Vijesti
Fahir Gutić, kandidat koalicione stranke Levica iz Slovenije za Evropski parlament
LJUBLJANA: MOŽDA I PRVI BOSANAC, BOŠNJAK U EVROPSKOM PARLAMENTU!
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 22. April 2024. 21:04:42
Koliko nam je trenuto poznato, Fahir Gutić je i jedini Bosanac na listama iz Slovenije za Evropski parlament.
Zvanična kampanja počinje 9. maja, na Dan pobjede fašizma u Evropi. Izbori su zakazani za 9.juni.
Slovenija ima kvotu i pravo na devet svojih predstavnika u Evropskom parlamentu.
Fahir Gutić, rođen je u malom i prelijepom rudarskom mjestu Banovići, nastalog na padinama još ljepše planine Konjuh.
Godine 1974., upisuje Gimnaziju u Banovićima i po završenom prvom razredu Gimnazije se preusmjerava u Saobraćajnu tehničku šklolu u Sarajevu, željeznički smjer. Poslije dvije i po godine rada u rodnom gradu, počeli su se tražiti novi izazovi. Mlad, pun elana željan novih izazova, novih putovanja…, spakuje torbu i strpa, kako nam govori Fahir ovih dana osnovne stvari i put pod noge. Tad je to nazvao putovanje na Zapad.
Međutim, igrom sudbine istovremeno dobija i posao radiooperatera na prekookeanskim brodovima.
U proljeće 1982. napušta firmu u kojoj je radio i odlazi u Rijeku u Hrvatskoj gdje bi se trebao ukrcati na brod. Zbog problema sa malim oštećenjem broda, planirano isplovljavanje broda bilo je zakazano za septembar.
U dilemi šta da radi do mjeseca septembra slučajno susreće neke svoje prijatelje Slovence, koji mi savjetuju da dođem kod njih i da radi ta dva tri mjeseca pa kako mu oni savjetuju, ako mu se ne sviđa može opet put pod noge.
Rijeka puna turista, lijepo vrijeme, lijepe djevojke šetaju, ništa se ne radi a pare se troše i u džepu ih je sva manje, pripovijeda nam Fahir. Prihvata ponudu prijatelja iz Slovenije, jer je za Bosance Slovenija već tada bila zapad. Tako se je neplanirano našao u Sloveniji. Mislio je ostati tri mjeseca, međutim sudbina je htjela drukčije.
Sad živi u Sloveniji pune 42 godine. Po njegovom kazivanju Slovenci su ga prihvatili kao svog, ponudili mu dalje školovanje, stan, sve uslove za život i napredovanje što je u to vrijeme bila primamljiva ponuda. I tako se je njegove putovanje na zapad zaustavilo u Sloveniji.
Sa raspadom bivše države i napadom na Sloveniju postaje dobrovoljac Teritorijalne odbrane Slovenije i danas ima u Sloveniji priznat status vojnog veterana na što je posebno ponosan.
Agresijom na Bosnu i Hercegovinu kao i sva dijaspora, radi sa prijateljima na što boljoj pomoći matičnoj državi u svakom pogledu. Da bi to bilo legalno, učestvije u formiranju nekoliko kulturnih društava, kako bi imali zakonsku osnovu za bilo kakvu vrstu pomoći. Prevashodno su se kulturna društva u to vrijeme bavila raznim akcijama od humanitarne do novčane pomoći matičnoj državi. S prestankom rata u Bosni društva su se okrenula svojoj osnovnoj namjeni i dolazi do formiranja Saveza kulturnih društava. Dugo vremena volonterski obavlja funkciji sekretara Saveza da bi za jedan period od 4 godine bio i predsjednikn Saveza.
Kao dugogodišni aktivista se istovremeno uključuje i u slovenski politički prostor odnosno strankarski rad u R. Sloveniji.
Fahir važi za dobrog poznavaoca slovenskog sistema funkcionisanja države. Kao neko ko dobro poznaje karakter Slovenaca i neko ko ima dobre odnose kako sa bivšim tako i sa trenutnim političarima koji su na vlasti u R. Sloveniji postaje i kao ličnost prepoznatljiv među mnogobrojnom dijasporom u Sloveniji.
