TUZLA, 8. APRIL 2024. (MINA) - „Poema o bosanskom bijelom šehidu“, umjetnički doprinos memorijalizaciji i podsjećanju na tragediju uleme koja je uz svoj narod proživljavala istu sudbinu, bit će izvedena na Dan šehida u četvrtak, 11. aprila 2024. godine, u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona (BKC) u Tuzli, s početkomu 18.00 sati.

Poema je nastala kao rezultat promišljanja i želje u Udruženju ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se trajno, na umjetnički način, obilježi uloga imāmā u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, a njen autor je prof. dr. Džemaludin Latić.

„Imami su zajedno sa svojim narodom stali u saf da brane svoju vjeru, domovinu, čast i dostojanstvo. Iz stihova Poeme se raspoznaje da je agresorima, zločincima stran pojam svetog. Bijela ahmedija je simbol duhovne čistote, te je u svim vremenima zagovarala poštivanje ljudskog života, kao najvećeg Allahovog dara, bez obzira kojoj religiji, kulturi i tradiciji ljudi pripadali“, kazao je za Agenciju MINA rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog dr. Mensur Husić.

Istakao je da su bijele ahmedije ustajale protiv zločina nad nedužnim ljudima, skrnavljenja njihovih bogomolja, imovine, časti i dostojanstva u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Bijela ahmedija je u drugom i drugačijem vidjela Božiji alamet (znak), te ga je zbog toga čuvala i u momentma kada je to teorijski bilo teško objasniti.

„Ona je uvijek bila takva, jer je to izraz našeg duhovno-moralnog habitusa crpljenog iz izvora naše vjere islama. Agresori su ubili 115 imama diljem Bosne i Hercegovine, a nerijetko su stradale cijele porodice imama. U Srebrenici je ubijeno 27 imama od 54 koliko ih je za vrijeme agresije boravilo u Srebrenici. Naš imperativ je da kazujemo o imamima šehidima koji su dijelili sudbinu vlastitog naroda“, kazao je dr. Husić.

Idriz Memić, profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli čiji je brat Sakib-ef. Memić ubijen 1995. godine prilikom pokušaja prelaska na slobodnu teritoriju, kaže da je svaki način i put koji nas može motivisati na sjećanje dobar.

„To je više potrebno nama koji se nehajno ponašamo, sjećanje nas može motivirati kako da budemo dostojni i pokušamo zaslužiti da nam oni budu uzori i šefa’adžije i da našim potomcima probudi patriotizam i svijest da su imami tog vremena prepoznali priliku da se odazovu pozivu Gospodara i da na najbolji način budu primjer kako vjernik treba da se ponaša kad je potrebno žrtvovati i ono što je najveći dar. Ja sam za domovinu dao dio svog tijela, ali se stidim onih koji su dali svoj život“, izjavio je za Agenciju MINA profesor Memić.

Reif Fejzić imao je 21 godinu kada je izdvojen iz kampa UN-a i svirepo ubijen. Bio je imam u Potočarima, a njegovi učenici iz mekteba ga se sjećaju i svjedoče njegov prefinjeni karakter i poseban ahlak koji ga je krasio.

Njegov brat Rizah za Agenciju MINA je istakao da mu je drago da pričamo i pišemo o svojoj prošlosti, jer su to u prošlosti drugi radili za nas. Možda ponajviše zbog toga, brzo smo zaboravljali svoju prošlost.

„Poema je posebna. Za razliku od drugih pisanih načina, poema se brže pamti. Upravo radi toga, drago mi je da se sjećanje na naše poginule imame vrši u obliku poeme. Poemu pamti i staro i mlado, duže će živjeti među nama sjećanje na naše imame“, kazao je Fejzić.

Organizatori projekcije poeme u Tuzli su Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstvo tuzlansko.

Režiju je uradio Ernad Pandžić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović a muziku Ammar Jažić, Mirza Redžepagić i Muhamed Latić. Glumci i izvođači u Tuzli će biti: Irfan Kasumović, Nusmir Muharemović, Burhan Šaban, Mustafa Isaković, Resul Alić, Mirza Ganić, Senida Balić, Alma Hadžić, Nadira Hurem, Sumeja Hrbat, Zejneb Balić i Abdullah Balić. Inspicijent je Senad Bešić, muzički producent Ammar Jažić, a adaptaciju je uradio Nesib Hadžić.