Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti
Bilbord koji je bio postavljen u Ahmićima. Foto: YIHR Hrvatska
UNIŠTENI BILBORDI O AHMIĆIMA NISU ZAUSTAVILI INICIJATIVU DA SE MLADI U HRVATSKOJ SUOČE SA ZLOČINIMA
Procitaj komentar

Autor: Detektor.ba
Objavljeno: 15. April 2024. 16:04:52
Uoči 31. godišnjice zločina počinjenih u Ahmićima, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Hrvatska ove godine, uz podsjećanje na zločine i žrtve za koje su odgovorne hrvatske vojne snage, želi mladima prenijeti činjenice o tim zločinima i ulozi Hrvatske u ratu.

Uz uobičajeno obilježavanje godišnjice zločina u Ahmićima Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj ove godine želi s partnerskim organizacijama skrenuti više pažnje javnosti i posebno mladima na zločine koji su počinjeni u ovom selu u srednjoj Bosni. U aprilu organizuju javne tribine, proteste na zagrebačkim trgovima, ali i posjećuju Ahmiće s mladima.

“Ove godine smo se odlučile napraviti još nešto, ići korak dalje – postaviti tri bilborda u Zagrebu i održati akciju preimenovanja Trga Franja Tuđmana u Trg ahmićkih žrtava tablom na kojoj je jasno naznačena sudski utvrđena odgovornost tadašnjeg hrvatskog državnog vrha”, kaže Margareta Blažević iz YIHR-a Hrvatska.

Uništeni bilbord o zločinu u Ahmićima u Zagrebu. Foto: YIHR Hrvatska

Njihove aktivnosti već su skrenule pažnju javnosti, a plakat u Zagrebu je oštećen nedugo nakon što je postavljen. Za njih to pokazuje koliko je važan ovogodišnji napor.

Uz plakat u Zagrebu, 12. aprila su postavili i bilbord pored magistralne ceste između Viteza i Ahmića kojim upućuju izvinjenje u ime građana Republike Hrvatske. Njime žele pokazati da hrvatsko društvo, čiji je Inicijativa sastavni dio, prihvaća i priznaje odgovornost tadašnjeg državnog vrha Hrvatske u zločinu u Ahmićima, ali i u cjelokupnom ratu u BiH.

Prvi plakat koji je postavljen u Zagrebu već naredni dan je uništen, a plakat postavljen 12. aprila uz magistralnu cestu između Viteza i Ahmića prelijepljen je.

Blažević kaže da se na vlasnika reklamnih panela počeo vršiti politički pritisak da ukloni postavljeni plakat. Nakon što plakat nije mogao odlijepiti u cijelosti, vlasnik je morao naložiti preljepljivanje poruke.

Na kraju se na vlasnika, kako kaže, prijetnjama o uništavanju panela izvršio pritisak da ukloni kako reklamni panel na kojem je bio YIHR-ov plakat, tako i druga dva panela u njegovom vlasništvu koji su legalno postavljeni na privatnom zemljištu treće osobe.

“Nakon uništavanja prvog postavljenog plakata u Zagrebu, pritisci na vlasnika reklamnog panela predstavljaju još jedan pokušaj ušutkavanja i brisanja tema iz javnog prostora koje problematiziraju i podsjećaju na zločine Hrvatskog vijeća obrane te sudski utvrđenu ulogu hrvatskog državnog vrha u ratu u BiH”, kaže Blažević.

Inicijativu je pozdravio Hazrudin Bilić iz Ahmića, no razočaran je preljepljivanjem plakata.

“Ipak ne radi se o nekom nacionalističkom ispadu nekog pojedinca, našeg komšije ili pripadnika hrvatskog naroda, jednostavno iza ovoga, po meni, stoji politika”, kaže on.

Žao mu je što plakat u Hrvatskoj nije ni dan bio na svom mjestu.

U Ahmićima 16. aprila 1993. godine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ubili su više od 100 civila. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18 godina, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.

Blažević navodi da je inicijativa za obilježavanje zločina u Ahmićima dio kampanje “Mladi se sjećaju zaboravljenih”, kojom žele potaknuti osvještavanje javnosti o važnosti odgovornog suočavanja s prošlošću i njegovanju inkluzivne kulture sjećanja koja čuva i potiče sjećanje na one koji su u socijalno-političkom prostoru često svjesno i namjerno zanemarivani i zaboravljeni.

Osim zločina u Ahmićima, obilježit će i druge zločine počinjene od hrvatskih vojnih snaga nad nehrvatskim stanovništvom u Hrvatskoj i BiH.

Političari ignorišu zločin u Ahmićima

Zločin u Ahmićima je, kako kaže Blažević, jedan od takvih događaja koji politički akteri u Hrvatskoj iz godine u godinu, uz nekoliko iznimki koje ne smatra dovoljnim, zanemaruju ili ignorišu. Dodaje kako je vrlo slična situacija sa svim drugim zločinima koje su hrvatske snage počinile u BiH.

“Dok se zločini na hrvatskom teritoriju vrlo često relativiziraju, poriču ili se odgovornost za njih individualizira na počinioca – negiravši odgovornost državnog vrha i državne politike – počinjeni zločini te uloga Republike Hrvatske u BiH se prešućuju”, navodi ona.

Blažević objašnjava kako su ti zločini i uloga Hrvatske u ratu u BiH vrlo rijetko, ako uopšte, tema bilo kakvih političkih debata, medijskih izvještavanja, pa čak i akademskih analiza, dok ih u hrvatskom društvu problematizira samo šačica organizacija civilnog društva.

Sličnog mišljenja je i voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, koja kaže kako u hrvatskom javnom prostoru u susret godišnjicama zločina, s punim pijetetom prema žrtvama, progovaraju novinarke, novinari i organizacije za ljudska prava.

“Predsjednik ili premijer nemaju ni riječi podrške za preživjele, ni riječi osude prilikom javnih pojavljivanja Darija Kordića. (…) Vremena kad su tadašnji predsjednik Ivo Josipović u pratnji kardinala Vinka Puljića i reisul-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića, zajednički obišli Ahmiće ostala su samo daleko sjećanje”, kaže Teršelič za Detektor.

Documenta će ove godine podržati inicijativu, između ostalog, i na način što će na godišnjicu zločina učestvovati u već tradicionalnom protestnom stajanju na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu u sjećanje na žrtve iz Ahmića.
Inicijativu YIHR-a podržat će i Centar za žene žrtve rata – ROSA, koji od svog osnivanja 1992. godine pruža podršku ženama koje su preživjele ratno i druge oblike nasilja i aktivno učestvuje u različitim regionalnim koalicijama i inicijativama tranzicijske pravde.

Nela Pamuković, koordinatorica ovog centra, kaže kako s Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo, Centrom za građansku hrabrost iz Zagreba, Documentom i Ženskom mrežom Hrvatske održavaju ulične akcije pod nazivom “Zločini u ‘Oluji’ su odgovornost svih nas”, a 2022. godine, kada im se priključio i YIHR, počeli su organizovati i javne akcije i tribine pod nazivom “Ne u naše ime – 29. godišnjica ratnih zločina u Ahmićima”, koju sad već treći put organizuju.

Pamuković ističe raniji stav ovih organizacija da Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči s počinjenim zločinima te preuzme odgovornost za prošlost.

“Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ove i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama regije”, ukazivale su ove organizacije ranije.

Također su zahtijevale javno izvinjenje u ime Hrvatske od predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića “za zločine počinjene u naše ime u Ahmićima”.

Bilić kaže da se o zločinima mora pričati da se ne bi zaboravilo.

“Mi u Ahmićima smo to zaista doživjeli kao jednu radosnu i pozitivnu vijest, da je ta omladina koja je dolazila već u Ahmiće istrajava u tome. To nam daje podstreka, snagu i vjeru u neke nove snage da ima i zdravih i normalnih ljudi”, kaže on.