Već dugo godina kao poznavlac problema naroda sa područja bivše zajedničke države obnaša funkciju člana Savjeta Vlade za nacionalna pitanja. Savjet Vlade je savjetodavno tijelo, koje radi na rješavanju problema koje se tiču naroda sa područja bivše zajedničke države.
Potrebno je napomenuti, da država Slovenija tretira svoje državljane po nacionalnoj i ne po državnoj pripadnosti. Zbog toga i postoje razni nacionalni savezi.
Od samo početka je radio na Ustavnom priznanju Bošnjaka i drugih naroda i njihovom upisu u slovenski Ustav. Na žalost, zbog političke klime koja vlada u R. Slovenije dalje od pokušaja se nije došlo.
Kazuje nam Fahir, da ne postoji organizacija, politička stranka ili političar sa kojim nisu razgovarali na tu temu kako bi se na tom putu priznanja pomoglo. Nažalost obećanja su jedno a stvarnost je drugo. Ipak formiranjem Saveza saveza ABCHMS (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi) uspjeli su prvi put od kako je nastala država Slovenija, dobiti deklaraciju, gdje se spomenuti narodi i službeno poimenično spominju. Do tada su bili samo broj. Da ne bi ostalo na deklarativnom diskursu nastavili su rad ne odustajući od svojih aktivnosti, kako bi bar dobili neko sistemsko odnosno zakonsko rješenje. Zahvaljujući stranki Levica (posebno na Fahirovu inicijativu čiji je sam član) došlo se je do za sad relativno zadovoljavajućeg zakonskog rješenja gdje će na sjednici državnog parlamenta krajem maja spomenuti zakon biti konačno i potvrđen.
U stranki Levica koja je stranka valdajuće koalicije u R. Sloveniji su mu ponudili da bude kandidat stranke Levica za predstojeće evropske izbore. Po dužem nagovaranju ljudi iz stranke i ljudi iz njegovog okruženja, pristao je na kandidaturu.
Nalazi se na listi stranke Levica na četvrtoj poziciji od mogućih devet kandidata. Nije na odmet spomenuti i to, da se za Evropski parlamet broje i preferenčni glasovi. To znači, da se zaokruži broj ispred stranke Levica i zaokruži broj ispred njegovog imena.
Ukoliko bi uspjeli kao stranka animirati glasače da izađu na izbore, a posebno glasače koji dolaze i BiH, da glasaju za njegov izbor, ubijeđeni smo da bi automatski prošao, vlada ovih dana mišljenje među Bosancima i drugim narodima u Sloveniji.
Bio bi prvi Bosanac, Bošnjak u Evropskom parlamentu. Dakle, neko ko voli i ne zaboravlja svoju matični domovinu čime bi što je i logično na neki način probao i štitio i interese matične države, istovremeno svoj rad u većini zasniva i na interesima svoje druge odnosno u ovom slučaju prve domovine gdje živi, koju voli i poštuje.
Ovih dana, kazuje nam Fahir, bila bi to velika čast kako zame tako i za sve građane u dijaspori iz BiH kao i za građane koji su državljani i koji žive i rade u R. Sloveniji. Naravno i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Njegov program, pored programa stranke koju bi zastupao u Everopskom parlamentu su jasni ciljevi usmjereni na dosljednom poštivanju ljudskih prava, program i ciljevi za sprečavanje svake vrste ratovanja, protiv svake vrste napada jedne države na drugu državu, borio bih se i za prava ljudi koje zovu da dođu u Evropu kako bi ih iskorštavali i radili za uske interese elite u Evropi, su glavnina ciljeva i zadataka koje u svom programu naglašava i spominje ovih dana.
Poznavajući Fahira i njegov rad želimo da vjerujemo u uspjeh i pozivamo naše građane sa pravom glasa u R. Sloveniji, da izađu na izbore i podrže našeg kandidata za Evropski parlamet. Fahir to i zaslužuje. A i dijaspora to zaslužuje. Zato izađimo na izbore!
Pripremo: Elvis Alukić, predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije
Zvanična kampanja počinje 9. maja, na Dan pobjede fašizma u Evropi. Izbori su zakazani za 9.juni.
Slovenija ima kvotu i pravo na devet svojih predstavnika u Evropskom parlamentu.
Fahir Gutić, rođen je u malom i prelijepom rudarskom mjestu Banovići, nastalog na padinama još ljepše planine Konjuh.
Godine 1974., upisuje Gimnaziju u Banovićima i po završenom prvom razredu Gimnazije se preusmjerava u Saobraćajnu tehničku šklolu u Sarajevu, željeznički smjer. Poslije dvije i po godine rada u rodnom gradu, počeli su se tražiti novi izazovi. Mlad, pun elana željan novih izazova, novih putovanja…, spakuje torbu i strpa, kako nam govori Fahir ovih dana osnovne stvari i put pod noge. Tad je to nazvao putovanje na Zapad.
Međutim, igrom sudbine istovremeno dobija i posao radiooperatera na prekookeanskim brodovima.
U proljeće 1982. napušta firmu u kojoj je radio i odlazi u Rijeku u Hrvatskoj gdje bi se trebao ukrcati na brod. Zbog problema sa malim oštećenjem broda, planirano isplovljavanje broda bilo je zakazano za septembar.
 Na sastanku sa bivšim predsjednikom R. Slovenije g. Borut Pahor |
U dilemi šta da radi do mjeseca septembra slučajno susreće neke svoje prijatelje Slovence, koji mi savjetuju da dođem kod njih i da radi ta dva tri mjeseca pa kako mu oni savjetuju, ako mu se ne sviđa može opet put pod noge.
Rijeka puna turista, lijepo vrijeme, lijepe djevojke šetaju, ništa se ne radi a pare se troše i u džepu ih je sva manje, pripovijeda nam Fahir. Prihvata ponudu prijatelja iz Slovenije, jer je za Bosance Slovenija već tada bila zapad. Tako se je neplanirano našao u Sloveniji. Mislio je ostati tri mjeseca, međutim sudbina je htjela drukčije.
Sad živi u Sloveniji pune 42 godine. Po njegovom kazivanju Slovenci su ga prihvatili kao svog, ponudili mu dalje školovanje, stan, sve uslove za život i napredovanje što je u to vrijeme bila primamljiva ponuda. I tako se je njegove putovanje na zapad zaustavilo u Sloveniji.
 Sa predsjednicom Državnog parlamenta R. Slovenije Urša Klakočar Zupančič |
Sa raspadom bivše države i napadom na Sloveniju postaje dobrovoljac Teritorijalne odbrane Slovenije i danas ima u Sloveniji priznat status vojnog veterana na što je posebno ponosan.
Agresijom na Bosnu i Hercegovinu kao i sva dijaspora, radi sa prijateljima na što boljoj pomoći matičnoj državi u svakom pogledu. Da bi to bilo legalno, učestvije u formiranju nekoliko kulturnih društava, kako bi imali zakonsku osnovu za bilo kakvu vrstu pomoći. Prevashodno su se kulturna društva u to vrijeme bavila raznim akcijama od humanitarne do novčane pomoći matičnoj državi. S prestankom rata u Bosni društva su se okrenula svojoj osnovnoj namjeni i dolazi do formiranja Saveza kulturnih društava. Dugo vremena volonterski obavlja funkciji sekretara Saveza da bi za jedan period od 4 godine bio i predsjednikn Saveza.
Kao dugogodišni aktivista se istovremeno uključuje i u slovenski politički prostor odnosno strankarski rad u R. Sloveniji.
Fahir važi za dobrog poznavaoca slovenskog sistema funkcionisanja države. Kao neko ko dobro poznaje karakter Slovenaca i neko ko ima dobre odnose kako sa bivšim tako i sa trenutnim političarima koji su na vlasti u R. Sloveniji postaje i kao ličnost prepoznatljiv među mnogobrojnom dijasporom u Sloveniji.
 Adis Ahmetović, Valentin Inzko i Fahir Gutić |
Već dugo godina kao poznavlac problema naroda sa područja bivše zajedničke države obnaša funkciju člana Savjeta Vlade za nacionalna pitanja. Savjet Vlade je savjetodavno tijelo, koje radi na rješavanju problema koje se tiču naroda sa područja bivše zajedničke države.
Potrebno je napomenuti, da država Slovenija tretira svoje državljane po nacionalnoj i ne po državnoj pripadnosti. Zbog toga i postoje razni nacionalni savezi.
Od samo početka je radio na Ustavnom priznanju Bošnjaka i drugih naroda i njihovom upisu u slovenski Ustav. Na žalost, zbog političke klime koja vlada u R. Slovenije dalje od pokušaja se nije došlo.
 Povodom zakona_Slovenski Parlament ABČHMS |
Kazuje nam Fahir, da ne postoji organizacija, politička stranka ili političar sa kojim nisu razgovarali na tu temu kako bi se na tom putu priznanja pomoglo. Nažalost obećanja su jedno a stvarnost je drugo. Ipak formiranjem Saveza saveza ABCHMS (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi) uspjeli su prvi put od kako je nastala država Slovenija, dobiti deklaraciju, gdje se spomenuti narodi i službeno poimenično spominju. Do tada su bili samo broj. Da ne bi ostalo na deklarativnom diskursu nastavili su rad ne odustajući od svojih aktivnosti, kako bi bar dobili neko sistemsko odnosno zakonsko rješenje. Zahvaljujući stranki Levica (posebno na Fahirovu inicijativu čiji je sam član) došlo se je do za sad relativno zadovoljavajućeg zakonskog rješenja gdje će na sjednici državnog parlamenta krajem maja spomenuti zakon biti konačno i potvrđen.
 Sa Ministricom vanjskih poslova R. Slovenije Tanja Fajon |
U stranki Levica koja je stranka valdajuće koalicije u R. Sloveniji su mu ponudili da bude kandidat stranke Levica za predstojeće evropske izbore. Po dužem nagovaranju ljudi iz stranke i ljudi iz njegovog okruženja, pristao je na kandidaturu.
Nalazi se na listi stranke Levica na četvrtoj poziciji od mogućih devet kandidata. Nije na odmet spomenuti i to, da se za Evropski parlamet broje i preferenčni glasovi. To znači, da se zaokruži broj ispred stranke Levica i zaokruži broj ispred njegovog imena.
Ukoliko bi uspjeli kao stranka animirati glasače da izađu na izbore, a posebno glasače koji dolaze i BiH, da glasaju za njegov izbor, ubijeđeni smo da bi automatski prošao, vlada ovih dana mišljenje među Bosancima i drugim narodima u Sloveniji.
 Državna parlamentarka Eva Irgl i Fahir Gutić |
Bio bi prvi Bosanac, Bošnjak u Evropskom parlamentu. Dakle, neko ko voli i ne zaboravlja svoju matični domovinu čime bi što je i logično na neki način probao i štitio i interese matične države, istovremeno svoj rad u većini zasniva i na interesima svoje druge odnosno u ovom slučaju prve domovine gdje živi, koju voli i poštuje.
Ovih dana, kazuje nam Fahir, bila bi to velika čast kako zame tako i za sve građane u dijaspori iz BiH kao i za građane koji su državljani i koji žive i rade u R. Sloveniji. Naravno i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Njegov program, pored programa stranke koju bi zastupao u Everopskom parlamentu su jasni ciljevi usmjereni na dosljednom poštivanju ljudskih prava, program i ciljevi za sprečavanje svake vrste ratovanja, protiv svake vrste napada jedne države na drugu državu, borio bih se i za prava ljudi koje zovu da dođu u Evropu kako bi ih iskorštavali i radili za uske interese elite u Evropi, su glavnina ciljeva i zadataka koje u svom programu naglašava i spominje ovih dana.
Poznavajući Fahira i njegov rad želimo da vjerujemo u uspjeh i pozivamo naše građane sa pravom glasa u R. Sloveniji, da izađu na izbore i podrže našeg kandidata za Evropski parlamet. Fahir to i zaslužuje. A i dijaspora to zaslužuje. Zato izađimo na izbore!
 Ministrica za kulturu RS dr. Asta Vrečko i Fahir Gutić |
Pripremo: Elvis Alukić, predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije
