ponosni na to što smo tada osnovali, naročito s obzirom na uvjete u kojima se to događalo. Danas, pak, obilježavamo jednu mnogo veću godišnjicu, 487. od osnivanja Gazi Husrev-begove biblioteke, u čijem savremenom zdanju se upravo nalazimo. U sklopu toga obilježavamo i desetu godišnjicu useljenja Biblioteke u ovu novu zgradu, koju smo na dar dobili od prijateljske nam zemlje, Države Katar. Molim Uzvišenog Allaha da tu zemlju za ovaj hajr, ali i za brojna druga dobročinstva svuda po svijetu, nagradi svojom nagradom i na nju spusti svoje blagoslove“, kazao je reisul-ulema.
Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja "centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja", reisul-ulema je posebno značajnim ocijenio ljudski faktor ove biblioteke.
„Biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji, ili propadanju i marginalizaciji. Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu. Dragi Bog, mahom preko pojedinaca, čitave narode ponekad uzdigne i obaspe velikim dobrom, a druge - opet preko pojedinaca - unizi i izloži velikom zlu. Sličan princip važi i za organizacione jedinice, zavode, centre, firme i slično. Zato je od suštinske važnosti da pravilno rasporedimo kadrove s kojim raspolažemo, da napravimo pravi odabir. Jer kompetentni i posvećeni kadrovi unose novu energiju i inovacije, i vuku prema gore, a nekompetentni i neposvećeni svemu oduzimaju energiju i smanjuju aktivnost, i vuku prema dolje, - kazao je reisul-ulema.
Ocijenio je da je ova generacija po pitanju rada i djelovanja Islamske zajednice učinila mnogo dobrih stvari, koje polučuju velike rezultate.
„Imala je viziju i plan, i ulagala napore da to i ostvari, shodno kur'anskoj preporuci. Svima nam je, naime, poznata kur'anska preporuka da se ima petnaestogodišnji plan rada. U suri Jusuf govori se o sedam debelih i sedam mršavih krava, tj. o sedam rodnih i sedam sušnih godina, i o petnaestoj godini u kojoj treba posijati novo sjeme. Uz to, u istoj suri Jakub, a.s., svojim sinovima savjetuje da tamo gdje se ubiru plodovi ne ulaze na jedna vrata, već na vrata različita – kako bi postigli veću dobit. To nam je jasna poruka i čini se da smo je razumjeli i usvojili: nismo se zadovoljili izražavanjem kroz samo jedan vid, već smo se htjeli izraziti kroz vidove mnoge i tako postići više. Kadrovi koje smo birali i postavljali na rukovodeća mjesta bili su odgovarajući, svjesni toga; imali su razvijenu svijest i viziju, plan rada, i posvećeno radili na realizaciji te vizije. Rezultati su, možemo to kazati mirne duše, impresivni“, istakao je reisul-ulema Kavazović.
Naveo je kako se spomenuti opis može primijeniti i za uposlenike Biblioteke i njene menadžere i upravne odbore, koji su poduzimali ono što su trebali poduzeti i donosili vrijedne i osmišljene odluke.
„Zahvaljujući tome, Gazi Husrev-begova biblioteka je ne samo digitalizirana, već je i sav njen fundus zaštićen od propadanja i negativnog utjecaja vanjskih faktora, te značajno obogaćen novim sadržajima, čime je uvećana njena korisnost. Svima njima želim odati priznanje i za njih Allahu uputiti dovu, među njima i za aktuelnu postavu čiji mandat ističe ove godine, na čelu s direktorom Osmanom Lavićem, te predsjednikom aktuelnog Upravnog odbora Hilmom Neimarlijom. Hvala im na onome što su uradili za ovu Biblioteku, kao i svima drugima koji su im pomagali u tome. Nadam se da će i slijedeća postava biti jednako uspješna i posvećena kao i ova dosadašnja. Gazi Husrev-begovoj biblioteci želim još puno godišnjica i puno ostvarenja. I da nikada ne izgubi svoj sjaj. Hvala vam, - zaključio je reisul-ulema Kavazović u obraćanju povodom godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke.