Odlikovanja ratnim zločincima i manjak znanja o zločinima


Blažević kaže da manjak volje za suočavanje s tamnim stranama hrvatske prošlosti očituje se i u opetovanim dodjeljivanjima odlikovanja i izostanku oduzimanja istih osuđenim ratnim zločincima.

Ističe kako se u društvima u regiji dominantno medijska pažnja daje zločincima – koje su knjige napisali, u kojim su političkim opcijama aktivni ili kome daju podršku te kako komentarišu vrijeme provedeno u ratu ili zatvoru.
Društvo bi više trebali zanimati životi ljudi koji su ubijeni i životi ljudi koji su preživjeli, i kako se nose s tim ili briga o tome da žrtve ne padnu u zaborav, naglašava ona.

Inicijatovom, kako kaže Blažević, opominju sve pripadnike društva da se ne treba i ne smije pomiriti sa životom u društvu u kojem se ratne zločince osuđene za zločin u Ahmićima ili bilo koji drugi zločin veliča, poziva na javne političke manifestacije i predavanja na fakultetima, te se njihove skandalozne izjave “da bi sve ponovili” ne osuđuju.

Veliki problem predstavlja i neznanje o ratnim zločinima hrvatske strane u BiH i ulozi Hrvatske u ratu u BiH, dok je to posebno izraženo kod mladih ljudi.

“Manjak znanja o ovim temama, osim zbog izostanka iz javnog prostora, direktan je rezultat pristranog i nepotpunog školskog kurikuluma iz povijesti kroz koji se ovakvih tema ne dotiče ni tijekom osnovnoškolskog ni srednjoškolskog obrazovanja, pa čak ni na sveučilišnim studijima”, objašnjava Blažević.

Mladi ljudi u Hrvatskoj ali i ostatku regije su, prema njenim riječima, većinom nezainteresirani za suočavanje s prošlošću i da učestvuju ili barem komentiraju ove akcije. Ovakve inicijative i akcije podsjetnik su društvu koliko je važno suočavanje s prošlošću upravo zbog budućnosti.

“Tek kad ratni zločin u Ahmićima postane dijelom hrvatskog obrazovnog sustava, bit ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira. Krivnja za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost”, ukazuje Pamuković na ranije izjave organizacija učesnica.

Teršelič smatra kako je naša civilizacijska obaveza pamtiti sve žrtve i humanizirati odnos prema preživjelima, a da na tom testu neslavno padaju sadašnje vlasti Republike Hrvatske.

“Bez opetovanih riječi posvećenih pamćenju žrtava s najviše političke razine, nema garancije da će informacije o sudski utvrđenim činjenicama doprijeti do mladih generacija. A društva koja nisu svladala prihvaćanje odgovornosti za pamćenje počinjenih zločina lako se ponovo poskliznu u isključivost i kršenja ljudskih prava”, zaključuje ona.

Biliću teško pada to što hrvatske komšije bar nisu pokrenule neki korak za sve ove godine u tom pravcu, kao što se nisu ogradile od izjava Darija Kordića.

“Međutim, kada se desi ovako nešto iz Hrvatske, to ti da neku snagu. Razmišljaš: ‘Tamo ti ljudi neki koji nisu tu vjerovatno vide drugačije, šire i zauzimaju takav stav’”, dodaje.

Blažević ipak smatra da je bitno naglasiti da su mladi koji se uključuju u ovakve akcije zainteresirani i potiču na suočavanje s prošlošću u lokalnim sredinama.

“Svjesni su da je put do demokratskog, stabilnog, mirnog i prosperitetnog društva inkluzivno sjećanje te suočavanje s negativnim nasljeđem prošlosti svoje države i društva”, kaže ona, objavio je Detektor.ba

VRH



Ostali prilozi:
» OBILJEŽENA 32. GODIŠNJICA MASAKRA U SARAJEVSKOJ FERHADIJI
Anadolu Agency (AA) | 27. May 2024 12:59
Ostali prilozi istog autora:
Bosnjackakucabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif